(Autor ovog otvorenog pisma nastavnik je tehničkog odgoja u jednoj osnovnoj školi u Kantonu Sarajevo i analizirajući kurikulum za svoj predmet odlučio je da pogleda i one za srodne predmete i uočio niz, prema njegovom mišljenju, nelogičnosti, a Školegijum je odabrao kao pouzdan kanal kojim će njegova zapažanja doći do odgovornih.)
Uvaženi/a,
na početku ću vas podsjetiti da bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost nije moje primarno zanimanje, ali, evo, govorim i pišem, pa ako pronađete neke pravopisne, stilske ili druge greške – nemojte mi zamjeriti. Ovim komentarom želim opravdati vrijeme provedeno na časovima srpskohrvatskog jezika, a bilo ih je preko 1.500 u toku školovanja.
Analizom predmetnog kurikuluma za B/H/S jezik i književnost, koji ste predložili za buduće osnovno obrazovanje u Kantonu Sarajevo, uočio sam da ishodi učenja nisu postavljeni na društveno prihvatljivoj razini.
No, da krenem redom.
Prema Benjaminu S. Bloomu, taksonomija obrazovnih ciljeva (ishoda učenja) polazi od učenikove aktivnosti, koja istovremeno uključuje tri područja:
KOGNITIVNO (znanje, spoznaja) GLAVA
AFEKTIVNO (stavovi, interesi, motivacija, osjećaji) SRCE
PSIHOMOTORIČKO (vještine, tjelesne aktivnosti) RUKA, TIJELO
(Ova trodimenzionalna aktivnost pojedinca kod nas se naziva odgoj i obrazovanje.)
Svako od ovih područja ima više nivoa (razina), pa je tako za KOGNITIVNO PODRUČJE prva, odnosno najniža razina znanje, a šesta razina je vrednovanje; za PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE najniža razina je imitacija, a najviša naturalizacija i, na kraju, za AFEKTIVNO PODRUČJE prva razina je prihvatanje, a najviša je vrednovanje (tabela 1).
|
KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje i razumijevanje) |
PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE (vještine i umijeća) |
AFEKTIVNO PODRUČJE (stavovi i uvjerenja) |
|||
|
RAZINA |
PRIPADAJUĆI GLAGOLI |
RAZINA |
PRIPADAJUĆI GLAGOLI |
RAZINA |
PRIPADAJUĆI GLAGOLI |
|
ZNANJE prepoznavanje informacija (najniža razina)
|
definiraj, imenuj, zapamti, zabilježi, ispričaj, sastavi popis, ponovi, izvijesti |
IMITACIJA praćenje i ponavljanje operacije koju neko pokazuje |
dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sjeći, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti |
PRIHVATANJE svjesno praćenje |
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti |
|
RAZUMIJEVANJE shvatanje informacija |
opiši, objasni, identificiraj, izvijesti, razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj |
MANIPULACIJA izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja |
REAGIRANJE aktivno sudjelovanje i reagiranje |
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, čitati, izvijestiti, izdvojiti, reći, napisati
|
|
|
PRIMJENA primjena znanja u rješavanju problema
OVO JE PRIHVATLJIVA DRUŠTVENA RAZINA |
primijeni, izvedi, protumači, ilustriraj, vježbaj, izloži, prikaži, prevedi, intervjuiraj |
PRECIZACIJA precizno, ali sporo izvođenje operacije
OVO JE PRIHVATLJIVA DRUŠTVENA RAZINA |
USVAJANJE VRIJEDNOSTI procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem
OVO JE PRIHVATLJIVA DRUŠTVENA RAZINA
|
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi |
|
|
ANALIZA razdvajanje informacija kako bi se prilagodile različitim situacijama |
uporedi, raspravljaj, razluči, riješi, diferenciraj, napravi dijagram, napravi inventuru, pitaj |
ARTIKULACIJA (SINTEZA) sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ili više vještina |
ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu poredbe i izučavanja odnosa |
slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, uporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati
|
|
|
SINTEZA primjena informacija radi poboljšanja kvaliteta neke situacije i života |
predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, klasificiraj, poveži, formuliraj, pripremi |
NATURALIZACIJA istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vještina s lakoćom |
VREDNOVANJE/ PERSONALIZACIJA posjedovanje ličnog sistema vrijednosti kojim se kontrolira lično ponašanje |
djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati
|
|
|
VREDNOVANJE prosuđivanje korisnosti (najviša razina) |
prosudi, izaberi, procijeni, rangiraj, vrednuj, izmjeri, odredi prioritet, predvidi
|
|
|
|
|
Napominjem da je društveno prihvatljiva (3) razina za kognitivno područje PRIMJENA, za psihomotoričko područje PRECIZACIJA i za afektivno područje USVAJANJE VRIJEDNOSTI (u tabeli su označene žutom bojom).
Ovo je jako važno jer u skladu s ishodima učenja kreiramo predmetne kurikulume (nekad su to bili nastavni programi), zatim pišemo udžbenike, i na kraju ocjenjujemo učenike i učenice. Stoga je potrebno precizno definisati ishode učenja, oni moraju biti mjerljivi, pa je zbog toga dat i obrazac za izradu ishoda koji izgleda ovako:
Rečenica kojom definiramo ishode treba početi frazom: Nakon uspješno završenog predmeta, učenik/učenica će... Niti jedan ishod, od 340 definisanih predloženim dokumentima za kurikularnu reformu, ne počinje ovako.
Drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuća koja se iskazuje aktivnim glagolom (aktivni glagoli prepoznaju se tako što u sebi, osim kognitivne, imaju i psihomotoričku komponentu koja je vidljiva ili čujna) prema Bloomovoj taksonomiji, a ti glagoli dati su u tabeli za svaku razinu postignuća. Na kraju dolaze uslovi u kojima se ta aktivnost ostvaruje.
Najvažnije je da ishodi učenja budu napisani tako da su precizni i mjerljivi, a optimalno za predmet treba definirati od 4 do 8 ishoda učenja!
Trenutno stanje
Na internet-stranici http://kurikulum.ks.gov.ba/ ishodi učenja napisani su i postavljeni tako da ih djeca u uzrastu za koji su predviđeni ne mogu dostići. Da pojednostavim – 340 ishoda previđenih za devetogodišnje osnovno školovanje (što je sigurno previše) definisano je sa 536 glagola, od čega se najčešće ponavlja glagol analizirati – 69 puta, a upotreba ostalih glagola i broj ponavljanja prikazan je u tabeli.
