Kao učiteljica slovenskog jezika i književnosti u srednjoj školi susrećem se sa đacima kojima ovaj jezik nije maternji i kojima je slovenska književnost strana i daleka. Teško ih je motivirati i zainteresirati za tematike za koje je većina slovenskih đaka čula već u osnovnoj školi. France Prešeren ili Drago Jančar njima ne znače ništa, a kako ne znaju ni slovenski jezik – primorani su da prvih nekoliko mjeseci boravka u Sloveniji slušaju, šute i pamte riječi i rečenice koje će im nakon pola godine već zvučati poznato i koje će sve više upotrebljavati u svakodnevnoj komunikaciji u školi. Teško je njima, a i nama.
Od gotovo 69.000 stranaca, koji su dobili stalne ili privremene radne dozvole u Sloveniji, 35.201 je iz BiH. Njihova djeca, kao i djeca iz drugih zemalja (Srbija, Kosovo, Crna Gora...), otvorena su i radoznala, iako je nova (školska) okolina i nepoznavanje jezika za većinu šok.
U državnom dokumentu Uključivanje djece doseljenika u slovenski obrazovno-odgojni sistem piše da je, bez obzira na ulazni položaj, pravni status djeteta doseljenika u trenutku upisa u školu izjednačen sa ostalom uključenom djecom (MIZŠ, 2017). Istovremeno, član 2 Zakona o organizaciji i finansiranju odgoja i obrazovanja određuje glavni cilj škole kao obezbjeđivanje optimalnog razvoja pojedinaca bez obzira na pol, socijalno i kulturno porijeklo, vjeroispovijest, rasnu, etničku i nacionalnu pripadnost i tjelesnu i duševnu konstituciju ili hendikepiranost (ZOFVI, 1996). Ali u školskoj praksi ipak dolazi do problema, a neke sam i sama željela preispitati upitnikom učenicima i učenicama polaznicama tečaja slovenskog jezika, obaveznog za sve koji se prvi put upišu u slovensku školu. Upitnik su učenici ispunjavali poslije završetka cjelogodišnjeg tečaja (2015/16) slovenskog jezika u školi.
Prema njemu, završeno obrazovanje i zadnji školski uspjeh za vrijeme upisa u našu školu đaci su završili: četvero osnovnoškolsku, dvoje strukovnu, dvoje stručnu, četvero gimnazijsku. Sa završenom osnovnom školom bilo je dvoje dobrih đaka i dvoje vrlo dobrih, sa četverogodišnjom strukovnom školom troje vrlo dobrih i jedan dobar đak, sa gimnazijom jedan dobar, a sa trogodišnjom strukovnom jedan dobar i jedan odličan učenik. Poslije prve godine školovanja u našoj školi osmero je bilo negativnih, jedan dovoljan, dva vrlo dobra i jedan odličan, a dvojica nisu odgovorila.
Većina je odgovorila da je njihovo znanje slovenskog jezika bilo loše, jedan je znao jezik srednje, a petero nije znalo slovenski jezik. Najviše problema zbog neznanja jezika imali su kod opštih predmeta i u komunikaciji sa učiteljicama, a najmanje kod stručnih i praktičkih predmeta.
Na pitanje da li bi bilo dobro da prije upisa u školu pohađaju kurs slovenskog jezika, njih 11 odgovorilo je potvrdno, a samo troje negativno.
Na pitanje kako su se osjećali zbog neznanja slovenskog jezika, njih šestero je reklo da ih je bilo strah, dvojica su osjetila nelagodu, četvorica nisu razmišljala o tome, a dvojica su se nadala da će nekako već ići.
Koliko vremena je trebalo da počnu bez problema komunicirati na slovenskom, i pisano i usmeno – većina je odgovorila od četiri do šest mjeseci, dvojica deset, četvorica od jedan do dva mjeseca.
Na pitanje zbog kojih razloga su odlučili da se presele u Sloveniju i školuju se tu, dva učenika odgovorila su da u domovini nemaju budućnosti, šestorica da u Sloveniji već žive roditelji ili neko od porodice, jednom treba viza, njih šestero želi završiti školu, studirati i zaposliti se, a jedan bi otišao u inostranstvo.
Upitani da li su doživjeli negativan odnos učitelja prema njima, 12 je odgovorilo da nisu, samo je dvoje potvrdilo da jesu, i to ponekad.
Na pitanje kako se Slovenija brine za doseljenike, trojica bi dala tricu, osmorica četvorku, a dvojica peticu.
Glavni rezultati upitnika
- Đaci doseljenici koji se upišu u našu školu imaju najmanje dobar školski uspjeh. Poslije prve godine školovanja većina je negativna. U ovoj grupi bile i su dvije djevojke – jedna je bila vrlo dobra, a druga odlična, što je iznimno, ali se ipak dešava zahvaljujući visokoj motiviranosti.
- Najviše problema zbog neznanja slovenskog jezika imali su kod opštih predmeta, malo ili nimalo kod stručnih i prakse. Pola njih imalo je probleme u komunikaciji sa učiteljicama jer mlađe učiteljice i učitelji ne znaju BHS jezik.
