Institut za jezik u Sarajevu 2008. godine u svojoj ediciji objavio je Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku, autora prof. dr. Ibrahima Čedića. Bibliografija ovog priznatog autora broji tridesetak djela o bosanskom jeziku, od kojih su šest rječnici. Detaljan uvid u bibliografiju može se naći na stanici Instituta za jezik.[1]
Međutim, recenzije ili kritike rječnika nismo uspjeli pronaći. Na stranici Instituta stoji: Knjiga Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku rezultat je naučnoistraživačkog rada u projektu „Stari i novi slojevi leksike u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku“. Dva su osnovna cilja koja je trebalo ostvariti istraživanjem u ovom projektu. Prvi se odnosio na klasifikaciju raznih slojeva leksike, a drugi na izradu registra anglicizama kojih je u posljednje vrijeme sve više u upotrebi.[2]
Također, važno je napomenuti da je sredstva za istraživanje u ovom projektu odobrilo Ministarstvo za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo u decembru 2007. godine nakon završene konkursne procedure.
Rječnik anglicizama bosanskog jezika, kao i drugi radovi profesora Čedića literatura su na koju se redovno upućuju studenti tokom studija, kako pri izradi seminarskih, tako i pri izradi završih dodiplomskih i diplomskih radova.
O engleskom kao globalnom jeziku pisao je još 1997. godine britanski lingvista David Crystal. On je tada kazao da jedna četvrtina svjetskog stanovništva tečno govori engleskim jezikom. Nakon više od deset godina od Crystalovog rada English as a global language, sasvim je razumljiva potreba za jednim sveobuhvatnim rječnikom anglicizama i u našem jeziku/našim jezicima. Zahvaljujemo se profesoru Čediću na odgovornosti koju je preuzeo na sebe kada se odlučio za rad na ovako ozbiljnom projektu.
A sada, konkretno o Rječniku!
Prilikom izrade autor je nastojao identificirati riječi preuzete iz engleskog jezika, napisati ih u izvornom obliku, naznačiti kako se izgovaraju i objasniti njihova značenja.
Ipak, služeći se ovim rječnikom, svaki malo upućeniji čitalac i čitateljica mogli bi se naći u čudu, te stoga moramo prokomentirati neke dijelove, one koji su se učinili najnevjerovatnijima.
Prije svega, riječi su rijetko ilustrirane primjerom, iako bi to bilo prijeko potrebno jer su skoro sve lekseme u rječniku nove i nepoznate, ne samo prosječnom, nego većini govornika našeg jezika.
Npr. leksema cruiser (kruzer) definirana je kao patrolna kola, ali moja prva asocijacija je bila na veliki brod za krstarenje; putnički brod čija namjena nije prijevoz osoba od jedne do druge luke, nego je namijenjen za uživanje u putovanju i sadržajima na brodu; kruzer na svom putu pristaje u lukama zanimljivih turističkih destinacija u određenom razdoblju, ilustrirano primjerom: Postanite dio osoblja luksuznih kruzera. Stoga možemo reći da nedostaje barem jedna semantička distinkcija pri opisu ove lekseme.
Riječi se često definiraju samim anglicizmima, koji u nekim slučajevima uopće nisu zastupljeni u rječniku.
Npr. leksema abort (abort) definirana je na sljedeći način: inform. cancel, break, učiniti prekid, zaustaviti operaciju ili dalje izvođenje nekog programa, funkcije, odustati. Ova leksema je prije svega latinskog porijekla, ali je kao informatički termin posredno prenesna iz latinskog u engleski, a zatim u naš jezik. Ipak, trebalo bi barem naznačiti i ostala njena značenja. Navest ćemo opis ove lekseme iz Klaićevog Velikog rječnika stranih riječi: abortus – pobačaj, pometnuće; prirodno ili umjetno prijevremeno prekidanje trudnoće; a zatim i kolokacije spontani abortus, kriminalni abortus, indicirani abortus; te glagol abortirati – prekinuti trudnoću, nasilno pometnuti, također i pridjev abortivan – koji se tiče suzbijanja neke bolesti u prvim počecima; koji izaziva pobačaj; nedozreo, nedonošen, prerano rođen; zaostao, nerazvijen, zakržljao, neuspio, izjalovljen, promašen. U našem jeziku leksema abort također ima značenje zahod, nužnik koje je preneseno iz njemačkog jezika.
Leksema advantage (advantejdž/edvantejdž) definirana je kao prednost u tenisu i stonom tenisu. Prvo, i možda najvažnije, izgovor je naveden pogrešno. Imenica adventage u engleskom jeziku izgovara se ovako: ədˈvɑːntɪdʒ; fonetski, doslovno, preneseno u naš jezik: adventidž. Drugo, samo značenje anglicima je prednost, što je trebalo istaknuti, a zatim pojasniti da u tenisu advantage označava, ne bilo kakvu prednost, već prvi poen osvojen nakon rezultata 40-40.
U rječniku se navodi pridjev atomic (atomik) koji se definira kao atomski, ali nigdje ne nalazimo definiciju atoma. Još je možda nevjerovatnije da se anglicizam apartheid (aparhajd) definira ni manje ni više nego kao aparthejd na prvom mjestu, a zatim se dodaje još i rasna segregacija. Klaić ju je još 1968. godine definirao ovako: zasebnost, odijeljenost, odvojenost; u naše vrijeme izraz za politiku rasne diskriminacije, osobito u Južnoafričkoj Uniji. Također, dodat ćemo i to da se u engleskom ova leksema izgovara ovako: əˈpɑː.taɪt, ali je u našem jeziku prihvaćena i odomaćena kao aparthejd.