Zatim imamo činjenicu da predmetni kurikulumi (nastavni predmeti) nisu podjednako zastupljeni kad je u pitanju fond časova – od 8 za društvo do 41 za B/H/S jezik i književnost. Napominjem još jednom da je po predmetnom kurikulumu bilo potrebno definisati od 4 do 8 ishoda učenja. (U tabeli je prikazan broj ishoda za 15 predmetnih kurikuluma u koloni BR. ISH ZA PK, a fond sati je u koloni UKUP ČASOVA.)
Ako imamo sve ove podatke, dolazimo do sljedećih zaključaka:
- prosječan broj časova potrebnih za realizaciju jednog ishoda učenja je 18,62;
- za realizaciju jednog ishoda iz matematike potrebno je 61,89 časova;
- za realizaciju jednog ishoda iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja potrebna su 53,33 časa;
- za realizaciju jednog ishoda iz B/H/S jezika i književnosti potrebno je 32,27 časova; ali
- za realizaciju jednog ishoda iz fizike potrebna su 5,24 časa;
- za realizaciju jednog ishoda iz hemije potreban je 5,31 čas.
Iz ovog proizilazi da su fizika i hemija najlakši nastavni predmeti, odnosno da nam treba deset puta više vremena za realizaciju jednog ishoda iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja u odnosu na fiziku ili hemiju. A da li je stvarno tako?
Koliko smo obaviješteni, ove ishode pisale su naše kolege odabrane putem konkursa, dakle ljudi iz škola koji ih i sami moraju primjenjivati, i nije mi jasno čime su se rukovodili dok su ih definisali. Osim toga, mi i sada imamo problem s ciljevima i zadacima ili postignućima u skladu s nastavnim planovima i programima, jer ih ne možemo postići zbog obima gradiva.
Ali, da se vratim B/H/S jeziku i književnosti – u tekstu ispod su ishodi kopirani sa internet-stranice http://kurikulum.ks.gov.ba/.
U ovom tekstu neke od ponuđenih glagola dopunio sam glagolima iz iste razine (u zagradi su), zbog razvrstavanja po razinama.
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – ISHODI UČENJA (ukupno 41)
Napomena: Četvrta razina kognitivnog područja je analiza, a glagoli koji se koriste su uporediti, riješiti, raspravljati, razlučiti, diferencirati, napraviti dijagram, pitati, napraviti inventuru.
113 Analizira (raspravlja o) likove, događaje i ideje, te njihove međuodnose u tekstu;
122 Analizira (upoređuje) strukturu tekstova, uključujući i kako se određene rečenice, pasusi i veći dijelovi teksta (npr. odlomak, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini;
222 Analizira (upoređuje) strukturu tekstova i međuodnos rečenica, pasusa i većih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje) (upoređuje);
243 Analizira (upoređuje) dva ili više tekstova koji obrađuju sličnu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i upoređuje (raspravlja) različite pristupe autora;
143 Analizira (upoređuje) dva ili više tekstova koji obrađuju sličnu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i upoređuje (raspravlja) različite pristupe autora;
411 Analizira (raspravlja) bitne teme i tekstove; piše argumente u korist navedenih tvrdnji, koristeći validna objašnjenja i relevantne argumente.
Druga razina afektivnog područja – glagol čitati:
341 Čita sa svrhom i razumijevanjem;
211 Čita tekst u cilju utvrđivanja navoda teksta, donošenja logičkih zaključaka i citira konkretne tekstualne dokaze argumentujući zaključke donesene na osnovu teksta.
Četvrta razina afektivnog područja – glagol integrisati,
Peta razina kognitivnog područja – glagol procijeniti:
141 Integriše i procjenjuje sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima, između ostalog, vizuelno, kvalitativno i riječima;
512 Integriše i ocjenjuje informacije prezentovane u različitim medijima i formatima, uključujući vizuelno, kvantitativno i usmeno;
241 Integriše i ocjenjuje sadržaje predstavljene u različitim medijima i formatima, između ostalog, vizuelno, kvantitativno i riječima.
Druga razina kognitivnog i treća razina afektivnog područja – glagol objašnjavati,
Druga razina afektivnog područja – glagol predstavljati:
221 Interpretira (predstavlja) i objašnjava način upotrebe riječi i ustaljenih izraza u tekstu i određuje tehnička, osnovna i prenesena značenja, te analizira (prevodi ili tumači) različita značenja pri izboru riječi;
232 Iskazuje razumijevanje prenesenog jezika, veza između riječi i nijansi u značenjima riječi.
Psihomotoričko područje, nepoznata razina:
522 Koristi digitalne medije i vizuelno izlaganje podataka da strateški prikaže informacije i ojača razumijevanje prezentacija;
423 Koristi savremenu tehnologiju da napiše i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
Peta razina kognitivnog područja – glagol odrediti prioritete,
Četvrta razina afektivnog područja – glagol identificira:
212 Određuje ključne ideje i teme teksta i analizira njihovu razradu rezimirajući ključne detalje i ideje koje to dokazuju;
111 Pažljivo čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka; citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zaključaka donesenih na osnovu teksta.
Druga razina afektivnog područja – glagol napisati,
Druga razina kognitivnog područja – glagol objašnjavati:
412 Piše informativne tekstove uz pojašnjenja kako bi se razmotrile i prenijele složene informacije i ideje jasno i precizno, efektnim odabirom, organizacijom i analizom sadržaja;
413 Piše pripovjedačke tekstove kako bi razvio stvarna ili zamišljena iskustva ili događaje koristeći efikasnu tehniku, dobar izbor detalja i dobro strukturisan redoslijed događaja;
421 Piše jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
Druga razina kognitivnog područja – glagoli prepoznavati, objašnjavati:
311 Pokazuje razumijevanje (prepoznaje) organizacije i osnovnih osobina velikih printanih slova;
321 Pokazuje razumijevanje (prepoznaje) izgovorenih riječi, slogova i glasova (fonema);
112 Prepoznaje i objašnjava ključne ideje teksta i njihovih razrada; rezimira ključne ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.
