Radna grupa za izradu Pravilnika o ishrani djece u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo završila je izradu pomenutog akta i prezentirala ga 24. januara direktorima škola. Cilj je, objašnjava Suada Karić, voditeljica Tima za izradu Pravilnika, da uvođenjem pravila mijenjamo loše prehrambene navike naše djece i učenika, da kroz pravilnu ishranu zaštitimo njihovo zdravlje, ali i unaprijedimo ponudu školskih užina u smislu da su one nutritivno bogate i da odgovaraju zdravstvenoj ispravnosti. Suadu Karić angažirao je ministar Elvir Kazazović kao diplomiranog inžinjera prehrambene tehnologije, a njen posao bio je da iz pozicije stručnjaka usmjeri tim pri izboru kvalitetne hrane koja će se naći u Pravilniku.
Trenutno se čeka da Ministarstvo obrazovanja KS usvoji Pravilnik, nakon čega će stupiti na snagu u školama, a škole će sklopiti Sporazum o pridržavanju Pravilnika sa dobavljačima hrane. Prema riječima Suade Karić, Pravilnik će, gotovo je sigurno, biti na snazi od početka sljedeće školske godine.
Pravilnik će sadržavati preporuke o hrani koja bi trebala biti zastupljena stalno, o hrani koja bi trebala biti zastupljena u ograničenim količinama i o onoj koja treba biti izbačena. Povod za izradu Pravilnika, ali i uvođenje trećeg časa Tjelesnog i zdravstvenog odgoja, bilo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Pretilost djece osnovnih škola Kantona Sarajevo pokazali da broj gojazne djece raste.
Zato je jedan o ciljeva Pravilnika kvalitetna ponuda, to podrazumijeva izbacivanje brze hrane, hrane koja je pržena u dubokoj masnoći, gaziranih napitaka i industrijskih sokova koji su bogati nezdravim šećerima i praznim kalorijama, kaže Karić. Preporuke se odnose na vrste hrane koje imaju visoku nutritivnu vrijednost, svježe voće, pića poput fermentiranih mliječnih napitaka, prirodnih cijeđenih sokova i vode. Sve preporuke su uzete iz Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Uz sve to smo planirali adekvatnu edukaciju nastavnog osoblja, roditelja i učenika. Pravilnik podrazumijeva i kontrolu primjene, tako da su planirani mehanizmi unutarnje i vanjske kontrole, tj. nadzora Kantonalne inspekcije koja je bila uključena u izradu Pravilnika. Cilj je, objašnjava Karić, stvaranje pravilnih prehrambenih navika i mijenjanje loših kroz kvalitetnu i kontrolisanu ponudu u vrtićima i u školama. Pretilost kod djece je u porastu i ovo je način da se utiče na zdravlje djece i mladih. Škole nisu sistemski organizovale ponudu obroka djeci, uglavnom je to bilo na bazi ekonomske koristi ponuđača koji su zakupljivali prostore u školi i nudili, nerijetko, nezdrave obroke i pića.
Djeca u školama uče o zdravoj ishrani, a ono što im se u školama nudi da jedu i piju nerijetko je u neskladu s tim. Poštivanjem Pravilnika, osim ulaganje u zdravlje djece, što je i glavni njegov cilj, škole bi poradile i na vlastitom ugledu kojeg, kad je zdrava ishrana u pitanju, karakteriše licemjerstvo.
