Stotinu pedeset osnovnih i srednjih škola u BiH je u školskoj 2018/19. godini od Fondacije Bosanska piramida Sunca dobilo paket od četiri knjige Semira Osmanagića, na bosanskom i engleskom jeziku. No, malo ko u školama koje smo kontaktirali i koje su odgovorile na naša pitanja zna kakve su to knjige i da li im je mjesto u školskim bibliotekama.
Prije dvije godine Fondacija je obrazovnim institucijama podijelila više od 1.000 knjiga autora Semira Osmanagića, osnivača Fondacije. U akciji su donirani kompleti od deset najznačajnijih knjiga o piramidama u BiH i svijetu na bosanskom, engleskom i francuskom jeziku. Učenice i učenici osnovnih i srednjih škola i fakulteta od tada imaju priliku u bibliotekarskim naslovima svojih škola pronaći ovu literaturu i informisati se o interesantnim lokacijama širom svijeta, o kojima konvencionalna historija i arheologija ne govore, kao i o revolucionarnim otkrićima u Bosanskoj dolini piramida, pojašnjavaju iz Fondacije, uz obrazloženje da donaciju knjiga realizuju u nekoliko faza, a cilj je konstantno nadograđivanje bibliotečkog fonda škola.
Kriterija za dodjelu knjiga nema, pa u Fondaciji planiraju proširiti donacije i na druge institucije.
Nema nikakvih uslova. Obilazimo sve školske ustanove, javne i privatne, i dajemo donaciju. Donacija će se proširiti i na fakultetske ustanove, te javne gradske biblioteke, domove za djecu, stara i iznemogla lica i druge javne i obrazovne institucije, izjavio je koordinator vodičke službe Ajdin Ahmetspahić. Pojasnio je da ni način primopredaje nije posebno definisan, te su u nekim školama donacije primili direktori, a u drugim bibliotekari.
Knjige su dobile škole u Zenici, Kaknju, Visokom i Sarajevu, a fakulteti i specijalizirani jezički odsjeci u srednjim školama su, uz osnovni paket, dobili dodatne knjige na engleskom i francuskom jeziku, saopšteno je iz Fondacije.
Među školama koje su dobile donacije su: u Visokom OŠ Safvet-beg Bašagić, OŠ Kulin ban, Mješovita srednja škola Hazim Šabanović, OŠ Alija Nametak, Gimnazija Visoko, OŠ Mula Mustafa Bašeskija, Moštre, te u Zenici OŠ Skender Kulenović, OŠ Aleksa Šantić, OŠ Arnauti, Zenica, Srednja mješovita škola Mladost, Međunarodna osnovna i srednja škola Zenica, OŠ Hamza Humo, OŠ Hasan Kikić, Tetovo. Ukupnu listu nam Ahmetspahić nije mogao dati jer je u vrijeme našeg razgovora nije imao.
U ove škole smo poslali upit o doniranim knjigama, i dok su neke potvrdile da su primile donacije, većina nije odgovorila.
Direktor Osnovne škole Aleksa Šantić iz Zenice Džemal Pepić kaže da je odluku o prihvatanju donacije donio uz saglasnost bibliotekara i nastavnika.
Kriteriji koje mora ispuniti donator je da će donacija biti od koristi za učenike i nastavnike škole i da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili da nije pravomoćno osuđivan, ali i preporuke Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Odluku donosimo zajedno, na preporuku bibliotekara i nastavnika kojima knjige mogu biti od koristi. Fondacija je kontaktirala direktora e-mailom i telefonskim pozivom. O donaciji odlučuje direktor, uz saglasnost nastavnika i bibliotekara. Donirane knjige su autorska djela Semira Osmanagića, i to: Sve piramide svijeta i bosanska dolina piramida, Svijet Maja, Nova arheologija i megaliti i energija planete, Neočekivane arheološke lokacije Izraela i Palestine, Energetske tačke planete, Meditacija na svetim mjestima planete. Dostupne su nastavnicima, prvenstveno onima koji predaju historiju, geografiju, razrednu nastavu i likovnu kulturu, a i učenicima, uz preporuku predmetnih nastavnika, rekao je Pepić.
U Gimnaziji Visoko o prihvatanju donacija odlučuje bibliotekarka Nezira Lopo i uprava škole. Kaže da ne postoje kriteriji koje donator mora ispunjavati da bi primili donaciju.
Odluka da li su knjige primjerene za školsku biblioteku prepuštena je meni kao bibliotekarki škole i stručnoj osobi u toj oblasti. Uobičajeno je da mi apliciramo za donaciju i ispunjavamo uvjete koji se traže. Fondacija je kontaktirala našu školu preko svojih predstavnika, prvo telefonski, a onda lično. Uprava škole odlučuje da li će donacija biti prihvaćena. Donirane su knjige čiji je autor Semir Osmanagić i uručene su u dva navrata. Knjige su na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, izjavila je bibliotekarka Lopo.
Foto: Damanhur / Flickr (CC BY-ND 2.0)
Niko od naših sagovornika nije rekao je li pročitao poklonjene knjige prije nego ih je stavio na bibliotečke police, a profesor na Univerzitetu u Sarajevu i ekspert za bibliotekarstvo Saša Madacki upozorava kako je potrebno da svaka biblioteka, pa i školska, ima politiku nabavke i da je ključno da se svaka donacija procijeni jer održavanje bibliotekarskog fonda zahtijeva resurse.