Treća razina kognitivnog područja – glagol primijeniti:
223 Procjenjuje način oblikovanja sadržaja i stila teksta s vlastite tačke gledišta;
431 Pokazuje vladanje (primjenjuje) pravilima standardne gramatike i njihovom upotrebom pri pisanju;
432 Pokazuje vladanje (primjenjuje) pravopisnim pravilima i interpunkcijom.
Peta razina afektivnog područja – glagol ispitivati:
441 Provodi kratke, ali i značajnije istraživačke projekte, utemeljene na fokusiranim pitanjima, pokazujući razumijevanje predmeta istraživanja;
442 Prikuplja relevantne informacije iz više printanih i digitalnih izvora, procjenjuje vjerodostojnost i preciznost svakog izvora; integriše informacije, u isto vrijeme izbjegavajući plagiranje.
Peta razina afektivnog područja – glagol ispitati ili izvesti:
443 Pronalazi dokaze u književnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrške analize, razmišljanja i istraživanja;
513 Procjenjuje govornikovo stajalište, argumentaciju i korištenje dokaza i retorike.
Druga razina afektivnog i kognitivnog područja – glagol izvijestiti:
521 Prezentuje informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
Druga razina afektivnog područja – glagol reći:
523 Prilagođava govor različitim kontekstima i komunikacijskim zadacima;
511 Priprema se i učestvuje efikasno u nizu razgovora i saradnji s različitim sagovornicima, nadogradnji ideja drugih i izražavanju vlastitih ideja, jasno i uvjerljivo.
Druga razina kognitivnog područja – glagol objasniti:
132 Razumije (objašnjava) preneseno značenje riječi, veze između riječi i nijanse u značenjima riječi;
451 Razumije (objašnjava) kako jezik funkcioniše u različitim kontekstima i zna napraviti odgovarajući izbor forme, rječnika i stila pri pisanju.
Treća razina kognitivnog područja – glagol protumačiti:
121 Tumači različita značenja riječi i izraza (tehničkih, osnovnih i prenesenih značenja iz teksta) i utvrđuje kako izbor riječi utiče na značenje teksta.
Peta razina kognitivnog područja – glagol procijeniti,
Druga razina kognitivnog područja – glagol objasniti:
123 Utvrđuje (procjenjuje) kako tačka gledišta ili namjera utiču na oblikovanje sadržaja i način pisanja teksta;
131 Utvrđuje i razjašnjava (objašnjava) značenje nepoznatih i višeznačnih riječi i izraza;
231 Utvrđuje i razjašnjava (objašnjava) značenje nepoznatih, manje poznatih i višeznačnih riječi i izraza korištenjem kontekstualnih indicija, analizom sadržajnih dijelova riječi i korištenjem općeg i specijalizovanog referentnog materijala, po potrebi.
Prva razina kognitivnog područja – glagol zapamtiti,
Prva razina afektivnog područja – glagol koristiti:
133 Usvaja (pamti) i ispravno koristi nove riječi i izraze; bogati rječnik.
Druga razina afektivnog područja – glagol napisati:
422 Usavršava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem, ponovnim pisanjem ili pokušajem novog pristupa.
Analizom ishoda i njihovim razvrstavanjem po područjima i razinama, došao sam do sljedećih zaključaka:
PRIMJENA ili kognitivno područje
RAZINA 5 (VREDNOVANJE) 8 ishoda
RAZINA 4 (SINTEZA) 6 ishoda
RAZINA 3 (PRIMJENA) 3 ishoda
RAZINA 2 (RAZUMIJEVANJE) 10 ishoda
RAZINA 1 (ZNANJE) 1 ishod
Ukupno 28 ishoda
USVAJANJE VRIJEDNOSTI ili afektivno područje
RAZINA 5 (VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA) 2 ishoda
RAZINA 4 (ORGANIZIRANJE VRIJEDNOSTI) 7 ishoda
RAZINA 3 (USVAJANJE VRIJEDNOSTI) 0 ishoda
RAZINA 2 (REAGIRANJE) 8 ishoda
RAZINA 1 (PRIHVATANJE) 0 ishoda
Ukupno 17 ishoda
PRECIZACIJA ili psihomotoričko područje
razina nepoznata – autor je nije odredio 2 ishoda
Treća razina i KOGNITIVNIH i AFEKTIVNIH ishoda je takozvana društveno prihvatljiva, dakle ono što bi svaki đak trebao usvojiti, a na toj razini su samo tri od ukupno 47 ishoda. Po deset ishoda je u petoj i u drugoj razini, u četvrtoj je 13, dok se u drugoj razini nalazi najviše – čak 18 ishoda. Koliko je to dobro?
Zaključak: Svi koji su radili na ishodima učenja trebali su ih jasno definisati za treću razinu KOGNITIVNIH, AFEKTIVNIH I PSIHOMOTORIČKIH SPOSOBNOSTI koje učenice i učenici moraju usvojiti. Oni koji to trebaju realizovati rade na tome da naši đaci ispune zadati cilj. To je prihvaćeno u većini razvijenih zemalja koje imaju puno uređenije sisteme za edukaciju djece i mladih.
Ideja vodilja svih koji rade u prosvjeti i za prosvjetu mora biti: Učiti biti, učiti znati, učiti raditi i učiti živjeti zajedno.
P. S. Moja učiteljica je bila Zorica Mićanović, a nastavnica SH/HS jezika bila je Nihada Alikadić.
U nastavku možete pročitati svih 340 ISHODA UČENJA razvrstanih po predmetima. Možda uočite da su prepisani ili vam to pomogne da shvatite o čemu se radi. Uživajte u čitanju.
