(Foto: radiosarajevo.ba)
Školska administracija je komplikovana, i opterećuje nastavnike, a nije jasno čemu služi. Nastavnici troše puno vremena na upisivanje podataka u dnevnik, a ako su razrednici onda još i puno više. To bi i imalo smisla, kad bi se ti podaci za nešto koristili, a uzaludnost cijelog posla možda se najbolje uočava na primjeru evidencije o izostancima.
U Kantonu Sarajevo, prema medijskim napisima, na kraju prošle školske godine, zabilježen je rekordan broj izostanaka učenika i učenica (srednjoškolaca i osnovaca) s nastave. Pisano je da će Ministarstvo provjeriti razloge zašto je to tako, te da će u narednoj godini više raditi na tome da se izostanci drastično smanje. Međutim, sada se čuje da će ih biti još više.
E-mailom smo početkom maja 2015. godine kontaktirali sve urede ministarstava obrazovanja i pedagoških zavoda u BiH. Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a nam je objašnjeno da se obratimo Republičkom pedagoškom zavodu. Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantonaisto, da se obratimo Pedagoškom zavodu USK. Pored dva navedena ministarstva, od kojih smo dobili barem kratki odgovor, natpise iz medija su, za nepuna tri mjeseca, prokomentarisali samo Pedagoški zavod Hercegovačko-neretvanskog kantona, Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.
Gladak put do ispričnica
Dina Borovina, direktorica Prosvjetno-pedagoškog zavoda iz Sarajeva objasnila je da roditelji imaju pravo da pravdaju izostanke svoje djece, prosječno do tri dana u toku jednog polugodišta, a da se za neopravdane izostanke učenicima u skladu sa zakonima i pravilima škole izriču odgojno-disciplinske mjere i snižava ocjena iz vladanja. Direktorica smatra i to da se do ispričnica jednostavno dolazi. Prevencija i pronalaženje uzroka koji dovode do izostajanja su po njenom mišljenu trajni zadaci svake škole:
Uradu Aktiva stručnih saradnika profesora pedagogije i psihologije prevenciji izostanaka učenika posvećena je posebna pažnja. Formirana komisija stručnih saradnika (predstavnika po općinama, ispred Aktiva osnovnih i srednjih škola KS) izradila je prvo smjernice za preventivni rad, odnosno programske aktivnosti koje su sadržane u programima prevencije izostanaka učenika u osnovnim i srednjim školama KS. U skladu s programom, škole izrađuju operativne školske programe prevencije izostanaka učenika, čija primjena treba da dovede do preveniranja i smanenja izostajanja učenika. Prevencija se realizuje i putem ostvarivanja odgojne funkcije škole tokom realizacije programskih sadržaja predmeta, organizovanjem u skladu s interesovanjima i potrebama učenika različitih vannastavnih aktivnosti, rada odjeljenjskih zajednica, programa rada stručnih saradnika-pedagoga i psihologa škole, saradnje s roditeljima i stvaranjem poželjne pozitivne radne klime u kojoj se odvija odgojno-obrazovni proces. Prema Programu, svakom učeniku potrebno je posvetiti punu pažnju. Kako je problematika izostajanja učenika trajni zadatak, tako se i programi inoviraju. Prijedlog aktivnosti za smanjenje broja izostanaka učenika s nastave u osnovnim i srednjim školama upućen je početkom godine resornom ministarstvu. Prijedlog u sebi sadrži npr. aktivnosti za izdvojeno prikazivanje izostanaka kojima bi se sagledali specifični uzroci njihovog nastajanja putem posebnog evidentiranja izostanaka učenika koji se ne nalaze na području kantona, učenika koji su otišli izvan zemlje, učenika u školi, u bolnici, na kućnom liječenju ili kod kuće i dr.
Ozbiljan problem
FMON (nepotpisani predstavnik FMON-a) smatra da su izostanci učenika ozbiljan problem kojim se suočavaju škole, ali i obrazovne vlasti, te da za sobom povlači i razne druge probleme, kao što je povećan rizik od napuštanja obrazovanja prije njegovog završetka, ili mogućeg uključivanja učenika u asocijalne oblike ponašanja. Spremni su da pruže svoju podršku:
Prema relevantnim odredbama kantonalnih zakona o osnovnom obrazovanju, evidentno je da odgovornost za upis i redovno pohađanje nastave i izvršavanje školskih obaveza snose roditelji ili staratelji. S druge strane, ni škole nisu lišene odgovornosti u pogledu evidentiranja djece koja ne upisuju i ne pohađaju osnovno obrazovanje. Naime, u kantonalnim zakonima o osnovnom obrazovanju navodi se da jedirektor škole dužan podnijeti prekršajnu prijavu nadležnom sudu protiv roditelja/staratelja koji nisu upisali dijete u školu, kao i u slučajevima kada dijete ne pohađa nastavu. Kantonalnim zakonima predviđene su i novčane kazne za roditelje u navedenim slučajevima.U skladu s navedenim, u narednom periodu bit će neophodno da se uspostave efikasniji mehanizmi evidentiranja i adekvatnog reagovanja na pojavu izostanaka s nastave. U tom smislu, neophodna je bolja koordinacija škola, centara za socijalni rad, nadležnih općinskih službi, kao i nadležnih obrazovnih vlasti i naravno roditelja. FMON je spremno svim relevantim akterima pružiti svoju stručnu podršku i kroz svoju koordinirajuću ulogu osigurati mjesto za dijalog, razmjenu mišljenja i pronalaženje najboljeg rješenja za prevazilaženje ovih problema.
