Školegijum: U kojoj se fazi realizacije Knowllead trenutno nalazi?
Nurović: U proteklom periodu uradili smo maketu svake stranice koja će biti dostupna našim korisnicima i time dobili širu sliku cijelog projekta. Jedno od oličenja svake poduzetničke kompanije jeste da pravi zaokrete, ili, bolje rečeno, da se mijenja, što je slučaj i sa nama. Puno smo unaprijedili i izmijenili cjelokupni koncept od početne ideje koja je nastala u martu prošle godine. Sada, u ovoj fazi, najviše smo u kontaktu sa budućim korisnicima, te njima prikazujemo maketu koju smo pripremili i razmatramo njihove sugestije. Nastojimo svaki konstruktivan prijedlog usvojiti i to nam uveliko pomaže u kreiranju platforme. Smatram da je jako bitno da prođemo kroz ovaj proces konsultacija, jer nam je cilj da budemo prvenstveno orijentisani prema našim budućim korisnicima koji su nam uvijek na prvom mjestu.
Školegijum: Možete li nam detaljnije objasniti po kojem principu funkcionira ova edukativna platforma?
Nurović: Osnova naše platforme jeste da je svaki korisnik i učitelj i učenik. Polazimo sa stanovišta da je svako bar u nekoj oblasti dobar, tj. da ima određena znanja, iskustva ili vještine koje može podijeliti sa ostalim korisnicima platforme. A kako niko nije dobar u svemu, potrebno nam je znanje ili pomoć osoba koje nas okružuju. Knowllead je platforma koja će omogućiti takvu interakciju među korisnicima, te će cijena za stjecanje znanja biti dijeljenje ranijih znanja i iskustava sa drugim korisnicima. Također, naš stav je da podučavajući druge i sami napredujemo. Vrijednost podučavanja je dvojaka.
Školegijum: Šta je žiri prepoznao kao posebno i bitno u ovom projektu u odnosu na druge, pa ja nagrada pripala baš vama trojici?
Nurović: Počeli smo četiri mjeseca prije takmičenja ozbiljnije da radimo na ovom projektu. Kao student menadžmenta izabrao sam poduzetništvo kao izborni predmet. Profesor na ovom predmetu je bio Malcolm Duerod, svršenik Harvarda koji ima iskustva rada na Wall Street-u, a i sam je bio poduzetnik. Njegovi savjeti su bili odskočna daska da se od ideje sve ovo pretvori u ozbiljnu priču. Kad smo mu objasnili koncept, prve njegove riječi su bile Pričajte sa budućim korisnicima, te smo tada uradili anketu sa 200 ispitanika na području Turske, Balkana i Njemačke. Rezultati su bili fascinantni, te su pokazivali kako su ljudi sa ispitanih područja željni stjecanja znanja na način na koji to Knowllead promoviše. Sljedeći korak je bio kreiranje web stranice koja je u roku od nedjelje dana sakupila 3847 e-mail adresa. Pripremili smo biznis plan i uz pomoć rodbine i prijatelja uložili početni kapital u ovu priču kako bi ona postala još ozbiljnija i uspješnija. Na takmičenje smo došli dobro pripremljeni, te smatram da je to bio jedan od ključnih faktora za pobjedu Knowlleada na ovom takmičenju. Drugi faktor je vizija. Naša vizija jeste da postanemo globalna mreža za razmjenu intelektualnih dobara i sve ispod toga će za nas predstavljati neuspjeh.
Školegijum: Ako ste već dobili 40.000 KM za realizaciju projekta, zašto vam treba 100.000 korisnika kako biste počeli s projektom?
Nurović: Već smo počeli sa realizacijom projekta. Kao što sam rekao, želimo biti globalna mreža. Zato smo postavili cilj od 100.000 Knowllead članova. Glavna ideja cijele te kampanje je bila da se uvidi interesovanje za jedan ovakav projekat. U jednom trenutku smo imali toliko e-mailova interesovanja i podrške da smo zaključili da trebamo početi sa realizacijom projekta. Promocijom smo motivirali ljude, a uporedo sve vrijeme nastojimo da se fokusiramo na izradu krajnjeg proizvoda – web stranice koja će odgovarati našim korisnicima. Naravno, osvajanjem Burch startup takmičenja dobili smo ne samo materijalnu, već i mentorsku podršku što olakšava put do prve verzije Knowllead stranice.
Školegijum: Kako onaj ko uči preko platforme može biti siguran u tačnost naučenog?
Nurović: Razvili smo sistem putem kojeg će naši korisnici imati uvid u to koliko mogu vjerovati drugim korisnicima mreže. Postojat će parametri na osnovu kojeg ćete vidjeti uspješnost jednog profesora, ali i komentare prethodnih studenata. Na osnovu tih informacija ustanovit ćete profesionalizam jednog profesora. Također, mi kao platforma štitit ćemo interese kako studenata tako i profesora time što ćemo odgovarati na bilo koju žalbu ili problem tokom procesa učenja. O cjelokupnom procesu imat ćete kompletniju sliku kad stranica bude stavljena u rad.
Školegijum: Da li će postojati neki sistem provjere ponuđenog znanja?
Nurović: Postojat će sistem, a on je baziran na načinu funkcionisanja naše platforme. Znanje koje nije tačno je štaviše štetno znanje tako da smo se prvo tom problematikom pozabavili. Svaki podučavač će imati bodove koji će biti rezultat uspješnosti u prethodnim podučavanjima, te će na taj način naši korisnici imati priliku da naprave selekciju uspješnih i dobrih podučavača od onih koji su manje dobri. Također, mi kao stranica ćemo provjeravati sumnjive sadržaje koje naši korisnici primijete.
Školegijum: Koje vrste znanja se do sada najviše traže i zašto?
Nurović: Studenti su se do sada najviše zainteresirali oko jezika i programiranja. Jezici su uvijek interesantni mladim ljudima, a motivi učenja mogu biti različiti, poput posla, putovanja, školovanja, dok je nekima učenje stranih jezika hobi. Programiranje je vještina koja je trenutno najtraženija na tržištu, pa iz toga možemo razumjeti toliko interesovanje za ovu oblast.
Školegijum: Kakvi su svjetski trendovi kada je u pitanju online učenje, možeš li ih ilustrirati primjerima nekih zemalja, koliko ljudi završavaju školovanje online?
Nurović: Činjenica je da se tradicionalni način stjecanja znanja mijenja. Svjedoci smo koliko internet i tehnologije imaju uticaja na tu oblast. Univerziteti imaju distant learnin programe, a popularni su i MOOCs, Massive Open Online Courses. U Americi 12 miliona studenata uzme bar jedan predmet online. Što se tiče zapadne Evrope, prosjek je u milionima. Teško je doći do preciznih statističkih podataka jer većina univerziteta ne pravi razliku između online i regularnih studenata. Sigurno je da će se trend nastaviti i da ćemo imati sve više online studenata. Moguće je da će se u skorije vrijeme cijelo obrazovanje zasnivati na online učenju, što će zasigurno sa sobom nositi niz prednosti.