- Učenici se slažu da bi još prije upisa u našu školu trebali pohađati kurs slovenskog jezika. Podatak da je većini trebalo od četiri do šest mjeseci da bez bez problema komuniciraju na slovenskom podudara se sa stanjem učeničkog (ne)uspjeha nakon prve godine.
- Glavni razlog dolaska u Sloveniju jeste školovanje i ujedinjenje porodice. Dobra polovina je pred dolazak u Sloveniju osjećala strah, slaba polovina o osjećanjima nije razmišljala.
- Odnos učenika i učiteljica prema doseljenicima u našoj školi vrlo je dobar, a isto tako i briga Slovenije za doseljenike.
Podatak o lošem uspjehu đaka doseljenika u prvoj godini školovanja zabrinjava i ukazuje na prenisku motiviranost učenika i učitelja. Naime, u prvoj polovini tekuće školske godine pozitivan školski uspjeh imao je samo jedan učenik, a svi ostali bili su negativni (41). Neznanje slovenskog jezika poslije šest mjeseci ne bi trebalo tako jako utjecati na uspjeh u učenju većine đaka doseljenika zbog jezičke blizine južnoslovenskih jezika. Druga stvar je sa albanskim doseljenicima, kod kojih su jezičke prepreke prevelike, ali u našoj školi se i sa njima uspješno borimo.
Malo teorije nam također može pomoći da bolje razumijemo problem i pronađemo adekvatna rješenja. Stanka Lunder Verlič u svojoj doktorskoj disertaciji Obrazovanje i kompetencije razrednih učitelja u saveznoj državi Kansas i Sloveniji za podučavanje u razredima sa djecom doseljenika piše da učitelji u osnovnoj školi očekuju da će se doseljenici što prije asimilirati i da ne misle da trebaju upotrebljavati drugačije strategije u radu s njima. Mojca Meke u magistarskom radu Odnos stručnih radnika u vrtiću prema djeci i roditeljima doseljenika piše da se stručni radnici u vrtićima ne pripremaju sistematički i stručno za rad sa doseljenicima, tj. iznimno to rade za vrijeme upisa u vrtić, a i to samo sa roditeljima. Autorica kaže da skoro 2/3 stručnih radnika u vrtiću nema izrađene individualizirane programe. Stanka Lunder nalazi da se učitelji ne osjećaju odgovornim za neuspjeh učenika i da ga povezuju više sa učenjem nego sa nastavom. Ona se slaže sa autorima koji kažu da se u slovenskoj javnoj školi vodi školska politika asimilacije, a ne integracije, što manjinama onemogućava jednakopravne obrazovne mogućnosti. Stručni radnici u vrtićima ne poznaju većinu dokumenata i prava vezanih za doseljenike, zaključuje Mojca Meke.
Nakon svega, mogli bismo zaključiti da je uzorak multikulturnog rada jednak u vrtićima, osnovnim školama, a i u srednjim, i da rad sa doseljenicima ostaje na asimilaciji i integraciji i daleko od inkluzije. Inkluziju stručni radnici i radnice podupiru, ali više deklarativno. Učenici se osjećaju primljenim, uključenim, ali to se ne odražava uvijek na njihovom uspjehu u učenju. Zbog toga bi neke učiteljice morale prevazići granice i predrasude u sebi i raditi integrativno, ako ne i inkluzivno. Teoretske i formalno-pravne osnove su jasne, a odgovornost za uspješan rad i suživot ipak je obostrana.
LITERATURA:
- Lunder Verlič, S., 2015. Izobraževanje in usposobljenost razrednih učiteljev v zvezni državi Kansas in Sloveniji za poučevanje v razredih z otroki priseljenci. Koper: Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta, pp. 32, 39, 42, 70, 147, 148.
- Meke, M., 2014. Odnos strokovnih delavcev v vrtcu do otrok in staršev priseljencev: magistrsko delo. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta, Oddelek za predšolsko vzgojo, pp. 99, 152, 153.
- Smernice o vključevanju otrok priseljencev v slovenski vzgojno-izobraževalni sistem. 2017. Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport, pp. 5.
INTERNETSKI IZVORI:
- Ministrstvo za izobraževanje, znanost in šport. Resolucija o Nacionalnem programu visokega šolstva 2011‒2020. 2011. (Pogl. 2.6, 4. odst.). Dostupno na: linku. (26. 3. 2019)
- Ministrstvo za notranje zadeve. Statistični podatki o tujcih v Sloveniji (2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019). Dostupno na: linku (24. 2. 2019).
- Spletna redovalnica SPSŠB/SIC Ljubljana. Dostupno na: linku (15. 3. 2019).
- Zakon o organizaciji in financiranju vzgoje in izobraževanja (uradno prečiščeno besedilo) (ZOFVI), 1996. Uradni list RS, št. 16/07. Dostupno na: linku (27. 2. 2019).
OSTALI IZVORI:
- Podatki vpisne službe o vpisu dijakov priseljencev (od 2014 do 2019).
- Kranjc T., L. 2015/16. Vprašalniki za dijake priseljence na tečaju slovenščine.
