Nastava na daljinu putem javnih servisa omogućila je široj javnosti da zaviri u učionice i upozna se sa sadržajima koji su plasirani učenicima. Ako analiziramo ključne poruke nastavnog sadržaja samo za predmet istorija, možemo iščitati da sloboda dolazi iz Srbije, migranti negativno utiču na okolinu, Srbi su uvijek bili ugroženi narod koji mora čuvati svoj identitet, Putin dobar – NATO loš, svi su muslimani teroristi... Vidjećemo da poprilično podsjećaju na predizbornu kampanju predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Ovim se još jednom potvrđuje da je obrazovanje stub moći nacionalizma i sasvim je jasno zašto se nacionalističke partije odupiru bilo kakvim značajnijim reformama obrazovanja, ali i javnih RTV-servisa.
U Republici Srpskoj nastava na daljinu realizuje se putem RTRS-a i učenicima je dostupna na televizijskom kanalu i internet-stranici. Na internet-stranici je dostupan puni kurikulum od prvog do devetog razreda, a jedan školski čas traje otprilike petnaest minuta. Ukoliko se neki roditelj usudi pogledati sadržaj školskog dana, možda će razumjeti zašto djeca provode većinu vremena na telefonima dok su primorana da prate časove na televiziji ili kompjuteru.
Tražeći časove istorije koji su predmet analize u ovom tekstu, dobio sam i kratke uvide u sadržaje drugih predmeta, pa vidim da nastavnici fizičkog pokušavaju da demonstriraju vježbe u televizijskom studiju, formule hemijskih jedinjenja predstavljene su na tabli uz suvoparno objašnjenje. Ukratko, sadržaj predstavljen na RTRS-platformi vjerovatno oslikava poprilično vjernu sliku šta se zapravo predaje u učionicama. Ono što je karakteristično za sva predavanja je da se većinom sastoje od nabrajanja činjenica, bez zadataka koji zahtijevaju aktivno promišljanje, bez razvijanja istraživačkog i kritičkog promišljanja, što je glavna karakteristika i udžbenika za istoriju, a na osnovu ovih javnih predavanja možemo pretpostaviti da ovakav pristup gradivu i prenošenju znanja predstavlja standardnu praksu.
Međutim, dosadno nabrajanje činjenica najmanji je problem na časovima istorije jer se nerijetko kroz suhe činjenice provlači iskra nacionalističkog narativa i zastarjele interpretacije istorijskih pojava. Već u prvim lekcijama o rimskom carstvu za učenike šestog razreda možemo čuti da je rimska vojska bila jedna pravična ustanova koja je disciplinovala svoje vojnike kroz strogi sistem kazne, ali i nagrade ukoliko bi se pokazali dobri na bojištu ili uspjeli preživjeti do penzionisanja (slajd 1).
Dalje iz predavanja za sedmi razred saznajemo da su stećci nadgrobni spomenici bogumila koji su se pokapali pod stećcima, ali nisu gradili nikakve dvorove niti velike crkve. Iako u istoriografiji još postoje diskusije o pitanju prisustva bogumila u srednjovjekovnoj Bosanskoj državi, većina istoričara koji se bave srednjim vijekom smatra da nema dovoljno dokaza za tu tvrdnju. Ali, ono što je bez ikakve sumnje sigurno je da su u srednjovjekovnoj Bosni pod stećcima pokopavani pripadnici svih konfesija.
Ako nastavimo putovanje kroz nastavu istorije, naučićemo više i o Bosankom pašaluku i hrišćanskoj raji koja je osjetila gospodarski duh koji je dolazio iz Beogradskog pašaluka. Na času o Habzburškoj monarhiji najviše saznajemo o položaju Srba i karlovačkoj mitropoliji koja je vodila svetu borbu protiv unijaćenja, a unijaćenje je, prema našem predavaču, predstavljalo najveći problem jer svi koji su prihvatali promjenu vjere uglavnom su gubili i nacionalni osjećaj, odnosno nisu više bili Srbi. Na ovom primjeru možemo jasno vidjeti reprodukciju nacionalnog identiteta u kojem su etnički i religijski identitet nerazdvojivi (slajd 2).
Kako se predavanja približavaju modernim temama, tako je nacionalistički relativizam sve izraženiji. Pored standardnog izjednačavanja Tita i Draže Mihajlovića (slajd 3), gdje su obojica predstavljena na istom slajdu kao da su se zajedno i bratski borili protiv zajedničkog neprijatelja, pojavljuje se i slajd sa Putinom kao sposobnim vođom koji je digao Rusiju na noge i vratio je na svjetsku političku scenu (slajd 4). S druge strane, NATO vrši agresiju na više zemalja u cilju dominacije i ekspanzije, a jedna od tih žrtava je i Srbija (slajd 5). U istom predavanju spominje se i pojava terorizma kao reakcija islamskih zemalja na proces globalizacije. Dok saznajemo o terorističkim napadima islamista na Evropu, na ekranu je kao ilustracija prikazana slika teroriste – vojnika sa amblemom kurdskih jedinica YPG-a. No, učenici sigurno nisu pratili dešavanja u sirijskom ratu i ne znaju da su YPG jedinice poznate kao predvodnice u borbi protiv ISIL-a i drugih terorističkih skupina (slajd 6). A potom, u segmentu o negativnim ekološkim pojavama u savremenom dobu, migracije su predstavljene kao jedan od glavnih problema, ravan atomskim bombama i ratovima.
Ekološki problemi javljaju se sa migracijama, migrantima koji su došli. Inače, trovanje zemlje, vazduha i vode izaziva i saobraćaj i atomske bombe i razni ratovi, reći će predavač.
Iako se radi o svega nekoliko časova emitiranih na javnom servisu, vrlo jasno možemo pročitati poruke koje se šalju osnovcima u Republici Srpskoj: vojna disciplina i jaka vojska glavne su osobina snažne države; iz Srbije je i za vrijeme osmanske vladavine zračio slobodarski duh; najveća tragedija za Srbe je napuštanje pravoslavalja i prelazak na drugu vjeru jer se time poništava srpski nacionalni identitet; Putin je veliki vođa; svi muslimani su teroristi, bez obzira da li pripadaju kurdskim jedinicama ili ISIL-u... Možemo se jedino nadati da će dosada koju ova predavanja indiciraju kreirati nezainteresovanost kod učenica i spriječiti asimilaciju nastavnog sadržaja.