TEHNIČKA KULTURA I OSNOVE TEHNIKE – ISHODI UČENJA (ukupno 26)
111 Analizira materijale po svojstvima i namjeni.
112 Procjenjuje mogućnost primjene materijala u proizvodnji i svakodnevnom životu.
121 Razvrstava pribor, alate i mašine prema namjeni i radnim postupcima.
122 Koristi se priborom, alatom i mašinama u proizvodnji i svakodnevnom životu.
131 Poznaje i primjenjuje pravila tehničkog crtanja.
132 Samostalno ili timski razvija osmišljenu ideju u tehničku dokumentaciju za izradu proizvoda.
133 Ocjenjuje značaj i vrijednost proizvoda na tržištu.
141 Planira i uređuje radno mjesto.
142 Izrađuje i sklapa različite modele, samostalno ili prema tehničkoj dokumentaciji.
143 Pravilno i sigurno rukuje materijalima i sredstvima za rad.
151 Analizira vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava.
152 Poznaje saobraćajne propise, pravila i signalizaciju.
161 Uređuje radno mjesto s aspekta sigurnosti i zaštite na radu.
211 Analizira ulogu tehnike kao bitnog faktora u naučnom, društvenom i ekonomskom razvoju.
221 Analizira ulogu savremene tehnologije u društvu.
222 Analizira složene tehničke sisteme.
223 Primjenjuje savremene tehnologije.
231 Poznaje različite izvore, prenose i transformacije energije.
232 Analizira energetske potrebe u svim područjima ljudske djelatnosti.
233 Prosuđuje važnost racionalnog korištenja energije.
241 Procjenjuje uticaj tehničkog i tehnološkog razvoja na okoliš i zdravlje ljudi.
242 Utvrđuje važnost gospodarenja otpadom.
312 Razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji.
314 Procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu.
343 Upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizuelnih zapisa.
521 Procjenjuje utjecaj IKT-a na pojedinca i društvo.
MATEMATIKA – ISHODI UČENJA (ukupno 18)
111 Analizira svojstva i odnose skupova u različitim formama prikazivanja i primjenjuje ih prilikom rješavanja problemskih zadataka.
112 Analizira svojstva i odnose brojeva i brojevnih sistema, te koristi simbole i različite prikaze.
121 Bira i kombinuje strategije, metode i operacije za rješavanje problema i daje rješenja u kontekstu problema.
122 Procjenjuje opravdanost i preciznost izabranih strategija, metoda, operacija i dobivenih rješenja, te diskutuje o krajnjem rješenju u kontekstu problema.
211 Analizira zakonitosti, odnose, zavisnosti, veze i funkcije u matematici i realnom svijetu.
212 Analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture upotrebom algebarskih simbola i različitih notacija (zapisa), grafika i dijagrama, te generalizuje na osnovu njih.
213 Primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih odnosa.
221 Sastavlja i zapisuje simbolima jednačine i nejednačine pri rješavanju problema, te obrazlaže grafički i usmeno njihovu smislenost.
222 Argumentuje postupke za rješavanje jednačina, nejednačina i sistema.
223 Diskutuje o rješenjima u kontekstu problema; grafički prikazuje rješenja.
232 Logički zaključuje i primjenjuje matematički dokaz kao ključne matematičke aspekte.
311 Analizira svojstva i odnose geometrijskih elemenata, te koristi simbole i različite prikaze.
312 Sintetizira matematičke argumente o geometrijskim odnosima; analizira svojstva dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih geometrijskih oblika i figura (likova i tijela).
313 Utvrđuje geometrijska svojstva u objektima iz realnog svijeta te modeluje prostorne odnose pri rješavanju problema.
321 Analizira mjerljiva obilježja objekata i pojava, kombinuje mjerne instrumente, mjerne jedinice, mjerne sisteme u procesima mjerenja.
322 Procjenjuje i predviđa rezultate mjerenja.
411 Formuliše problem; prikuplja i obrađuje podatke iz različitih izvora, te ih predstavlja u različitim formama.
412 Interpretira, diskutuje o dobivenim podacima i rezultatima istraživanja.
FIZIKA – ISHODI UČENJA (ukupno 33)
121 Interpretira značenje temeljnih kinematičkih veličina.
122 Analizira odabrana mehanička kretanja, služeći se kinematičkim veličinama.
131 Analizira pojam sile i efekte djelovanja sile, te vrši slaganje i razlaganje sila.
133 Tumači pojam gravitacionog polja i primjenjuje Njutnov (Newton) zakon gravitacije.
134 Analizira pojmove energije, rada i snage, te tumači konkretne primjere pretvaranja energije.
135 Koristi zakone očuvanja energije, impulsa i momenta impulsa radi rješavanja fizikalnih problema.
136 Istražuje uslove ravnoteže tijela i analizira proste mehanizme.
141 Analizira pojam pritiska i primjenjuje ga radi objašnjavanja pojava u prirodi i tehnici.
142 Istražuje osnovne zakonitosti statike fluida.
211 Analizira osnovne postavke modela čestične građe tvari.
212 Koristi znanje o molekularnim silama i čestičnoj građi tvari radi analiziranja fizikalnih svojstava, stanja i pojava.
221 Kombinuje znanje o temperaturi, toploti i mehanizmima prenosa toplote, radi analiziranja toplotnih pojava.
222 Koristi temeljne zakone termodinamike radi objašnjavanja procesa u prirodi i tehnici.
311 Tumači pojave naelektrisavanja i razelektrisavanja tijela, te primjenjuje znanje o međudjelovanju električnih naboja.
