Počela je školska 2022/2023. godina, a s njom i pompezno najavljena kurikularna reforma u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo. Za početak su nastavani sadržaji za historiju reducirani Prijedlogom godišnjeg plana i programa koji je izradio Tim za podršku implementaciji predmetnih kurikuluma, iako to reduciranje nije u skladu sa Odlukom Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo o donošenju Nastavnog plana i programa za osnovnu školu sa definisanim ishodima učenja.
Naime, Ministarstvo je 29. 8. 2022. godine, dakle nekoliko dana pred početak nove školske godine, donijelo Odluku o donošenju Nastavnog plana i programa za osnovnu školu sa definisanim ishodima učenja, odnosno mjerljivim pokazateljima znanja koje je učenik usvojio. Uz to je bilo i obavještenje da se ovaj plan i program nalazi na službenoj internet-stranici Ministarstva – online platforma za kurikulum.
No, na online platformi se ne spominje nastavni plan i program, već samo predmetni kurikulumi, što je širi pojam od nastavnog plana i programa, a sadrži ciljeve učenja, sadržaj učenja, organizaciju i metode podučavanja i učenja, te vrednovanje. Tako nastavnicima i nastavnicama nije jasno šta je nastavni plan i program.
U predmetnim kurikulumima spominju se ključni sadržaji na kojima se ishodi ostvaruju, i to je jedino što odgovara nastavnom planu i programu. Ali ti kurikulumi nisu urađeni po istoj metodologiji za sve predmete, a među njima valja istaknuti onaj za historiju, koji je najkompleksniji za razumijevanje i provođenje.
Reforma nastave historije se, pod pokroviteljstvom Misije OSCE-a u BiH, provodi od 2000. godine, ali svaka reforma ili svaki pokušaj reforme generiše nove probleme, umjesto da rješava postojeće. U predmetnom kurikulumu za historiju, objavljenom na online platformi, ispod svih kategorija ishoda učenja navedeni su ključni sadržaji koji u cjelini odgovaraju revidiranom planu i programu sa službene stranice Ministarstva, objavljenom 25. 7. 2019. godine, koji još stoji na stranici kao važeći!? Jedino što je moguće zaključiti onome ko čita samo zvanične, javno dostupne dokumente, jeste da nastavni plan i program nije izmijenjen, već dopunjen ishodima učenja i mjerljivim pokazateljima znanja koje je učenik usvojio.
Krajem augusta 2022. godine Ministarstvo je za nastavnike i nastavnice historije i drugih predmeta organiziralo edukaciju u trajanju od sat vremena za rad po ishodima učenja. Na tim sastancima bili su prisutni predstavnici Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje i članovi i članice Tima za podršku implementaciji predmetnih kurikuluma. Tada su postavljena dva pitanja: kako izraditi godišnji plan i program i kako pisati nastavne pripreme na osnovu predmetnog kurikuluma, odnosno pripreme sa ishodima učenja. Odgovor nije dat, a nekoliko dana kasnije na Viber-grupi Aktiva nastavnika historije Tim za podršku implementaciji predmetnih kurikuluma objavio je Prijedlog godišnjeg plana i programa za nastavu historije u šestom razredu u službenom obrascu OŠ 11, koji je i dosad korišten u školama za izradu godišnjih planova i programa. I nije iznenađenje pakiranje reformi u stare obrasce, nego sadržaj Prijedloga u nastavi historije koji nije u skladu sa ključnim sadržajima u predmetnom kurikulumu, a to znači ni sa revidiranim nastavnim planom i programom sa službene stranice Ministarstva, objavljenim 25. 7. 2019. godine!
Članovima 2. i 24. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju jasno je definirano da je nastavni program školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu, a članom 117. propisano je da će se škola kazniti novčanom kaznom od 2.000 do 5.000 KM, ako izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadležni organ. Uzimajući u obzir zakonsku definiciju nastavnog programa i ključne sadržaje iz predmetnog kurikuluma, Prijedlog godišnjeg plana i programa rada za nastavu historije u šestom razredu nametnuo je pitanje na koji nastavni plan i program se odnosi odluka Ministarstva za odgoj i obrazovanje od 29. 8. 2022. godine. Timove za podršku implementaciji predmetnih kurikuluma formiralo je Ministarstvo, ali nastavni sadržaji iz Prijedloga nisu u skladu sa ključnim sadržajima iz kurikuluma za historiju.