Igra brojkama
Iz ureda ministra obrazovanja KS, Elvira Kazazovića, Školegijum je dobio sljedeći odgovor:
Izostajanje učenika sa nastave je problematika o kojoj se ne mogu davati ozbiljni zaključci i konstatacije, bez ozbiljnih analiza i poznavanja ove problematike. Sam broj izostanaka učenika sa nastave ne nudi nikakvu bližu informaciju o stvarnoj slici izostajanja učenika sa nastave.
Ako samo konstatujemo broj izostanaka učenika, taj podatak nam ništa ne govori ukoliko ne raspolažemo podacima o ukupnom broju učenika na koje se odnosi broj izostanaka, da bismo mogli izračunati koliko iznosi prosječan broj izostanaka po učeniku i ukoliko ne znamo razloge izostajanja učenika sa nastave u određenom periodu. Kada konstatujemo da je broj izostanaka učenika srednjih škola KS na kraju prošle školske godine, odnosno 2013/2014.godine, iznosio 1.303 151, navedeni podatak ne nudi nam bliže informacije o tome koliko su i zašto učenici srednjih škola izostajali u toku navedene školske godine. Broj učenika na kraju školske 2013/2014. godine bio je 18.438, što znači da je prosječan broj izostanaka po učeniku bio 70,68.
Kada je riječ o opravdanim izostancima učenika, radi se o izostancima zbog bolesti učenika ili izostancima uz odobrenje razrednih starješina ili predmetnih nastavnika, tako da ta kategorija izostanaka i nije u fokusu preventivnih mjera izostajanja. Na kraju školske 2013/2014. godine, od ukupnog broja izostanaka učenika sa nastave, opravdanih izostanaka je bilo 1.041 576. Znači da je svaki učenik u prosjeku napravio 56,49 opravdanih izostanaka. Kada uzmemo u obzir da učenici srednjih škola imaju 6 ili pet časova po danu, dobijamo podatak da je svaki učenik u prosjeku sa nastave izostao u toku školske godine nešto više od 9 dana, opravdano.
Na kraju prošle školske godine, neopravdanih izostanaka učenika je bilo ukupno 261.575, što u prosjeku iznosi 14,19 neopravdanih izostanaka po učeniku. To znači da je svaki učenik u prosjeku neopravdano izostao nešto više od dva dana (ako uzmemo u obzir da učenici srednjih škola obično imaju po 6 ili 5 časova na dan). Razlozi izostajanja učenika sa nastave mogu biti različiti.
U procentima, najveći broj izostanaka učenika srednjih škola sa nastave, 65,61 %, uzrokovan je bolešću učenika; 13,33 % uz odobrenje (razrednog starješine ili predmetnog nastavnika); 15,45 je bježanje sa nastave, odnosno samovoljno napuštanje jednog ili više časova u jednom ili više dana tokom školske godine; 5,70 % je kašnjenje učenika na nastavu.
Kada je riječ o razlozima izostajanja učenika sa nastave, moramo naglasiti da ukoliko u školi ima jedan ili više učenika koji su zbog teže bolesti odsutni duže vremena, taj broj izostanaka svakako će uticati na ukupan broj izostanaka učenika u školi. Takođe, učenici perspektivni sportisti imaju veliki broj izostanaka sa nastave, što takođe utiče na ukupan broj izostanaka sa nastave. Svaka škola KS analizira razloge izostajanja učenika sa nastave, najmanje dva puta u toku školske godine, a ukoliko je potrebno i više. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade takođe vrši analize izostajanja učenika sa nastave, dva puta godišnje, na polugodištu i na kraju školske godine, a na osnovu polugodišnjih i godišnjih izvještaja koje škole dostavljaju Ministarstvu, na kraju klasifikacija.
Na sastancima Aktiva direktora osnovnih škola i sastancima Aktiva direktora srednjih škola KS, prezentiraju se podaci o ukupnom broju izostanaka učenika sa nastave na nivou KS, analiziraju se razlozi, daju preporuke za prevenciju. Već nekoliko godina stručna služba Ministarstva, odnosno Prosvjetno-pedagoški zavod, provodi mjere na smanjenju broja izostanaka učenika, u saradnji sa pedagozima škola KS. Kada se sve navedeno uzme u obzir, kao i ostali faktori vezani za problematiku izostajanja učenika sa nastave, evidentno je da je relevantnije govoriti o svakom pojedinačnom slučaju izostajanja sa nastave, a ne o navodno velikom broju izostanaka učenika uopšte.
Slična priča
Iz PZ HNK-a smo dobili tabele o broju izostanaka učenika srednjih škola u kojima se radi po bosanskom planu i programu.
1. Podatak od 32% izostanka predstavlja postotak izostanaka po učeniku, što predstavlja broj od 11392 izostanka za Srednju mašinsko-saobraćajnu školu. Tabela vrijedi za polugodište školske 2014/2015. godine.
2.Broj izostanaka srednjih škola za školsku 2013/2014. godinu.
Drugim riječima
Osim tebelarno i birokratski, o ovome se problemu može govoriti i jezikom učenika. A oni, kad se sve sabere, najčešče izostaju pred kontrolni; kad nisu spremni za čas, da ne dobiju keca; kad im je dosadno u školi, ne simpatišu letargičnost pojedinih profesora, smoreni su pa odu na kafu ili nešto slatko da ih vrati;zbog utakmice, korištenja interneta i sl.
Sudeći po broju izostanaka, nastava je dosadna, škola smara, nastavnici su nezainteresovani, sistem ocjenjivanja je nasilan, program neprilagođen uzrastu i potrebama učenika, i nema veze sa stvarnim životom. Ozbiljna analiza ovog problema mogla bi da bude okosnica i glavni pokretač reforme obrzovanja u BiH. Ali, nadležne institucije u BiH, iako imaju sve potrebne podatke, radije su neusaglašene u definisanju i problema i djelovanja.
