Ako vjerujete u dovoljno veliku zavjeru, možete njome objasniti bilo šta, uključujući i sam svemir.
— Fritz Leiber
Mobilna 5G mreža je komunikacijska mreža nove generacije koja će povezati gotovo sve i u najudaljenijim područjima svijeta. Broj 5 pokazuje da je to mreža pete generacije i novi globalni bežični standard nakon 1G, 2G, 3G i 4G mreža. Cilj 5G mreže su brzine prenosa podataka koje su 10 do 100 puta veće od trenutne 4G mreže. Korisnici bi trebali očekivati da će imati brzinu preuzimanja čak i gigabit u sekundi (Gb/s). Samo za primjer: pri brzinama prenosa gigabita po sekundi možete preuzeti film na svoj telefon ili tablet u nekoliko sekundi. Takvi tipovi podataka mogu omogućiti i aplikacije virtualne stvarnosti, a mobilni uređaji moći će slati i primati podatke u manje od jednog hiljaditog dijela sekunde.
Ali, za uvođenje 5G mreže potrebna je nova tehnologija i infrastruktura. Od najranije generacije mobilnih telefona bežične mreže djeluju na istim radiofrekvencijskim opsezima elektromagnetskog spektra, ali kako više korisnika zahtijeva više podataka nego ikad, te radiotalasne autoceste postaju sve zagušenije mobilnim prometom. Da bi to riješili, davatelji mobilne mreže žele proširiti te autoceste još jednom trakom frekvencije od 30 do 300 gigaherca. što je 10 do 100 puta više od talasa koji se danas koriste. Ove talase nazivaju milimetarski jer njihove talasne dužine variraju između 1 i 10 milimetara. Međutim, oni mogu biti lako apsorbovani lišćem i zgradama i zahtijevaju mnogo baznih stanica koje su male i među kojima je mali razmak.
Uz ogromnu količinu antena, i do stotina na svakoj baznoj stanici, istovremeno će opsluživati mnogo različitih korisnika, povećavajući brzinu podataka.
Minijaturizacija baznih stanica omogućuje još jedan tehnološki iskorak za 5G – Massive MIMO, pri čemu se MIMO odnosi na konfiguraciju koja koristi manje antene potrebne za milimetarske talase.
E sad dolazimo na popularno pitanje oko kog se vodi polemika: da li je 5G opasna?
Najveći problem koji ljudi imaju pri pomenu 5G mreže jeste zračenje, jer taj pojam izaziva strah, što je i normalno jer se on nekako ustalio samo kao ono zračenje koje izaziva štetu u ljudskom organizmu. Ovdje se treba shvatiti da nisu samo radiokule, rendgenski strojevi i slični uređaji oni koji proizvode elektromagnetno zračenje – svaka sitnica u svemiru emituje zračenje, uključujući i nas. Zračenje je toliko prisutno u svakodnevnom životu da bukvalno možemo reći da svako od nas zrači!
Kad vam neko kaže da zračite, to je zaista tačno, pa čak i ako ste namrgođeni. Zračite elektromagnetne talase zbog činjenice da su vaši atomi zagrijani na temperaturu od 37° C, i to najviše u infracrvenom području. Jednim dijelom zračite čak i gama zrake kao posljedicu nuklearnog zračenja kalija-40, i to malu količinu, ali ne i zanemarivu. Naime, zračenje je proces emisije energije u obliku valova/čestica kroz prostor ili materiju. Izvor bilo kojeg elektromagnetnog zračenja je naboj koji se ubrzava. Sve stvari oko nas građene su od atoma koji su u neprekidnom kretanju, što znači da su sva tijela zapravo izvor određenog elektromagnetnog zračenja. (Prema broju oscilacija u sekundi ili frekvenciji, čine spektar elektromagnetnog zračenja. Frekvencija se mjeri jedinicom hertz (Hz), a odnosi se na broj oscilacija (ciklusa) u sekundi.)
Bez obzira na frekvenciju, brzina svih vrsta elektromagnetnog zračenja je 300.000 km/s, što znači da u jednoj sekundi može preći 7,5 krugova oko Zemlje (Puljak, 2020). (Ono što svi fizičari pokušavaju objasniti je da je vidljiva svjetlost elektromagnetno zračenje mnogo većih frekvencija (4 - 7,5 x 10 ^ 14 Hz ili 750.000.000.000.000 Hz) od frekvencije 5G mreže (npr. 28 x 10 ^ 9) i da se EM-talasi kreću istom brzinom, koja je 300.000 km/s.)
U javnosti često postoji zabuna oko jonizirajućeg i nejonizirajućeg zračenja, a razlika je jako važna jer se izraz zračenje koristi za oboje. 5G mreža spada u takozvano nejonizirajuće zračenje.
Jonizirajuće zračenje je zračenje koje ima dovoljno energije da razbije hemijske veze, odnosno sposobno je za trajno oštećenje molekula, a jedina utvrđena opasnost od nejonizirajućeg zračenja je previše zagrijavanja – pri visokom nivou izloženosti energiji radiofrekvencija (RF) doista može uzrokovati termička oštećenja, ali sve to nastaje u nekim radnim okruženjima. Zbog toga je efekat grijanja tema za ispitivanje zdravstvenih rizika izloženosti RF-zračenju ili 5G mreži, jer skeptici vjeruju da je izloženost nejonizirajućem zračenju i dalje odgovorna za niz bolesti, od tumora mozga do kroničnih glavobolja. Brojne studije istraživale su ove probleme. U 2018. godini objavljeni su rezultati istraživanja koje je otkrilo dokaze o povećanju broja tumora mozga i nadbubrežne žlijezde kod mužjaka štakora izloženih RF-zračenju koje emitiraju mobiteli 2G i 3G (link), ali ne i kod miševa ili ženki štakora. Dakle, na životinjama. U tim istraživanjima, štakori i miševi su primali radiofrekvencijsko zračenje po cijelom tijelu, a kako znamo – ljudi su uglavnom izloženi u specifičnim lokalnim tkivima u blizini mjesta gdje drže telefon. Pored toga, nivoi i trajanja izloženosti u studijama bili su veći od onih kod ljudi.