To je vrlo kompleksno pitanje. Čitava Bosna i Hercegovina se susretala s tim problemom ranije, pogotovo iza rata, kada su svi poklanjali knjige Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci koja je spaljena 1992. bombardovanjem, a zapravo su čistili svoje podrume. U principu, svaka biblioteka mora imati politiku nabavke, a to uključuje pravila – na koji način knjige mogu ući u biblioteku. Jedini ispravni načini su kupovinom, donacijom, zamjenom, s tim da niste dužni prihvatiti svaki poklon. Ozbiljna biblioteka će uvijek zahtijevati spisak naslova koje želite donirati, jer u biblioteci važi pravilo da se poklonu u zube gleda. Ono što ljudi malo razumiju je da je knjiga jako skupa u biblioteci, odnosno ako ta knjiga ne izlazi vani, vi za nju plaćate kiriju, grijanje, struju, vodu i drugo. Biblioteke su odgovorne ako prime šund. Ta priča sa Semirovim knjigama je pitanje dobrog ukusa. Ozbiljan bibliotekar to nikada neće staviti u ponudu, odnosno ja bih ga stavio u fond na katedri za arheologiju, u rubriku pseudoarheologija, jer kad se govori o pseudonaukama, mora se i to znati. Dakle, pitanje je gdje te knjige stoje. Ako ih stavite u kategoriju nauke – vi obmanjujete javnost, naglasio je Madacki.
Direktor Pepić smatra da su bosanske piramide dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i predstavlja ih svojim učenicima i učenicama kao historijsku znamenitost.
Korisnost učenicima je prvenstveno za sticanje i proširivanje znanja o bosanskohercegovačkim i svjetskim historijskim znamenitostima, kao i posjete koje se odvijaju prema mogućnostima, a s ciljem upoznavanja kulturnohistorijskih spomenika, kaže Pepić.
Bibliotekarka Lopo je nešto opreznija, te je visočke piramide svrstala među fenomene o kojima đaci mogu više naučiti kroz knjige Semira Osmanagića.
Donirane knjige se mogu iskoristiti na više načina: kao literatura iz koje će učenici više naučiti o fenomenu zvanom visočke piramide, u izradi maturskih i seminarskih radova, za učenje o turizmu i poduzetništvu..., naglasila je Nezira Lopo.
Madacki smatra da školska biblioteka nije primjereno mjesto za ovakvu vrstu literature, bar ne za iznajmljivanje bez jasnog obrazovnog cilja, a u ovom slučaju to bi mogao biti razvoj kritičkog razmišljanja.
Ni mrtav to ne bih stavio u školsku biblioteku. Bih eventualno ponudio seminarski rad nekom od djece: Evo ti ova knjiga, uporedi stvari o kojima govori Osmanagić sa naučnim radovima, pa sam donesi zaključak i objasni mi šta si tu vidio. Mi ne trebamo osuđivati ljude koji pišu gluposti, mi moramo obrazovni sistem potaknuti da radi na način da su djeca u stanju prepoznati šund, a ne zabraniti Semiru knjige u biblioteci, pojašnjava Medacki i naglašava da cenzura nije rješenje, već postavljanje kompetentnih ljudi na ključne pozicije u obrazovnom sistemu.
Niko ne radi kontrolu nad bibliotekama zato što postoji sloboda informisanja i prosto nijedan sadržaj nije zabranjen. Dakle, nemamo cenzuru, ne postoji nijedno tijelo koje radi kontrolu, i to je dobro. Ministarstvo kulture je nadležno za biblioteke, a bibliotekar je taj koji treba da odabere dobru knjigu. Problem je kada imamo biblioteke gdje su za direktore postavljene lopate ili istaknuti kulturni radnici koji ni sami nisu nogom kročili u biblioteku, a ne radili u njoj. Kod nas je problem izbor kadrova, jer ako za direktora biblioteke stavite tu lopatu koja u životu nije ušla u biblioteku – ta osoba ne razumje šta znači povući knjigu iz fonda ili staviti knjigu u fond. Poenta je da kvalifikovani ljudi moraju biti na radnim mjestima za koje je potrebna određena kvalifikacija. Mi ne smijemo dopustiti da diletanti odlučuju o obrazovanju naše djece. Dakle, do nas je, nije do Semira. On živi od turizma, to je isto kao Gospa u Međugorju. Drago mi je da ljudi zarade pare, prodaju ćevape i tako, ali to sa naukom nikakve veze nema. Volio bih da ima – onda bismo imali pravi turistički bum, kaže Madacki.
Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor kantonalnog Ministarstva obrazovanja o tome na koji način se obnavljaju školske biblioteke i postoje li pravila koja definišu odnos prema doniranim knjigama.
No, Zakon o bibliotečkoj djelatnosti Zeničko-dobojskog kantona, koji je donesen 1999. godine, kaže da ustrojstvo i upravljanje bibliotekom treba da bude uređeno pravilima i drugim općim aktima biblioteke, odnosno pravnih lica u čijem su sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju... Bibliotečka građa stručno se obrađuje primjenom jedinstvenog načina obrade bibliotečke građe, zasnovanog na međunarodnom standardima.
Istorodni zakon u Kantonu Sarajevo gotovo je identičan ovom, osim što zaposleni u bibliotekama u sastavu ne moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i stručno zvanje, ukoliko je to naznačeno u statutu osnivača biblioteka. Podsjećanja radi, školske biblioteke mogu biti osnovane kao biblioteke u sastavu.
