Posljednji je sat likovne kulture u tri odjeljenja Osnovne škole "Petar Bakula" u Mostaru o ovoj školskoj godini. Ocjene su zaključene, osim poneke nedovoljno visoke. Učenici i učenice (nekolicina njih) koji žele veći "broj" za svoj trud, prilažu svoje radove. Iz opuštenosti kojom to čine, iz komentara ostalih, ali i iz cjelokupne atmosfere u učionici, osjeća se oduševljenje ovim časovima u školskoj godini na izmaku. Ne štede riječi hvale za svoju nastavnicu, koja im na početku časa objasni šta će raditi, koju tehniku će koristititi i to traje nekoliko minuta, a nakon toga se pretvaraju u umjetnike i umjetnice. Posebno im se sviđa što nastavnica cijeni originalnost i što traži da svako objasni šta je, kako i zašto radio. Npr. kad su radili perspektivu, zadatak je da se iz jedne tačke posmatranja precizno odrede proporcije i na papiru dobije privid trodimenzionalnosti. Ali, na kraju je ispalo super.
Likovna kultura je nezasluženo zapostavljen predmet u bh. obrazovanju; uz muziku, sport i tehniku, likovno služi samo popravljanju prosjeka općeg uspjeha đaka. Kristina Soldo-Gašpar, nastavnica čijim su časovima đaci u pomenutoj mostarskoj školi oduševljeni, nije sretna zbog toga:
„Ovako zamišljena likovna kultura nije u funkciji razvoja svih mogućnosti svakog djeteta i trebalo bi to mijenjati. Ona bi morala imati važnije mjesto u nastavi i ne samo zbog upoznavanja s umjetnošću. Dokazano je da pokreti kistom razvijaju motoriku kod djece, a, samim time, pomažu u boljem povezivanju sinapsi u mozgu. Time pospješuju vlastitu kreativnost, otvaraju put stjecanju brojnih sposobnosti."
Ali kako da to urade u okviru postojeće norme? Teško, ali ne i nemoguće:
"Likovno stvaranje je proces. Moj zadatak je da ga pratim od početne ideje do završetka i da im pomažem, ako je potrebno. Ako ne stignu na času, mogu završiti kući. Svaki put ističem koliko je važna originalnost, koliko je važno da oni kreiraju nešto novo. Bitno je biti uz njih dok rade, razgovarati s njima, poticati ih da budu što smjeliji.“
Rezultati su izvrsni. Jedna učenica je napravila svoj rad tako što je iz sveski iskružila crteže nastale u trenucima dosade na drugim predmetima. “Ovaj krug je nastao na satu vjeronauka", kaže. "Obično na časovima bude dosadno pa mi ništa drugo ne preostaje nego da crtam.“
Drugi je učenik, pak, napravio kolaž od novinskih isječaka. Ormar je pun materijala za izložbu kojeg se nijedan školski, ali i mnogi galerijski zid ne bi postidio: tehnika vitraža, crtanje rada sa perspektivom, nadrealizam, kreiranje plakata, izmišljanje stolica, dizajniranje cvijeta koji još niko prije nije vidio, zbirka kolaža inspirisana Picassovom Guernicom. Đaci su pravili i kalup od silikona u obliku srca, a onda je kalup služio za pravljenje svijećnjaka od gipsa. Sa panoa u učionici đake još plaše čudovišta koja su napravili petaci, nakon što su, ne znajući čemu će služiti, donijeli potrošene rolne toalet papira, vunu, dugmiće...
Posljednji je sat likovne kulture u Osnovnoj školi "Petar Bakula" u Mostaru. Nastavnica Kristina Soldo-Gašpar zadužuje redare da pregledaju sve mape, izdvoje čiste listove, a da ostale radove spakuju kako bi se oslobodio prostor za nove buduće male umjetnike. Oaza kreativnosti u pustinji promašenih obrazovnih ciljeva...
Nakon rada u okviru projekta "Nastavnik voditelj promjena" (rad sa stručnjacima iz proMENTE-a) časovi bi naredne školske godine trebali biti još zanimjiviji i funkcionalniji.
Foto: N. Ibrahimović