Na niskim razinama izloženosti dokazi za stvaranje štetnih bioloških učinaka su dvosmisleni: iako su postojala ispitivanja koja su izvještavala o nizu bioloških učinaka (na životinjicama), nije bilo naznaka da takvi učinci mogu predstavljati opasnost za zdravlje ljudi. Ograničenja metodologije sprečavaju da se iz tih opažanja izvode zaključci uzročno-posljedične veze. Zasad.
Milimetarski valovi o kojima je ovdje riječ nemaju dovoljno energije da izravno oštete stanice. Štaviše, frekvencija ovih milimetarskih talasa daleko je ispod frekvencije obične sunčeve svjetlosti koju svakodnevno koristimo za život! Dakle, ovo je zračenje koje može doći u kontakt sa kožom samo kada, naprimjer, na uho stavimo (5G) mobitel da nazovemo nekoga. Tada smo najviše izloženi ovom nejonizirajućem zračenju, ali ta izloženost je znatno ispod preporučenog nivoa sigurnosti. Specifična stopa apsorpcije (SAR) mjeri apsorpciju RF-energije u tijelu. Sigurna granica za korisnika mobilnog telefona je od 1,6 vata po kg (1,6 W/kg). Mjerenja i analiza SAR-a na modelima ljudske glave pokazala su malu vjerovatnoću da će granica od 1,6 W/kg biti prekoračena u normalnim uvjetima korištenja mobitela. Ove, nešto manje restriktivne granice, određene su ICNIRP smjernicama koje se koriste u Evropi i većini drugih zemalja.
Pretražujući internet radi informisanja o najjačoj konspirativnoj teoriji koja povezuje 5G i COVID-19 (najjača se odnosi na činjenične i naučne dokaze), naišla sam na jedan članak iz 2011. godine u kojem piše kako postoji mogućnost da bakterije prenesu radiotalase! Na prvi pogled to izgleda malo vjerovatno, ali Allan Widom na Sveučilištu Northeastern u Bostonu i nekoliko prijatelja kažu da su otkrili kako bakterija E-colli to može učiniti. Ipak, ovo je kontroverzno područje istraživanja, a SARS-CoV-2 je virus, a ne bakterija. U ostale mehanizme prenosa virusa putem 5G kao ljubavi na prvi pogled mnogo više se vjeruje, što mi je zastrašujuće zbog drugih zaključaka gdje će nas ta većina odvesti.
Dakako, vidjela sam na internetu i slike mrtvih ptica, pisala sam o pojavi masovnog padanja mrtvih ptica (ne padaju samo ptice)! Padale su (mnogo prije 5G) i žabe i pauci, i ne zbog 5G mreže. Jaki vjetrovi mogu povući mnoge životinje u svoje vrtloge (ptice, šišmiše – evo za teoretičare zavjera teme – kao i žabe, zmije i insekte). U toku kretanja kopnom vremenom oni gube energiju kovitlanja, pa su tada prisiljeni da odbace svoje teške terete koji su u početku usisani. Najteži predmeti odbacuju se prvi, a najlakši predmeti (obične kapljice) posljednji. To objašnjava zašto izvještaji o životinjskoj kiši obično opisuju samo jednu vrstu životinja koje padaju s neba poput kiše: oblak će istovremeno odbaciti sve predmete slične mase – ribe, žabe, pa slijede insekti (lakši), zatim kiša (najlakša).
Nakon pregleda i procjene mnogih kontrolisanih studija i recenziranih istraživačkih radova, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je, pozivajući se na Međunarodnu agenciju za istraživanje raka (IARC), zaključila da su RF-elektromagnetna zračenja možda kancerogena za ljude i klasificirala ih je kao skupinu 2B – kategorija koja se koristi kada ima ograničenih dokaza o kancerogenosti kod ljudi i životinja. Sad pročitajte do kraja: aloe vera, ukiseljeno povrće i benzin pripadaju istoj skupini kao i RF-zračenje. Da bolje razumijemo: dodali su da crveno meso spada u skupinu s nešto većim rizikom da bude kancerogeno.
Na kraju jedna korisna zanimljivost: kako mogu naći specifičnu vrijednost apsorpcije za svoj mobilni telefon?
Informacije o SAR-u za određeni model mobitela mogu se dobiti za gotovo sve mobilne telefone koristeći FCC identifikacijski (ID) broj za taj model.
Npr. za iPhone 6 – Body SAR je 1.14 W/kg, a Head SAR 1.08 W/kg.
Korištenjem koda kao što je *# 07 # možete provjeriti razinu zračenja ili SAR vrijednost vašeg pametnog telefona. Na tipkovnici telefona jednostavno upišite kôd i pritisnite dugme za poziv. To je najlakši način provjere SAR vrijednosti, ali nije dostupan na svim uređajima. Na internetu također možete pronaći sve specifikacije za svoj model telefona, pa i SAR vrijednost. Rezultati bi trebali pokazati SAR vrijednost ispod 1,6 vata po kilogramu (ili 2,0 W/kg ako ste u Evropskoj uniji). Ja sam provjerila vrijednost za svoj pametni telefon: 0.37 W/kg (head) i 1.59 W/kg (body).