312 Interpretira pojam elektrostatičkog polja i analizira istaknute pojave u elektrostatičkom polju.
321 Analizira pojavu proticanja električne struje u čvrstim tijelima, tečnostima i gasovima.
322 Sastavlja i evaluira strujna kola.
331 Razmatra svojstva stalnih magneta i interpretira pojam magnetnog polja.
332 Primjenjuje znanje o magnetnim efektima električne struje i djelovanju magnetnog polja na naboj u kretanju.
333 Razmatra pojavu elektromagnetne indukcije i njene primjene u praksi.
411 Analizira pojam oscilacije i talasa.
412 Primjenjuje znanje o mehaničkim talasima u konkretnim kontekstima.
422 Istražuje temeljne zakonitosti i pojave iz oblasti optike.
432 Evaluira različite modele atoma i analizira linijske spektre.
433 Primjenjuje znanje o građi atomskog jezgra i klasificira elementarne čestice.
441 Opisuje sastav i strukturu svemira.
442 Opisuje model nastanka i evolucije svemira, te tumači procese formiranja i razvoja zvijezda.
511 Kritički razmatra historiju razvoja fizikalnih ideja.
512 Interpretira prirodu fizike.
521 Planira i provodi fizikalne eksperimente, te predstavlja dobivene rezultate.
522 Primjenjuje raznovrsne matematičke metode u opisu i rješavanju fizikalnih problema.
523 Diskutuje o fizikalnim sadržajima i istraživanjima koristeći se raznovrsnim prikazima i izvorima znanja.
532 Koristi znanje fizike u kontekstima relevantnim za modernu svakodnevicu.
INFORMATIKA – ISHODI UČENJA (ukupno 18)
242 Utvrđuje važnost gospodarenja otpadom.
311 Razlikuje i povezuje pojmove IKT-a.
313 Primjenjuje različite vrste IKT usluga, uređaja i medija.
314 Procjenjuje važnost korištenja IKT-a u svakodnevnom životu.
321 Analizira i povezuje HW dijelove i njihove karakteristike.
323 Bira i koristi komponente računarskog sistema.
333 Bira, kombinuje i upotrebljava internetske servise (usluge).
341 Upotrebljava softver za obradu teksta, tabelarni proračun i prezentacije.
343 Upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizuelnih zapisa.
411 Procjenjuje značaj algoritama u rješavanju problema.
421 Analizira i povezuje elemente programiranja.
422 Rješava probleme upotrebom programskog jezika.
511 Istražuje i analizira informacije prikupljene putem weba.
512 Primjereno upotrebljava internet u svrhu predstavljanja sebe ili drugih.
513 Primjenjuje cloud tehnologije u svakodnevnom životu.
514 Primjenjuje digitalne tehnologije pri učenju.
522 Upotrebljava mjere zaštite prilikom korištenja IKT-a.
524 Analizira pravila ponašanja u digitalnom društvu.
HEMIJA – ISHODI UČENJA (ukupno 26)
111 Razlikuje sastav i vrstu tvari.
112 Analizira građu tvari.
113 Povezuje strukturu i svojstva tvari.
114 Primjenjuje hemijsku simboliku za opisivanje sastava tvari.
121 Primjenjuje stehiometrijske zakone.
123 Procjenjuje aktivnosti na dokazivanju stehiometrijskih zakona.
132 Analizira uticaj tvari na okolinu.
133 Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov uticaj na okolinu.
142 Primjenjuje matematičke vještine.
143 Uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tabelama i grafikonima.
211 Utvrđuje osobine, sastav i vrstu tvari.
212 Povezuje građu i svojstva elementarnih tvari s njihovim položajem u PSE.
241 Prikuplja podatke iz različitih izvora.
242 Povezuje rezultate eksperimenta sa konceptualnim saznanjima.
243 Uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tablicama i grafikonima.
311 Objašnjava strukturu i fizikalno-hemijska svojstava tvari.
312 Analizira promjenu energije pri fizikalno-hemijskim promjenama tvari.
341 Prikuplja podatke iz različitih izvora.
342 Povezuje rezultate s konceptualnim saznanjima.
343 Uočava zakonitosti podataka prikazanih modelima, tabelama i grafikonima.
411 Opisuje svojstva, sastav i vrste organskih spojeva.
413 Analizira hemijske reakcije organskih tvari.
421 Objašnjava osobine, sastav i vrstu odabranih biomolekula, primjenjujući hemijsku simboliku i terminologiju.
422 Analizira hemijske promjene odabranih biomolekula.
431 Interpretira promjenu energije u biohemijskim sistemima.
433 Objašnjava uslove ravnoteže u prirodnim sistemima, te ukazuje na uzroke i posljedice poremećaja ravnoteže.
GEOGRAFIJA – ISHODI UČENJA (ukupno 38)
111 Analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom
112 Objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata.
113 Snalazi se u prostoru i vremenu, koristeći kartografska pomagala i savremena sredstva za orijentaciju.
114 Objašnjava povezanost fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u geografskoj sredini.
121 Tumači povezanost i međuzavisnost geogenih i antropogenih obilježja Zemlje.
122 Planira i provodi aktivnosti kojim istražuje važnost geografskog prostora.
124 Analizira povezanost prirodno-geografskih procesa utvrđujući postojanje varijabilnosti živih bića na Zemlji.
131 Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja.
132 Koristi se različitim instrumentima za vremensko snalaženje i snalaženje u prostoru.
133 Tumači geografske elemente i sadržaj na karti i globusu.
211 Razlikuje strukture stanovništva (biološku, rasnu, jezičku, religijsku, nacionalnu, obrazovnu i ekonomsku).
212 Analizira kako različite strukture stanovništva utiču na razvoj zavičaja, domovine i svijeta.
213 Utvrđuje kako pojedinci, grupe, narodi i nacije utiču na globalne odnose, događaje i promjene.
221 Objašnjava načine života stanovništva u životnom okruženju.
222 Objašnjava prostorni razmještaj stanovništva na Zemlji i uticaj različitih faktora na prirodno i mehaničko kretanje stanovništva.
223 Analizira tipove i mjere sprovođenja različitih populacionih politika.
224 Prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja, saobraćajne povezanosti; ponaša se u skladu sa saobraćajnim pravilima.
231 Objašnjava uticaj pojedinca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti.
232 Objašnjava kako različiti politički sistemi utiču na ekonomski razvoj.
311 Razlikuje fizičke i hemijske promjene tvari u prirodnoj sredini.
312 Analizira obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji
313 Objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa u skladu sa očuvanjem prirode.
321 Analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema.
322 Koristi informaciono-komunikacijske tehnologije u različitim oblicima terenske nastave.
331 Uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine.
332 Analizira ekonomski razvoj društva, povezujući ga sa aktivnostima zaštite životne sredine.
333 Dovodi u vezu tehnološki napredak i brojnost populacije s transformacijom prirodne sredine.
334 Predlaže mjere unapređenja zaštite životne sredine.
411 Analizira geografski položaj i granice Evrope i upoređuje veličinu Evrope s drugim kontinentima.
412 Objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske odlike Evrope.
413 Analizira povezanost geografskih regija Evrope.
414 Objašnjava ulogu Evropske unije u procesu ujedinjenja Evrope.
421 Objašnjava geografski položaj, veličinu i granice vanevropskih kontinenata.
422 Analizira fizičko-geografske karakteristike vanevropskih kontinenata.
423 Uočava sličnosti i razlike u društveno-ekonomskom razvoju vanevropskih kontinenata.
424 Objašnjava posljedice kolonijalne zavisnosti pojedinih vanevropskih kontinenata.
431 Analizira historijski i teritorijalni razvoj države BiH.
432 Razlikuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja BiH.
HISTORIJA – ISHODI UČENJA (ukupno 11)
102 Pokazuje drugima historijsko znanje i razumijevanje.
103 Tumači prošlost na osnovu didaktički oblikovanih historijskih izvora i razumije šta sve može uticati na pisanje historije; otkriva različita historijska stajališta na historijske događaje i određuje kontekst u kojem su ta stajališta nastala (kritičko mišljenje).
