Od februara 2014. godine cestama Unsko-sanskog kantona kruži neobično, šareno vozilo. Na njemu je iscrtan veliki saobraćajni znak na kojem je knjiga sa točkovima. Radi se o jednoj od rijetkih mobilnih biblioteka u BiH. Rezultat je to projekta Usluge pokretne knjižnice za cjeloživotno učenje u ruralnim sredinama Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona. Većinu novca za projekat dala je EU kroz IPA program prekogranične saradnje, a cijelu stvar na terenu su realizirali Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić iz Karlovca na hrvatskoj strani i Javna ustanova Kantonalna i univerzitetska biblioteka Bihać, na strani BiH.
Evropski fondovi i naša realnost
Prema riječima Ratka Kneževića, direktora bihaćke biblioteke, cilj projekta bio je lakši pristup informacijama i znanju široj zajednici, posebno u ruralnim sredinama. Uz to, mobilna biblioteka podiže svijest o važnosti čitanja i obrazovanja, kao i nivo pismenosti. Iako su ovo ciljevi koje bi trebali podržavati svi oni koje misle dobro ovom društvu, g. Knežević pojašnjava da je u realizaciji ideje bilo puno ubjeđivanja i povlačenja za rukav ljudi u kantonalnim ministarstvima kako bi se pokretna biblioteka zakotrljala krajiškim cestama.
Pokretna biblioteka ili bibliobus je kombi vozilo marke Fiat, model Ducato, koji je posebno preuređen za svoju specifičnu namjenu. Cijela unutrašnjost je jedinstven prostor bez pregrade koja bi dijelila vozača i suvozača i ostatka vozila. Na unutrašnjim zidovima vozila postavljene su police sa knjigama, koje se završavaju bočnim držačima knjiga, tako da knjige ne padaju sa polica u toku vožnje. Kada bibliobus dođe na svoje odredište, suvozačevo sjedište se okrene u kontra smjeru, prema unutrašnjosti vozila. U takvom položaju, ispred suvozača se nalazi mali sto na koji se postavi laptop. Kada se otvore bočna vrata bibliobusa, dočeka vas nasmijano lice osobe koja sjedi za svojim stolom i imate osjećaj kao da ulazite u neku minijaturnu zgradu, a ne u vozilo. Za nabavku ovog vozila i njegovo potpuno preuređenje utrošeno je 60.000 KM.
Vozni red biblioteke
Voditeljica odjela bibliobusa, diplomirana bibliotekarka Aldijana Ajaz objašnjava nam sistem rada. Prema rasporedu, ovo vozilo svakim radnim danom obilazi prigradska naselja i sela u opštinama Bihać, Cazin, Velika Kladuša i Bužim. Bibliobus ima 42 stajališta i na svako od njih dolazi jednom u dvije sedmice. Mobilna biblioteka ima više od 1000 korisnika, gotovo koliko i centralna biblioteka u Bihaću. Godišnja članarina iznosi 6 KM za učenike i 12 KM za odrasle. Korisnici su uglavnom učenici, a najtraženije knjige su naslovi iz školske lektire. Stariji učenici i omladinci rado čitaju trenutna hit izdanja, a sad su in knjige o čarobnjacima, vampirima, zombijima, kojekakve sage i sl. Traže se i stručne knjige, istini za volju, rijetko. U samom vozilu ima prostora za 1500 do 2000 knjiga. Uz to, u vozilu se nalazi i laptop sa internetskom konekcijom, putem koje članovi ove biblioteke mogu pretražiti fond knjiga u centralnoj biblioteci i pronaći naslove i autore koji ih zanimaju. Ukoliko knjige koju žele nema trenutno u bibliobusu, putem interneta je rezerviraju za sljedeći dolazak. Više informacija o radu bibliobusa, redu vožnje i slično, može se naći na internetskoj stranici biblioteke (www.kbbi.ba) ili na Facebook stranici Pokretna biblioteka Bibliobus Bihać.
Šareni prozor u svijet, a nije TV
Aldijana nam govori o pozitivnim iskustvima sa terena, o djeci koja nestrpljivo čekaju šareni kombi i kojima je ovo jedini prozor u svijet. U saradnji sa nekim područnim školama, za učenike su organizovali i radionice Veza prijateljstva na kojima su učenici jedne škole crtali radove i putem bibliobusa ih slali učenicima druge škole, a ovi im uzvratili svojim radovima. Neki od tih radova izloženi su i na policama bibliobusa.
Aldijana spominje i rijetka neugodna iskustva, kao u slučaju područne škole u kojoj su joj upravo učitelji rekli da nema potrebe da bibliobus dolazi u njihovo selo, jer su njihovoj djeci i školske knjige previše. Takvu reakciju od prosvjetnih radnika nije očekivala. U periodu između završetka studija i zaposlenja, Aldijana je jedno vrijeme boravila u SAD-u, gdje su posjete bibliotekama sastavni dio svakodnevnice gotovo svakog građanina, dok je kod nas, i u gradskim sredinama, odlazak u biblioteku izuzetan događaj. Dosta ljudi i ne zna gdje se u gradu nalaze zgrade biblioteka, a i ako znaju, nemaju razlog i potrebu da u te zgrade i uđu.
Do zadnje kapi goriva
Samir Sulić je vozač bibliobusa i kaže da je njegov posao da vozilo ispravno, uredno i na vrijeme stiže na svoje stanice. Ne miješa se puno u bibliotekarski posao i ne preporučuje članovima šta da čitaju. Moje je da vozim. – kaže uz osmijeh. A da bi vozio, potrebno je obezbijediti gorivo i to je stalni posao uprave biblioteke, jer oni koji raspolažu novcem nemaju baš puno sluha za to vozanje uokolo. U Opštini Bužim, koja inače nema ni gradsku biblioteku, naišli su na razumijevanje tamošnjeg načelnika i Centra za kulturu, tako da oni pokrivaju dio troškova goriva za obilazak sela na području ove opštine.
Budućnost je mobilna
Predstavnici Kantonalne i univerzitetske biblioteke Bihać sa svojim bibliobusom, u aprilu ove godine su posjetili Festival bibliobusa u Pečuhu (Mađarska), gdje su imali priliku razmijeniti iskustva sa bibliotekarima drugih zemalja, u kojima je ovaj vid pružanja bibliotekarskih usluga stanovništvu ruralnih sredina razvijen puno bolje. Recimo, u Republici Hrvatskoj postoji 13 aktivnih bibliovozila. U Mađarskoj su to autobusi ili kamioni koji posjetiocima pružaju svu udobnost i funkcionalnost prave biblioteke. U BiH, odjeljenje pokretne biblioteke postoji još u Javnoj biblioteci Alija Isaković u Gradačcu.
I pored problema sa kojima se svakodnevno suočavaju, Bišćani ne namjeravaju odustati od svog bibliobusa. G. Knežević napominje da se spremaju da postojeći sistem kartičnih pozajmica u bibliobusu zamijene elektronskim, a u pripremi je i projekat m-COBBIS - pokretanje aplikacije za pretraživanje bibliotečkog fonda putem mobilnog telefona.
Šta reći, do poželjeti im sretan put.
Foto: E. Kurtović