Odlukom od 20.03.2017. godine Skupština Srednjobosanskog kantona je usvojila odluku o formiranju srednje škole u Jajcu u kojoj bi se nastava izvodila po federalnom planu i programu. Osim što je takva odluka protivna zakonu, međunarodnim konvencijama i potpisanim sporazumima (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanje u BiH, Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2014., preporuke Vijeća Evrope i UN-a u vezi sa međunarodnim protokolima i konvencijama, kao sto je „Evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima i slobodama“ ili „Konvencija UN o pravima djeteta“, Preporuka koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH za „eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH“, 2012.), ona također znači razdvajanje djece po etničkom principu.
Vijeća učenika srednjih škola iz Jajca usprotivila su se podjelama. Prve proteste učenici su organizovali u junu 2016. godine istovremeno uputivši pismo protesta Ministarstvu obrazovanja SBK i ministrici Katici Čerkez na koje se spomenuto Ministarstvo i ministrica nisu oglasili. U periodu koji je uslijedio, učenike je podržao određeni broj profesora, građana, medijskih, javnih i međunarodnih institucija.
U znak podrške učenicima formirala se i grupa ''Bolja škola'' iza koje ne stoji nikakva politička partija niti se rukovodi ikakvim interesima, osim humanističkim, a čiji je motiv prvenstveno vjera u bolji i pravedniji obrazovni sistem,
Osim što su se učenici protivili razdvajanju, bilo je potrebno i da shvate nedostatke školskog sistema koji su pohađali i osvijeste pogubne posljedice koje podijeljen obrazovni sistem ima za BiH. Zbog toga bi jedino pravo rješenje bilo stvaranje alternative postojećim nastavnim planovima i uvođenje jedinstvenog nastavnog plana i programa. O tome smo se osvrnuli u tekstu pod nazivom: Ni podjela ni zadržavanje stanja status quo – za obrazovanje u Jajcu postoji bolje rješenje.
U saradnji sa Školegijumom – magazinom za pravednije obrazovanje, u periodu od novembra 2016. do februara 2017. godine, organizovali smo predavanja i radionice na kojima su nastupili Snježana Kordić, Nenad Veličković, Dejan Ilić, Drago Bojić i Namir Ibrahimović. Cilj im je bio potaknuti razvoj kritičke svijesti kod učenika i profesora koja može voditi samo reformi postojećeg obrazovnog sistema.
Eksperimentalni plan i program u Srednjoj strukovnoj školi ''Jajce''
Prema članku 37. Zakona o srednjem školstvu Srednjobosanskog kantona, radi utvrđivanja novih oblika i sadržaja rada, Ministarstvo može jednu ili više škola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu srednju školu. Sami učenici su svojom pobunom i nepristajanjem na nametnutu podjelu, pokazali da teže novim oblicima i sadržajima rada. Rezultate potvrđuje i anketa koja je provedena među učenicima, roditeljima i nastavnicima u Srednjoj strukovnoj školi ''Jajce''. Na pitanje da li su za postojeći sustav (hrvatski plan i program), podjelu postojećeg sustava (formiranje škole po bosanskom planu i programu) ili formiranje jedinstvenog nastavnog plana i programa, većina se izjasnila u korist JEDINSTVENOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA (59% roditelja, 51% učenika i 77% nastavnika). Smatramo da nam ovi podaci također daju legitimitet za korištenje Srednje strukovne škole ''Jajce'' kao pilot škole koju bi Ministarstvo proglasilo eksperimentalnom i u kojoj bi uvelo jedinstven nastavni plan i program (naročito jer je ova srednja škola već bila izabrana kao pilot škola za provođenje inkluzivnih obrazovnih politika i praksi na projektu Evropske unije i Vijeća Evrope „Regionalna podrška inkluzivnom obrazovanju“, zbog čega i ima prefiks inkluzivna škola). Njime bi se spriječilo razdvajanje učenika, a također i postiglo uvažavanje identitetske i kulturološke posebnosti.
Nastojali smo ponuditi konkretne korake kojim bi takva eksperimentalna škola mogla zaživjeti od početka naredne školske godine. Ponuđeno rješenje predstavlja privremeno rješenje koje bi moglo biti implementirano odmah, dok bi se paralelno trebalo raditi na trajnom rješenju koje se ne bi odnosio samo na spomenutu školu, nego i na druge škole u Bosni i Hercegovini. Eksperimentalni period i privremeno rješenje bi se mogli odrediti na period od tri ili četiri godine – ovisno od trajanja školovanja jedne generacije u stručnoj školi (trogodišnje i četverogodišnje škole) s početkom od prvog razreda generacije 2017/2018.