202 Koristi se različitim načinima prikazivanja historijskog vremena i hronologije
203 Analizira historijska razdoblja i kako su povezani događaji u njima; objašnjava glavne pravce, procese i probleme iz prošlosti, smještajući ljude i događaje u vremenski i prostorni okvir.
204 Objašnjava kako se mijenja stajalište u zavisnosti od vremena i prostora.
301 Objašnjava kako su glavni događaji u vremenu povezani jedan s drugim, i rekonstruiše, prati i tumači određene oblike (društvene, ekonomske, kulturne, religijske, političke, svakodnevni život) društva u različitim kontekstima kroz vrijeme i kroz različita historijska razdoblja.
302 Objašnjava trajanje nekih ideja u vremenu i kako preplitanjem određenih ideja i historijskih događaja može doći do novih historijskih obrazaca.
303 Utvrđuje na koji način dolazi do promjena u različitim historijskim razdobljima; objašnjava kako se neki oblici mogu promijeniti, dok drugi ostaju isti; razumije složenost promjena i njihov uticaj ne samo na politiku i tehnologiju već i na vrijednosti i vjerovanja; utvrđuje ključne prekretnice u svjetskoj historiji i određuje uzroke koji su doveli do promjena i dugoročnih posljedica tih promjena.
401 Objašnjava i međusobno razlikuje uzrok i posljedicu određenih historijskih pojava.
402 Ukazuje na povezanost između određenih historijskih događaja i širih društvenih, ekonomskih i političkih pravaca i razvoja.
403 Tumači složenost historijskih uzroka i posljedica, kao i ograničenja da se utvrdi uzrok i posljedica.
BIOLOGIJA – ISHODI UČENJA (ukupno 31)
113 Razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode.
121 Objašnjava uticaj prostora i faktora prostora na organizam (npr. svjetlost, toplina, klima, …).
122 Objašnjava strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i organizma i sredine.
124 Analizira tok evolucionih procesa u promjenjivim životnim uslovima Zemlje.
125 Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici.
131 Utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi.
132 Argumentuje važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta.
133 Analizira antropogeni uticaj na geobiosferu.
134 Predlaže mjere zaštite i unapređenja životne sredine.
135 Utvrđuje važnost obnovljivih izvora energije za održivi razvoj.
141 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o povezanosti Zemljine strukture i prostora življenja s biodiverzitetom, služeći se stručnom terminologijom.
143 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode u funkciji održivog razvoja, služeći se stručnom terminologijom.
144 Izvodi praktične radove, služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za sticanje informacija i predstava o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode.
211 Opisuje organizaciju i nivoe organizacije građe živih bića (mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje).
212 Povezuje građu i funkciju ćelije.
241 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o morfologiji i anatomiji živih bića, služeći se stručnom terminologijom.
242 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o građi i funkciji ćelije, ćelijskim diobama i diferencijacijama ćelija.
244 Izvodi praktične radove, služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za sticanje informacija i predstava o strukturama, funkcijama i citologiji živih bića.
431 Prihvata stavove koji doprinose vlastitom zdravlju.
313 Objašnjava i povezuje funkciju organa i organskih sistema u funkciji energetskih transformacija.
411 Opisuje organizaciju građe ljudskog organizma.
412 Objašnjava i povezuje funkciju organa i organskih sistema.
422 Objašnjava zakone naslijeđa i mehanizme izražavanja genotipa.
423 Razlikuje izvore genetske varijabilnosti čovjeka (mutacije, genske rekombinacije).
425 Objašnjava filogeniju čovjeka u kontekstu evolucije.
431 Prihvata stavove koji doprinose vlastitom zdravlju.
432 Prihvata stavove koji doprinose spolnosti i humanizaciji odnosa između spolova.
441 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o anatomiji i fiziologiji čovjeka, služeći se stručnom terminologijom.
442 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o a genetici i evoluciji čovjeka, služeći se stručnom terminologijom.
443 Prihvata stavove koji doprinose vlastitom zdravlju.
444 Izvodi praktične radove, služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom (pribor za disekciju, IKT) za sticanje informacija o morfologiji, anatomiji i fiziologiji; genetici i evoluciji, zdravlju i očuvanju zdravlja čovjeka, uvažavajući etiku laboratorijskog rada sa živim bićima
ENGLESKI JEZIK – ISHODI UČENJA (ukupno 24)
111 Tumači slušani sadržaj.
112 Koristi strategije slušanja razvijajući pozitivan stav prema aktivnom slušanju.
121 Koristi pravilno vokabular, jezičke strukture i zakonitosti.
122 Procjenjuje specifičnosti izgovora slušanog sadržaja.
131 Procjenjuje obrasce sporazumijevanja, poštujući vrijednosti društva.
211 Čita s razumijevanjem različite vrste tekstova i koristi informaciono-komunikacijske tehnologije.
212 Primjenjuje strategije čitanja.
221 Koristi strategije u tumačenju nepoznatih riječi.
222 Analizira jezičke strukture u kontekstu.
223 Čita pravilno, koristeći znakove interpunkcije i intonaciju.
231 Istražuje lingvistiku i kulturu stranog jezika.
232 Procjenjuje humanističke, društvene i etičke vrijednosti.
311 Govori u skladu sa osnovnim odlikama govornog jezika.
312 Koristi standardne jezičke izraze i kulturan govor.
321 Izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije.
331 Primjenjuje pravila i norme sporazumijevanja poštujući druge kulture.
332 Primjenjuje govor u društvenom kontekstu.
411 Koristi jezičke zakonitosti.
412 Primjenjuje i razvija vokabular.
421 Piše funkcionalne tekstove u svrhu efikasne komunikacije.
422 Razvija književni jezik i upoznaje književno stvaralaštvo na stranom jeziku.
423 Razvija jezičku pismenost u okviru multijezičnosti i multikulturalnosti.
431 Razvija proces pisanja i kreativno pisanje.
432 Obogaćuje vokabular, koristi rječnik i informaciono-komunikacijske tehnologije.
BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – ISHODI UČENJA (ukupno 41)
111 Pažljivo čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih zaključaka; citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zaključaka donesenih na osnovu teksta.
