Na XI hitnoj sjednici održanoj 5. 10. 2020. godine Skupština Kantona Sarajevo je sa 33 glasa za i jednim suzdržanim usvojila Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o visokom obrazovanju – skraćeni postupak, u kojem su pažnju javnosti privukla dva rješenja: prvo da se studentima omogućava još jedan izlazak na ispit u oktobru, a drugi da bez obzira na uslove, svi studenti mogu upisati narednu godinu. Prijedlog se zasniva na inicijativi koju je 7. 9. 2020. podnio samostalni zastupnik Damir Marjanović, a potpisale osim njega još Danijela Kristić, Jasna Duraković i Amra Hasagić, iako u samoj toj inicijativi pomenutih rješenja nema. Ona su uključena kasnije, na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade i Senata UNSA, kako stoji u obrazloženju.
Tekst prijedloga, dostupan na sajtu Kantonalne skupštine, sadrži šest članova, kojima se daje Senatu pravo/mogućnost da za studijsku 2019/20. organizuje dodatni ispitni rok. U tom roku studenti mogu polagati i ispite iz predmeta za koje se nije iz opravdanih razloga proveo junsko-julski rok. Ispiti se mogu održati online ili u prostorijama fakulteta.
Također "student u postupku upisa studijske 2020./2021. godine ima pravo upisati narednu godinu studija i bez ispunjavanja svih ili pojedinih uslova propisanih ovim zakonom i aktima visokoškolske ustanove za upis naredne godine studija, o čemu odluku donosi senat visokoškolske ustanove".
Osim toga, dopušta se tzv. samofinansirajućim studentima plaćanje školarine u tri rate.
Pored izmjena vezanih za studentske potrebe, tekst prijedloga sadrži relaksaciju uslova za akademska napredovanja na umjetničkim akademijama (u umjetničko-nastavna zvanja). Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o visokom obrazovanju potpisuje predsjedavajući Skupštine dr. Mirza Čelik.
Kao razlog za donošenje hitnog zakona u obrazloženju se navodi OVO:
"Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade zaprimilo je veći broj molbi, zahtjeva i inicijativa studenata za regulisanje određenih statusnih pitanja, kao i aspekata nastavno-naučnog procesa u kontekstu okolnosti izazvanih pandemijom korona virusom. Također, Ministarstvo je zaprimili i zaključak Senata Univezriteta u Sarajevu kojim se ukazuje na potrebu hitnog regulisanja pitanja realizacije ispitnog termina u septembarskom ispitnom roku prije početka studijske 2020/2021. godine."
Veći broj molbi... Od kojih studenata? Koji broj molbi? Tri ili pedeset? Ko je u Ministarstvu procijenio da su te molbe osnovane? Ako sutra među molbama pred izbore bude odredba zakona da profesori na ispitima moraju nositi majice s tekstom Bio sam profesor dok me nisu napravili budalom – i to će iz ministarstva doći na skupštinu i biti jednoglasno usvojeno, kako se ne bi studentima poslala poruka da se prijetnjama ispiti ne polažu.
U kontekstu okolnosti... Šta to profesori nisu dobro uradili, od marta do septembra, u kontekstu okolnosti, pa sada treba dopunjavati zakon? Koji profesori? Kakve veze tačno ima korona sa brojem ispitnih rokova? Na koji se način studentsko opterećenje tokom online nastave povećalo, pa je fer dodati ispitni termin viška?
Hitno regulisanje pitanja realizacije... (Usput: stidi li se iko u toj Skupštini, u tom Ministarstvu, u tom Rektoratu ovakvih formulacija, bolesnih od birokratskog kukavičluka: regulisanje pitanja realizacije...!?) I čemu uopšte četvrti termin u prvom članu zakona, kad u drugom stoji da u narednu godinu može preći svako osim onoga ko nije upisao fakultet?
Gdje će se drskost tog lobotomiziranog tijela zvanog Kantonalna skupština zaustaviti? Hoće li sutra donositi hitne zakone o otpuštanju pacijenata iz bolnica bez potpisa ljekara na otpusnim listama? Ili o obaveznom ponavljanju neuspjelih operacija, čak i ako je pacijent podlegao? Kad ćemo gledati hitnu sjednicu o odobravanju još jednog sloja na tariguze u ćenifama na UNSA, ako je već došlo vrijeme da se Skupština bavi onim što je ostalo od akademske autonomije.
Ima li rektor osjećaj obaveze, ako već hronično nema potrebu, da kolegama profesorima na UNSA, nekima sa više nastavničkog staža od njega, podastre akademske argumente za svoje poteze koji se tiču svih, a ovdje konkretno – za hitno regulisanje pitanja realizacije septembarskog roka u oktobru? Na osnovu koje i kakve analize je zaključeno da je to pitanje uopšte dostojno odgovora? Je li to i za ubuduće njegova politika odbrane univerzitetske autonomije: da svaki vruć krompir vezan za rad UNSA prebaci na političku instancu izvan Univerziteta? Zašto misli da tim manevrom nije ponizio svakog odgovornog profesora i studenta, sve koji su poštovali važeći zakon i pod pritiskom vanrednih okolnosti pošteno izvršili sve svoje obaveze? Da li je zaista broj opravdano oštećenih studenata u uslovima rada pod pandemijom toliki da se morao rješavati sistemski, kroz lakrdiju hitne izmjene zakona, umjesto od slučaja do slučaja, uz procjenu akademske opravdanosti?
Nažalost, i takozvana opozicija stala je iza ove pljuske visokom obrazovanju, a među njima i sami potpisnici inicijative. To je šteta, jer sad ne možemo znati koliko ima odgovornih i poštenih nastavnika i koliko vrijednih i posvećenih studenata, koji bi na predstojećim izborima kaznili ovakvu kokošarsku politiku. Oni nakon ovog jednoglasnog glasanja nemaju za koga glasati.