Nevjerovatno, ali leksema leader (lider) uopće nije definirana, već nas autor upućuje da vidimo odrednicu lider, ali nje u rječniku nema, uopće nije navedena.
Leksema selebriti definirana je, između ostalog, kao ljudi iz džet-seta, ali nigdje dalje u rječniku nije pojašnjeno šta je to džet-set, iako smo poprilično sigurni da je i ovo anglicizam.
Zatim, leksema bajker definirana je jednostavno kao motociklista, ali nam to ne omogućava uvid u nijanse značenja, naime, bajker nije obični motociklista, motorista, bajker je osoba koja vozi motor, i to najčešće poseban tip motora, Harley Davidson ili slične, te je obično i član veće grupe motorista.
Zanimljiv, ako ne zaprepašćujući je način na koji profesor definira anglicizam straight (strejt). On piše onaj koji je heteroseksualan, 'normalan', koji nije homoseksualan, up. gay, lezbijka. Ipak, ako se potrudimo pa po autorovim uputama pogledamo pod odrednicu gay naći ćemo samo homoseksualac, muškarac seksualno naklonjen osobama istog pola (sic!). Odrednicu lezbijka, iako upućeni na nju, nećemo pronaći, ali svakako znamo da ova leksema u naš jezik i nije ušla iz engleskog, već iz grčkog. Interesantno je da profesor ne ostaje dosljedan svom načinu definiranja, te stoga zakonima analogije očekivani pridjev nenormalan uz anglicizam gay izostaje.
Pošto u rječniku nije naznačeno na kojoj je građi vršeno istraživanje, ne znamo gdje je to profesor Čedić naišao na anglicizam sex party (seksparti) koji je definiran kao sastanak, žurka na kojoj pored ostale zabave treba biti i seksa, te zašto je to sex party pisan bez crtice, a anglicizmi iznad i ispod (sex-bomb, sex-shop) sa crticom. Dakako, profesor je bio dosljedan seksualnoj tematici te je definirao i dildo i to kao naziv za vještački muški spolni ud, za vještački penis. Prvo, isticati naziv za u rječničkoj natuknici pleonazam je jer se podrazumijeva da je riječ naziv za nešto samim tim što se objašnjava u rječniku. Drugo, zašto ovakva dosljednost u navođenju svih leksema iz jedne semantičke skupine nedostaje prilikom navođenja leksema iz ostalih.
Kada definira sleng (slang) Čedić kaže 'niža' govorna varijanta unutar jednog jezika u kojem značenje riječi odstupa od općeprihvaćene semantičke vrijednosti, ali jezik se ne dijeli na niži i viši. Ko to danas u modernoj lingvistici još govori o niskoj jezičkoj varijanti ili o općeprihvaćenoj semantičkoj vrijednosti? Niti jedan moderni lingvista nigdje u svijetu nikada neće napraviti ovakvu podjelu! Sleng odstupa od standardnog jezika i stoga se može definirati kao nestandardna jezička pojava karakteristična da određene skupine govornika, najčešće mlade ljude.
U rječniku su navedene i skraćenice XL i XXL koje su definirane kao oznaka za jako veliko, ob. na odjeći i oznaka za jako, jako veliko, ob. na odjeći najveći broj u seriji proizvodnje, XXL je nekada davno bio najveći konfekcijski broj, ali već dugo vremena se proizvode i mnogo veći odjevni komadi od onih čije su mjere standardizirano označene kao XXL. Na ovim primjerima vidi se još jedna nedosljednost našeg prvog rječnika anglicizama u bosanskom jeziku. Ukoliko budete htjeli da kupite neki odjevni predmet koji je manji od XL-a, nećete ga moći pronaći, bar ne što se Rječnika tiče, jer manjih veličina nema. Šta je to XXS, XS, S, M ili L nećete moći odgonetnuti, jer ovih skraćenica nema.
Mogli bismo nastaviti unedogled i ukazivati na sve ostale propuste prilikom rada na Rječniku anglicizama u bosanskom jeziku, ali ovaj tekst je i sada već predug. Ukazat ćemo još na neke tehničke zamjerke, npr. nedostaje popis skraćenica i simbola, pa tako nailazimo na skraćenice im., m, mn., f, gl., v., n., jd., uzv., mim. ali nigdje ne možemo odgonetnuti šta one znače. Zatim, na kraju svake odrednice stoji tačka koja je potpuno nepotrebna, te se inače ne koristi prilikom uređivanja rječnika, jer već i činjenica da je završeno tumačenje jedne riječi označava početak tumačenja sljedeće. Također, poslije tačke izostaje očekivano veliko slovo.[3]
Preporuka: za dvadeset konvertibilnih maraka, koliko košta ovaj rječnik, i za koliko su srednjoškolci prošlog mjeseca radili jedan dan cijelih osam sati, potrošite na dobar sendvič, čaj i kupite još nekoliko knjiga na buvljaku kod sad već bivšeg Merkatora, tanje - dvije marke, deblje - tri.