112 Prepoznaje i objašnjava ključne ideje teksta i njihovih razrada; rezimira ključne ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.
113 Analizira likove, događaje i ideje, te njihove međuodnose u tekstu.
121 Tumači različita značenja riječi i izraza (tehničkih, osnovnih i prenesenih značenja iz teksta) i utvrđuje kako izbor riječi utiče na značenje teksta.
122 Analizira strukturu tekstova, uključujući i kako se određene rečenice, pasusi i veći dijelovi teksta (npr. odlomak, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.
123 Utvrđuje kako tačka gledišta ili namjera utiču na oblikovanje sadržaja i način pisanja teksta.
131 Utvrđuje i razjašnjava značenje nepoznatih i višeznačnih riječi i izraza.
132 Razumije preneseno značenje riječi, veze između riječi i nijanse u značenjima riječi.
133 Usvaja i ispravno koristi nove riječi i izraze; bogati rječnik.
141 Integriše i procjenjuje sadržaj predstavljen u različitim medijima i formatima, između ostalog, vizuelno, kvalitativno i riječima.
143 Analizira dva ili više tekstova koji obrađuju sličnu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i upoređuje različite pristupe autora.
211 Čita tekst u cilju utvrđivanja navoda teksta, donošenja logičkih zaključaka i citira konkretne tekstualne dokaze argumentujući zaključke donesene na osnovu teksta.
212 Određuje ključne ideje i teme teksta i analizira njihovu razradu rezimirajući ključne detalje i ideje koji to dokazuju.
221 Interpretira i objašnjava način upotrebe riječi i ustaljenih izraza u tekstu i određuje tehnička, osnovna i prenesena značenja, te analizira različita značenja pri izboru riječi.
222 Analizira strukturu tekstova i međuodnos rečenica, pasusa i većih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje).
223 Procjenjuje način oblikovanja sadržaja i stila teksta s vlastite tačke gledišta.
231 Utvrđuje i razjašnjava značenje nepoznatih, manje poznatih i višeznačnih riječi i izraza korištenjem kontekstualnih indicija, analizom sadržajnih dijelova riječi i korištenjem općeg i specijalizovanog referentnog materijala po potrebi.
232 Iskazuje razumijevanje prenesenog jezika, veza između riječi i nijansi u značenjima riječi.
241 Integriše i ocjenjuje sadržaje predstavljene u različitim medijima i formatima, između ostalog, vizuelno, kvantitativno i riječima.
243 Analizira dva ili više tekstova koji obrađuju sličnu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i upoređuje različite pristupe autora.
311 Pokazuje razumijevanje organizacije i osnovnih osobina velikih printanih slova.
321 Pokazuje razumijevanje izgovorenih riječi, slogova i glasova (fonema).
341 Čita sa svrhom i razumijevanjem.
411 Analizira bitne teme i tekstove; piše argumente u korist navedenih tvrdnji, koristeći validna objašnjenja i relevantne argumente.
412 Piše informativne tekstove uz pojašnjenja kako bi se razmotrile i prenijele složene informacije i ideje jasno i precizno, efektnim odabirom, organizacijom i analizom sadržaja.
413 Piše pripovjedačke tekstove kako bi razvio stvarna ili zamišljena iskustva ili događaje, koristeći efikasnu tehniku, dobar izbor detalja i dobro strukturisan redoslijed događaja.
421 Piše jasne i smislene radove u kojima su sadržaj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.
422 Usavršava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem, ponovnim pisanjem ili pokušajem novog pristupa.
423 Koristi savremenu tehnologiju da napiše i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.
431 Pokazuje vladanje pravilima standardne gramatike i njihovom upotrebom pri pisanju.
432 Pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i interpunkcijom.
441 Provodi kratke, ali i značajnije istraživačke projekte, utemeljene na fokusiranim pitanjima, pokazujući razumijevanje predmeta istraživanja.
442 Prikuplja relevantne informacije iz više printanih i digitalnih izvora, procjenjuje vjerodostojnost i preciznost svakog izvora; integriše informacije, u isto vrijeme izbjegavajući plagiranje.
443 Pronalazi dokaze u književnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrške analize, razmišljanja i istraživanja.
451 Razumije kako jezik funkcioniše u različitim kontekstima i zna napraviti odgovarajući izbor forme, rječnika i stila pri pisanju.
511 Priprema se i učestvuje efikasno u nizu razgovora i saradnji s različitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izražavanju vlastitih ideja, jasno i uvjerljivo.
512 Integriše i ocjenjuje informacije prezentovane u različitim medijima i formatima, uključujući vizuelno, kvantitativno i usmeno.
513 Procjenjuje govornikovo stajalište, argumentaciju i korištenje dokaza i retorike.
521 Prezentuje informacije, nalaze i dokaze tako da slušaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.
522 Koristi digitalne medije i vizuelno izlaganje podataka da strateški prikaže informacije i ojača razumijevanje prezentacija.
523 Prilagođava govor različitim kontekstima i komunikacijskim zadacima.
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ – ISHODI UČENJA (ukupno 15)
111 Analizira vlastita antropološka obilježja.
112 Procjenjuje dobivene rezultate testiranja antropoloških obilježja.
121 Primjenjuje teoretsko-motorička znanja i dostignuća iz područja sporta u skladu sa vlastitim mogućnostima.
122 Utvrđuje temeljne zakonitosti na području opterećenja u tjelesnom vježbanju (režim rada i odmora).
123 Koristi nastavna sredstva, opremu i prostor za tjelesno vježbanje na primjeren način.
211 Procjenjuje važnost redovnog tjelesnog vježbanja za očuvanje i unapređenje zdravlja.
212 Primjenjuje tjelesno vježbanje u svakodnevnom životu, u skladu sa biološkim potrebama čovjeka.
221 Primjenjuje znanja o značaju redovnog i pravilnog održavanja lične higijene i zaštite okoline.
222 Pridržava se principa pravilne i redovne ishrane.
223 Prepoznaje uticaj štetnih materija na razvoj bolesti i ovisnosti.
231 Izgrađuje svijest o odgovornom ponašanju prema sebi i drugima u radu i učenju.
232 Primjenjuje samokontrolu i samoprocjenu radi praćenja, vrednovanja i unapređivanja svoga rada, te ličnog rasta i razvoja.
