Broj vremenskih nepogoda zabilježenih tokom 2021. godine bez presedana je. Vidjeli smo poplave, smrzavanja, jako visoke temperature i šumske požare. I istina je da će današnja djeca sve češće doživljavati ekstremnije epizode vremenskih nepogoda. Štaviše, jedna studija procjenjuje da će dijete koje sada ima šest mjeseci tokom svog života svjedočiti tri puta većem broju nepogoda od onih koje su preživjele njegove bake i djedovi. Jeremy Wortzel, student na medicinskom fakultetu univerziteta u Pennsylvaniji, i Lena Champlin, doktorantica na klimatskim studijama univerziteta Drexel, nedavno su, uz podršku psihijatrijske grupe za klimatske promjene, objavili knjigu za djecu s ciljem da porodicama olakšaju razgovor na ovu temu.
Radi se o problemu koji će oblikovati njihove, ali i živote generacija koje dolaze. Moramo ih informirati na vrijeme kako bi njihovo razumijevanje i interakcija sa naučnom zajednicom i aktivisticama bili pozitivni. Želimo ih osnažiti da djeluju iz ljubavi, a ne iz straha, kazao je Wortzel.
Djeca će o klimatskim promjenama slušati u školi, na TV-u ili od druge djece. Štaviše, danas imamo mnogo djece i mladih kojima je stalo i koji znaju mnogo više o klimatskim promjenama nego većina odraslih, dodala je Lena Champlin.
Nikad nije prerano da s djetetom počnete pričati o klimatskim promjenama. Međutim, razgovor ćete morati prilagođavati njegovoj starosti. Prije svega, s djecom biste trebali što češće vrijeme provoditi u prirodi, od što ranije dobi. Isto tako, s najmlađima morate koristiti jezik koji informira, a ne onaj koji plaši i upozorava. Kada se djeca, ali i odrasli, nečega plaše, najčešće izbjegavaju razgovor o tome. Cilj nam je da budemo što iskreniji i da ih zainteresiramo, i zbog toga moramo prilagoditi način na koji razgovaramo s njima.
Lena Champlin predlaže i da dajemo primjere vezane za lokalno područje. S djecom možemo pričati o tome zašto odavno nije pala kiša u našem mjestu ili zašto se nevrijeme dešava sve češće. Psihijatrica Elizabeth Haase smatra da je razgovor o klimatskim promjenama donekle sličan razgovorima o ozbiljnim temama kao što je smrt.
Cilj nam treba biti da djeci, čak i onoj koja već imaju anksioznost zbog klimatskih promjena, uz razgovor damo alate da prebrode traumatsku prirodu ovih događaja. Kada prolazimo kroz negativno iskustvo, često je potrebno da osjetimo bol ili tugu kako bismo dostigli momenat nakon kojeg ćemo se dalje razvijati kao osoba, dodaje psihijatrica Haase.
Treba imati na umu da će ovi razgovori biti daleko od savršenih, ali je najbitnije da se oni dogode. To što je odrasla osoba u stanju o klimatskim promjenama pričati na iskren način i iz ljubavi, djetetu će dati osjećaj sigurnosti. Shvatit će da nije samo: s njim su i njegova porodica i njegove nastavnice u školi, kaže doktorica Janet Lewis, predsjednica grupe za klimatske promjene.
Cilj nam, dakle, treba biti da djeca shvate kako situacija nije beznadežna, ali kako je potrebno reagirati što prije.
Izvor: KQED - Explaining climate change to young children without sparking fear