|
Ključni sadržaji u kurikulumu za historiju |
Prijedlog godišnjeg plana i programa za historiju koji je izradio Tim za podršku implementaciji predmetnih kurikuluma |
|
Uvod u historijsku nauku: zašto učimo historiju zadaci historijske nauke pomoćne historijske nauke historijski izvori računanje vremena podjela prošlosti Prethistorija: postanak čovjeka Život ljudi u starijem kamenom dobu nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine Život ljudi u mlađem kamenom dobu: nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine Život ljudi u metalnom dobu: nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine Rane civilizacije: civilizacija: stari Egipat civilizacija: Mezopotamija civilizacije posrednici između Istoka i Zapada Antičke civilizacije: Grčka i njen položaj religija mitologija kultura Olimpijske igre svakodnevni život polisi Atena i Sparta Grčko-perzijski ratovi Aleksandar Veliki i helenizam Apeninsko poluostrvo i njegov položaj nastanak grada Rima, Rimska kraljevina Rimska Republika Rimsko Carstvo podjela Rimskog Carstva rimsko ropstvo religija, kultura, svakodnevni život Iliri i prostor BiH u antičko doba arheološki lokaliteti i kulturno-historijsko naslijeđe |
|
Kao što je moguće vidjeti u tabeli, Prijedlog godišnjeg plana i programa za nastavu historije potpuno je nov u odnosu na nastavni program: obim sadržaja je reduciran, a sadrži i potpuno nove jedinice (u tabeli su označene crvenim slovima). Pošto je Tim dao prijedlog, to znači da nije obavezujući za nastavnice i da one mogu izraditi godišnji plan i program znatno odstupajući od sadržaja navedenih u kurikulumu!
Sada je otvoreno pitanje je li Ministarstvo dalo saglasnost da timovi u izradi prijedloga godišnjih planova i programa odstupe od nastavnih sadržaja zadatih predmetnim kurikulumu, čime bi Odluka Ministarstva o donošenju Nastavnog plana i programa za osnovnu školu sa definisanim ishodima učenja od 29. 8. 2022. godine bila samo formalna, ili timovi rade na svoju ruku, ili će se u cijeli proces ipak morati uključiti prosvjetna inspekcija?
Istina, Prijedlog godišnjeg plana i programa bolji je od nastavnog plana i programa iz predmetnog kurikuluma jer su bar reducirani sadržaji, ali neprovodiv je, jer kako će đaci u okviru nastavnog dana posjetiti Zemaljski muzej – za to nije predviđeno vrijeme. Jedina mogućnost je da jednog dana održe čas, a da poslije nastave posjete Muzej. Ili, recimo, pod rednim brojem 16. je nastavna jedinica definirana kao Pronalazimo zanimljivosti o starim Feničanima. Ali gdje će učenice i učenici pronaći zanimljivosti o Feničanima na časovima!? Nastavna jedinica je definirana kao da svi đaci na školskim klupama imaju kompjutere i tablete s pristupom internetu, a u stvarnosti ni svi kabineti historije u školama nemaju multimedijalni projektor.
S druge strane, nastavnici historije bar većinu sadržaja iz kurikuluma i iz prijedloga godišnjeg plana i programa imaju u udžbenicima, dok su, naprimjer, udžbenici za nastavu biologije, kupljeni za ovu školsku godinu i podijeljeni đacima kao besplatni, neupotrebljivi u nastavi
No, sudeći po izostanku bilo kakve reakcije roditelja, barem na vijećima roditelja, ili ih ne zanima mnogo šta se to dešava u školama – ni kurikulum, ni nastavni plan i program, ili ne znaju šta se događa, pa ni to da su udžbenici koje su dobili besplatno neupotrebljivi u nastavi.
Sve djeluje kao da je Ministarstvo u reformu ušlo nespremno i da sada u hodu uviđa greške u predmetnim kurikulumima i pokušava ih otkloniti u procesu implementacije, što dovodi do novih problema, jer je u toku implementacije moguće otkloniti samo male greške. Problem s reformom obrazovanja u Kantonu Sarajevo je zapravo to što je temeljni reformski dokument pogrešno koncipiran, bez jasno zadatog cilja reforme.
