Dok sindikati obrazovanja širom FBiH štrajkuju i najavljuju prekid nastave i slične mjere, u Brčkom ne postoji granski sindikat obrazovanja, a zbog nedostatka interesovanja prosvjetnih radnika moglo bi se lako desiti da oko 1.040 zaposlenih u toj djelatnosti ostane i bez predstavnika u Sindikatu Brčko distrikta.
Većina članova Sindikata koji dolaze iz obrazovanja su starije kolege. Mlađi prosvjetni radnici nisu pretjerano zainteresovani da se učlane. Mislim da oni uopšte nisu svjesni prednosti koje im to članstvo donosi, a ta nezainteresovanost za posljedicu ima činjenicu da u kasi Sindikata nema dovoljno sredstava za aktivnosti koje bismo htjeli provesti. Evo, recimo, imali smo u planu da napravimo internet-stranicu za promociju Sindikata i informisanje građana i građanki o aktivnostima, ali nismo imali dovoljno novca, priča Mirjana Knežević, članica predsjedništva Sindikata Brčko distrikta koja je zaposlena u obrazovanju. Naglašava da zna kako nedostatak novca nije opravdanje jer postoje i besplatne platforme za izgradnju internet-stranica, ali...
Niko od kolega ne želi da se bavi time. Potrebno je to ažurirati, pisati... To ne žele, ističe, a na pitanje gdje nalazi razloge za nezainteresovanost prosvjetnih radnika za članstvo u Sindikatu kaže da misli kako mlađe kolege nisu upoznate s ulogom sindikata u društvu.
Nekada je sindikat bio jaka institucija koja je štitila radnika, ali danas to nije slučaj, pojašnjava.
U Brčko distriktu trenutno funkcionišu četiri srednje škole sa oko 3.000 učenika i učenica, i 16 osnovnih škola sa oko 6.000 đaka. U njima je uposleno 1.047 prosvjetnih radnika i radnica, čija je prosječna neto plata 1.408 konvertibilnih maraka. Trenutno je u Sindikatu 160 članova i članica zaposlenih u obrazovanju, 115 iz osnovnog i 45 iz srednjeg obrazovanja. Sumnja se da je većina prosvjetnih radnika zaposlena po stranačkom osnovu, te je to mogući razlog da ne traže ili ne vide zaštitu u sindikatu. Naime, prema istraživanjima Centra za društvena istraživanja i analitiku Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini, koja su objavljena početkom 2018. godine, 81 posto ispitanika/ca smatra da je Sindikat pod političkim uticajem.
Kad su u pitanju uslovi rada, prosvjetari ne mogu biti nezadovoljni jer postoje dijelovi Bosne i Hercegovine gdje je rad u školama mnogo teži. Mi imamo dobro opremljene škole, jako dobre uslove za rad i u tom smislu smo napredniji od većine drugih dijelova BiH. Osim toga, Sindikat u Brčko distriktu je imao i uspješnih akcija u obrazovanju – svojim pritiskom smo, recimo, uspjeli da isposlujemo otpremnine za čistačice koje su bile uposlenice škola i koje su ostale bez posla kada je Vlada angažovala privatnu firmu da obavlja poslove higijenskog održavanja škola, priča Mirjana Knežević.
Kaže da su postojale određene ideje i inicijative za povećanje broja članova Sindikata iz obrazovanja, a jedna je bila slanje ekipe od škole do škole koja bi promovisala Sindikat.
Ta inicijativa nikada nije zaživjela.
Brčanski Sindikat finansira Vlada Brčko distrikta i članovi plaćaju članarinu koja iznosi jedan posto mjesečne neto plate.
Taj novac se raspoređuje tako da 50 posto uplaćenog novca ostaje u sindikalnoj kasi, putem koje se pokrivaju tekući troškovi sindikata, dok 50 posto ostaje u školama iz kojih dolaze članovi Sindikata, koji onda zajedno odluče na koji način će potrošiti novac, pojašnjava M. Knežević.
Kaže da je Sindikat proteklih godina inicirao veći broj aktivnosti koje bi dovele do poboljšanja uslova za radnike u Brčko distriktu.
Imali smo prijedlog kolektivnog ugovora za Brčko distrikt koji je, po našem mišljenju, bio odličan. Nažalost – nije prihvaćen. U Brčko distriktu postoji takozvana tripartitna komisija, koja se sastoji od predstavnika Vlade Brčko distrikta, Udruženja poslodavaca Brčko distrikta i Sindikata Brčko distrikta, i u njihovoj nadležnosti je i kolektivni ugovor o radu. Da bi on stupio na snagu moraju ga prihvatiti sve tri te strane. Ovaj put prijedlog nije bio prihvatljiv za Udruženje poslodavaca, napominje Mirjana Knežević.
Sindikat Brčko distrikta reagovao je i na zapošljavanje prosvjetnih radnika na dva do tri mjeseca na osnovu Ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Sindikat je zaključio da se s tom praksom mora prestati. Takav način zapošljavanja je dobar i primjenjiv samo u slučajevima kada je neki prosvjetni radnik određenim okolnostima spriječen da obavlja svoje dužnosti. Osim toga, to smatramo lošom praksom, ističe M. Knežević. Činjenica je da prosvjetni radnici koji su zaposleni na kratki vremenski period, da privremeno popune određeno radno mjesto, žive u nadi da će ostati na tom poslu, što se u većini slučajeva ne desi, nego moraju ponovo proći istu proceduru i aplicirati za posao.
Dolaskom novog šefa Odjela za obrazovanje ovo se dosta poboljšalo. Upravo izlaze konkursi za vjeroučitelje koji će uskoro biti zaposleni.
Ona smatra da političke strukture nemaju uticaj na Sindikat, ali da ga i ne podržavaju i ne promovišu članstvo u Sindikatu.
Na neki način samo nepromovisanje prednosti članstva u Sindikatu može se tumačiti kao podrivanje njegovog rada, navodi Mirjana Knežević i cijeni da Sindikat, barem kada je riječ o obrazovanju, nema skoro nikakav uticaj.
To se može pripisati jako slaboj brojnosti prosvjetnih radnika u Sindikatu. Kada bi nas bilo više mogli bismo promijeniti neke stvari, ali ovako je puno teže, ističe i naglašava da Sindikat nema nikakav uticaj ni na školske planove i programe u osnovnim i srednjim školama i da se time bave stručni aktivi.
U obrazovanju u Brčko distriktu generalno je teško naći sagovornika za bilo koju temu jer, kako navode, Zakon o obrazovanju kaže da sve izjave vezane za obrazovanje mora odobriti šef Odjela za obrazovanje. No, jedan mladi učitelj koji je, upravo zbog ovog zakona, želio ostati anoniman, kaže da ne vidi nikakvu svrhu postojanja Sindikata.
Nisam član, tako da ne znam da li šta rade, a niti me nešto bogzna interesuje njihov rad. Moje mišljenje je da su sindikati odavno izgubili smisao postojanja, cijeni učitelj.