233 Koristi socijalne vještine za rješavanje problema, suočavanje sa konkurencijom i promjenama u međuljudskim odnosima.
241 Koristi mjere zaštite i sigurnosti sebe i drugih tokom tjelesnog vježbanja.
242 Prilagođava načine pružanja prve pomoći u urgentnim situacijama sebi i drugima.
MUZIČKA KULTURA – ISHODI UČENJA (ukupno 16)
411 Objašnjava komponente pojedinih muzičkih stilova i oblika.
412 Prepoznaje muzička djela kompozitora kroz stilove.
413 Utvrđuje estetsku važnost muzike.
421 Razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu muziku.
422 Razlikuje vrste pjevačkih glasova, te reproducira solo i grupno pjevanje.
423 Prepoznaje muzičke instrumente i sastave.
511 Razvija muzikalnost i muzičko pamćenje.
512 Razvija intonativno tačno pjevanje i muzičku pismenost.
521 Primjenjuje notni zapis na instrumentariju.
522 Razvija muzičku pismenost.
523 Reprodukuje grupno muziciranje (hor i instrumentalni sastavi).
612 Primjenjuje stečena znanja u muzičkoj teoriji i praksi (kombinuje riječi, instrumente i zvuk).
613 Objašnjava ulogu muzike u društvu i važnost njene primjene u medijima.
621 Kombinuje elemente plesa, drame i muzike.
622 Improvizuje zvuk rukama, nogama i instrumentima kojim raspolaže.
623 Izvodi javne nastupe - produkcija i reprodukcija muzike.
LIKOVNA KULTURA – ISHODI UČENJA (ukupno 24)
113 Likovno oblikuje cjeline, polazeći od likovnih principa.
121 Istražuje različite likovne medije, tehnike i alate u vlastitom vizuelnom izražavanju.
123 Povezuje stečeno iskustvo i vještine sa znanjem iz drugih oblasti i u vlastitom životu.
131 Predlaže idejna rješenja i inovacije.
132 Procjenjuje i primjenjuje faze radnog (stvaralačkog i istraživačkog) procesa.
133 Stvara kreacije i rekomponuje.
211 Promatra i percipira, istraživački, različite vizuelne i likovne sadržaje.
212 Koristi vizuelni jezik u vlastitom likovnom i verbalnom izražavanju.
213 Primjenjuje vlastitu vizuelnu pismenost u svakodnevnom životu.
221 Istražuje djela i različite vrste likovnih i vizuelnih umjetnosti.
222 Utvrđuje važnost i ulogu kulturno-umjetničkih institucija.
223 Analizira kako različiti konteksti utiču na likovnu umjetnost (stilske karakteristike).
231 Analizira umjetnička djela, donoseći vlastiti kritički stav.
234 Analizira primjere kulturne baštine u BiH te kritički procjenjuje važnost njenog očuvanja.
235 Donosi kritički sud o kulturno-umjetničkim događajima.
311 Istražuje prostor primjenjujući znanje o arhitektonskim djelima i urbanističkim cjelinama (u neposrednoj okolini).
312 Utvrđuje važnost kvalitetnog oblikovanja i estetike upotrebnih predmeta primjenjujući znanje o primijenjenim umjetnostima i dizajnu.
313 Analizira vizuelne znake, primjenjujući znanje o vizuelnoj komunikaciji.
321 Utvrđuje važnost likovne umjetnosti kao oblika komunikacije u vlastitom i tuđem stvaralaštvu.
322 Analizira kako kreativni procesi, elementi umjetničkoga djela i principi dizajna pridonose komuniciranju poruke umjetničkog djela.
323 Istražuje različite kriterije za interpretaciju i vrednovanje umjetničkih djela.
331 Utvrđuje važnost i ulogu likovne umjetnosti i umjetnika u pojedinim društvima, kulturama, civilizacijama i vremenskim periodima.
332 Daje kritički osvrt na međusobni uticaj likovne umjetnosti i društva.
333 Utvrđuje važnost kulturno-umjetničke baštine u oblikovanju ličnog identiteta.
DRUŠTVO – ISHODI UČENJA UKUPNO (11)
111 Analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se geografskom terminologijom.
113 Snalazi se u prostoru i vremenu, koristeći kartografska pomagala i savremena sredstva za orijentaciju.
131 Koristi se različitim načinima snalaženja i orijentacije na Zemlji, prostoru življenja.
202 Koristi se različitim načinima prikazivanja historijskog vremena i hronologije.
221 Objašnjava načine života stanovništva u životnom okruženju.
231 Objašnjava uticaj pojedinca, ideja i događaja na razvoj društva u prošlosti i sadašnjosti.
311 Razlikuje fizičke i hemijske promjene tvari u prirodnoj sredini.
321 Analizira različite izvore informacija pri rješavanju problema.
331 Uočava važnost očuvanja prirodnih bogatstava i kulturne baštine.
431 Analizira historijski i teritorijalni razvoj države BiH.
432 Razlikuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja BiH.
PRIRODA – ISHODI UČENJA UKUPNO (2)
121 Objašnjava uticaj prostora i faktora prostora na organizam (npr. svjetlost, toplina, klima, …).
122 Objašnjava strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i organizma i sredine.
131 Utvrđuje uzroke poremećaja žive i nežive prirode i važnost očuvanja njihovih odnosa u geobiosferi.
132 Argumentuje važnost očuvanja prirode radi održivosti biodiverziteta.
133 Analizira antropogeni uticaj na geobiosferu.
143 Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode u funkciji održivog razvoja, služeći se stručnom terminologijom.
144 Izvodi praktične radove, služeći se mjernim i optičkim instrumentima (mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom za sticanje informacija i predstava o strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode.
211 Analizira obilježja živog i neživog i razvrstava po kategorijama predstavnike žive i nežive prirode.