Koraci:
1) Formalni preustroj škole koja ide po hrvatskom planu i programu u školu koja ide po BHS jeziku, jeziku konstitutivnih naroda BiH
2) Uspostavljanje multinacionalne uprave škole
3) Uvođenje grba grada Jajca na svjedodžbu umjesto postojećeg grba Herceg-Bosne (škola je na općinskom nivou, bez obzira na obrazovanje koje je na kantonalnom)
4) Davanje izbora učeniku da se na svjedodžbi nacionalno ne opredijeli ili se opredijeli kao manjina koja ne pripada u jednu od tri konstitutivne kategorije
5) Uvođenje nacionalne grupe predmeta po izboru učenika (BHS jezici, historija, geografija) kao privremeno rješenje; nacionalna grupa predmeta su predmeti na kojima bi se dalje trebalo raditi da bi postali zajednički svima i prihvatljivi u skladu sa načelima inkluzije i interkulturalnosti (formiranje zajedničkih udžbenika)
5.1. Zaposliti nastavnike nacionalnih predmeta koji do sada nisu bili uključeni u nastavni plan škole (neovisno od etničke pripadnosti nastavnika, samo u skladu sa stručnom kompetencijom)
5.2. Dati mogućnosti postojećim nastavnicima nacionalnih predmeta da predaju nacionalne predmete prilagođene federalnom nastavnom planu i programu
5.3. Senzibilizirati nastavnika za potrebe učenika koji ne potpadaju u dvije dominantne kategorije (uvažavanje karakteristika ostalih i manjina)
6) Uvođenje izborne grupe predmeta (vjeronauk, kultura religije) – predmeti koji ne bi trebali ulaziti u prosjek
7) Otvaranje škole prema daljoj inkluziji učenika sa različim profilima i potrebama
Zaključak ili put ka trajnom rješenju
Iz navedenih koraka privremenog rješenja koje predlažemo ispred Bolje škole jasno je da je potrebno još mnogo toga uraditi da bi se došlo do trajnog rješenja. Međutim, trajno rješenje nije problem jajačkih srednjoškolaca i Jajca, ono je problem cijele Bosne i Hercegovine. To rješenje bi podrazumijevalo postojanje jednog jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve učenike, bez obzira na njihovu vjersku, etničku i svaku drugu pripadnost. Na tom putu je krucijalno formiranje udžbenika koji bi sadržajno bili prihvatljivi svima, a što bi se moglo postići kroz radove radnih grupa koje bi činili stručnjaci, predavači svih nacionalnih programa. Taj cilj bi trebao biti krucijalan za obrazovnu politiku Bosne i Hercegovine jer postojeći, podijeljeni obrazovni sistem može voditi samo daljem produbljivanju razlika i još crnjoj budućnosti. Naposlijetku, pogubne posljedice prisutnog segregacijskog sistema već osjećamo i zato trebamo raditi na njegovoj reformi, a ne na daljem utvrđivanju i odobravanju. Ambasador OSCE-a Jonathan Moore je govoreći o ovome također istaknuo da su postojeće podjele u obrazovnom sistemu štetne za djecu i državu, te se moraju ukloniti. On tvrdi da je od suštinskog značaja zagovarati toleranciju, suživot i pomirenje, kako bi se odgojile uspješne buduće generacije građana i lidera BiH.
Trajno rješenje bi također značilo da se u zajednici gdje imamo jednu dominantnu etničku skupinu, etničke skupine koje su u manjini ne trebaju prilagođavati dominantnoj kulturi (na primjer, djeca Srbi opredijeliti da li da pohađaju školu po federalnom ili hrvatskom planu). Ono znači da se u obrazovne ustanove treba uvesti princip interkulturalnosti koji je posljedica složene kulturne raznolikosti društvene zajednice jer jedino on vodi afirmaciji svačije različitosti i identiteta nedominantnih društvenih skupina. (Spajić-Vrkaš i sur, 2004)
Uvođenje eksperimentalnog privremenog rješenja u Srednju strukovnu školu ''Jajce'' bi predstavljalo prvi korak koji vodi u tom smjeru (utoliko više što su sami učenici, profesori i građani koji ih podržavaju pokazali da ŽELE da idu u tom smjeru). Koncept podijeljenog obrazovanja u Srednjoj strukovnoj školi ''Jajce'' nije u skladu sa željama učenika, njihovih roditelja i zaposlenih u toj školi i oni se umjesto njega zalažu za ideje multikulturalnosti i zajedništva.
Obrazovanje bi trebalo biti najvažnije pitanje jednog društva. Dobro i kvalitetno obrazovanje je garancija pozitivnog društvenog razvoja i napretka. Zato molimo nadležne da ovom problemu pristupe gledajući u budućnost i uviđanjem katastrofalnih posljedica koje postojeća obrazovna politika rukovođena političkim interesima, a ne humanističkim vrijednostima, može voditi.
Ideju za nacrt ponudilo je nekoliko članova Bolje škole od kojih su većina zaposlenici Srednje strukovne škole ''Jajce''.
NAPOMENA: Spomenuti koraci predstavljaju prijedlog otvoren za dalje izmjene i dopune. Članovi Bolje škole su otvoreni za sve potencijalne sugestije, kritike i rješenja, te pozivaju sve one koji smatraju da im mogu pomoći da im se pridruže.
Kontakti:
email: [email protected]
Članovi Bolje škole:
Iva Ištvanić, prof. hrvatskog jezika
Nestor Ruiz, socijalni radnik
Sabina Ruždijić, prof. matematike i fizike
Josipa Kulenović, prof. engleskog jezika
Amela Kavazbašić, prof. bosanskog jezika
Josipa Bogić, prof. hrvatskog jezika
Emina Žuna, prof. psihologije
Nacrt je upućen na sljedeće adrese:
n/p: ministrica Katica Čerkez
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Kantona Središnja Bosna
Stanična 43, Travnik
n/p: načelnik Edin Hozan
Općina Jajce
Nikole Šopa, Jajce
n/p: Školski odbor i ravnatelj škole
Srednja strukovna škola ''Jajce''
Berte Kučere 3, Jajce
