Odjeljenje za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH, iako je kraj jedne školske godine, ne planira poduzimati nikakve aktivnosti u vezi s rezultatima PISA (Programme for International Student Assessment) istraživanja objavljenim u decembru 2019. godine, kada se Bosna i Hercegovina – od 79 zemalja koje su učestvovale u istraživanju – pozicionirala na 62. mjesto.
PISA je pokazala da učenicima iz Bosne i Hercegovine koji su učestvovali u tom istraživanju, a to su đaci završnih razreda osnovnih škola i prvih razreda srednjih škola, nedostaje funkcionalna pismenost, ali moram reći i to da su učenici iz Brčko distrikta postigli jedan od tri najbolja rezultata u ovom istraživanju, rekao je Senad Osmanović, šef Odjeljenja za obrazovanje. On napominje da učenici iz Brčko distrikta postižu zavidne rezultate na raznim takmičenjima, posebno iz oblasti jezika.
Osim toga, mi u Brčko distriktu ne možemo puno uraditi sa rezultatima PISA istraživanja jer sve aktivnosti planira Država, a ne niži nivoi vlasti, kaže Osmanović
Perica Ivanek, v. d. direktora Pedagoške institucije Brčko distrikta, inače zadužene i za predlaganje nastavnih planova i programa u Brčko distriktu, smatra da je o PISA rezultatima trebalo više razgovarati.
Nama su u februaru predstavljeni rezultati PISA istraživanja u brčanskom Domu kulture. Imam osjećaj da su rezultati predstavljeni nekako više generalno. Na primjer, nismo dobili rezultate samo za Brčko, a očekivao sam i veći odziv prosvjetnih radnika na prezentaciju. Osim toga, tokom prezentacije nismo imali vremena za diskusiju – možda pet minuta... A meni nije poznato da postoji neki plan koji se tiče rezultata PISA istraživanja ili da su održani ikakvi sastanci po pitanju daljnjih aktivnosti – kako bi se pravili planovi i akcije, kaže Ivanek. Smatra da je pred bosanskohercegovačkim obrazovanjem nekoliko izazova.
Smatram da je važno poboljšati selekciju nastavnog kadra, jer ovaj posao sada rade ljudi koji nisu ništa drugo uspjeli. Obrazovanje nastavnika potrebno je izdići na viši nivo. Osim toga, potrebno je izvršiti reviziju nastavnih planova i programa, jer su ovi koji se trenutno koriste zastarjeli, i uključiti inovativne sadržaje koji odgovaraju vremenu u kojem živimo, pojašnjava Ivanek.
No, Mara Maktić, šefica Pododjela za osnovno obrazovanje pri Vladi Brčko distrikta, kaže da su oni pozvali predstavnike Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH (APOSO BiH) da za sve nastavnike, stručne saradnike i direktore škola održe ponovnu prezentaciju rezultata.
Htjeli smo da nastavnici steknu malo bolji uvid u procjenu njihovog rada. Zanimale su nas preporuke koje su se ticale izravno nastavnika. Pošto ja koordiniram Kolegijem ravnatelja osnovnih škola, prvi sljedeći korak je da počnemo praviti plan akcije kako da učinimo nešto mimo reforme nastavnih planova i programa koji se nagovještavaju. Mi smo željeli da se uključimo i na druge načine, tako da stručni aktivi već sada, sami, svako u svom predmetu, pokušavaju da prave razliku između ishoda učenja, ciljeva i zadataka, odnosno da promijene način rada kako bismo prešli sa reproduktivnog na funkcionalno znanje, pojašnjava Mara Maktić.
Profesorica BHS jezika i književnosti, koja želi ostati anonimna, smatra da se obrazovni sistem mora mijenjati kako bi učenici dobili potrebna znanja i vještine za život.
Obrazovni sustav se mora mijenjati, to nije sporno. Sporan je način provedbe i promjene, te primjene tog novog sustava. Nije samo cilj srušiti staro, bez dobrih lekcija iz prošlosti, kao što je urađeno tijekom provedbe posljednje reforme. Čak smatram kako bi bilo dobro vratiti neke segmente starog, jugoslavenskog obrazovnog modela u segmentu zahtjeva i kriterija nagrade, ocjene i znanja. Osim toga, mislim da je potrebno gradivo prilagoditi struci, ali i potrebama učenika, kao i vremenu u kojem živimo. Učenici trebaju dobiti znanja korisna za život, a ne suhoparne reproduktivne činjenice. Kada je riječ o nastavi jezika i književnosti – neke stvari su prevaziđene i danas ne funkcioniraju u suvremenom svijetu, a literatura koju čitaju moraju znati povezati sa stvarnim životom, kaže ova prosvjetarka.
U intervjuu za brčanski portal Otisak Ernad Osmić, nastavnik bosanskog jezika i književnosti u Četvrtoj osnovnoj školi Brčko distrikta, istaknuo je da i prosvjetni radnici snose svoj dio odgovornosti za rezultate PISA istraživanja. Da, sistem obrazovanja u BiH nije na zavidnom nivou i mogao bi biti bolji. Sistem uvijek može biti bolji; političari mogu biti bolji; obrazovanje može biti bolje; ali nikako da priznamo kako prvo mi trebamo da budemo bolji. Moramo krenuti od sebe. Šta možemo mi uraditi na sebi kako bismo napravili pozitivnu promjenu u društvu? Odgovor sigurno nije kukanje. Sutra da se probudimo i, nekim čudom, imamo sistem obrazovanja Finske – nama ne bi ništa značilo ukoliko nismo spremni promijeniti svoj način rada (govorim o nama nastavnicima). I vjerujem da bi se mnogi nastavnici usmjerili u taj pozitivni pravac i prigrlili te promjene. Ali evo u čemu je stvar: niko te ne sprječava da počneš promjene uvoditi na mala vrata u svojoj školi. Trebamo se zapitati koliko nas uzme taj famozni sistem razvijenih država i pročita njihove kurikulume, pa da vidimo šta već sad možemo uvesti, kaže Osmić.
Pitanje ko bi u BiH u kontekstu promjena u obrazovanju trebao čekati, i na koga, dosta je teško jer je obrazovanje u Bosni i Hercegovini u nadležnosti Republike Srpske, kantona u Federaciji i Brčko distrikta kao lokalne samouprave. Perica Ivanek je spomenuo da je možda i virus spriječio neke aktivnosti u vezi sa PISA rezultatima, ali evo – COVID-19 se vjerovatno povlači, počinje raspust tokom kog je manji pritisak...
