Školske uniforme
Trebale bi da budu dresovi naše fudbalske reprezentacije. Znači, ne moraju se ni presvlačiti za časove fizičkog, na kojim se cijelo školovanje igraju razdrndanim loptama i pokidanim mrežama odbojke, fudbala i između dvije vatre. Alternativno, školske uniforme mogu biti i maskirne košulje. Možda na prvu djeluje malo ekstremno, ali ako su premijer, ministar i grupa eksperata zaključili da je bitnije da škola odgaja patriote nego da obrazuje učenike, onda to zvuči kao pun pogodak. Uniforme također imaju prednost nad dresovima jer su pamučne, čime se nivo društvene militarizacije diže na način koji je dobar za dječiju kožu.
Predmeti
Likovno
Na likovnom bi se u osnovnoj školi učenici trebali baviti samo temom zastave. Sva djeca koja zastavu okrenu na pogrešnu stranu automatski padaju, jer poznavanje zastave je osnova koja se donosi iz obdaništa i iz kuće. Također, djeca koja zvijezde oboje bilo kojom bojom osim bijele, imaju jedan za kraj polugodišta. Možda bi ipak bilo najbolje da se djeca spase od sopstvene znatiželje, da uopšte ne uče boje, osim plave, žute i bijele, te i da se zabrani proizvodnja i upotreba drugih boja. (Također se predlaže da se ovom prilikom ukine crvena kao osnovna boja, jer je utvrđeno da crvena ljude navodi na razne gluposti, a i tako bi se najlakše izbjegla opasnost da zvijezde na zastavi postanu crvene. Zamjenu za crvenu boju može utvrditi komitet eksperata na čelu sa Premijerom).
Muzičko
Na časovima muzičkog bi se idealno trebala slušati samo himna, ali zbog nedostatka teksta može biti dopušteno i puštati hitove Dine Merlina. Takmičenja horova osnovnih škola i kulturno-umjetničkih društava također bi trebala biti ograničena na ovaj repertoar.
Biologija
Ograničiti nastavu samo na naše endemske biljke i životinje, a što se morskih riba tiče, tu bi se komitet eksperata i akademika morao složiti da li se uče samo ribe koje su izmriještene u Neumskom zaljevu, ili mogu i nerezidentne.
Matematika
Uče se i vježbaju samo zadaci i teoreme onih matematičara za koje se može dokazati da su porijeklom naši. Naprimjer, moja prijateljica Dunja odgovorno tvrdi da je Pitagorin djed bio iz Gacka.
Hemija
Iz hemije bi se onda izbacio periodni sustav elemenata, jer Dunja nema nikakvih dokaza da je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev imao rodbinu u Gacku.
Fizika
Sreća, gravitacija je svugdje ista. Mada, treba djeci predstaviti i hipotezu da je gravitacijsko polje najčišće u Visokom, kod piramide. Pošto se naše piramide rade na časovima fizike, nema potreba da se rade egipatske iz historije i geografije.
Bosanski jezik i književnost
Lektiru treba ograničiti samo na bosanske autore, čiji će spisak sačiniti komitet eksperata odgovarajućeg stručnog tijela. Osnovati i drugostepeni komitet da odluči ko je u pravu kada se članovi prvostepenog komiteta posvađaju. Osnovati treći komitet koji će donijeti odluku da se svih devet godina radi Legenda o Alipaši.
Informatika
Učenici kojima na facebooku cover photo nije naša zastava koju su sami nacrtali u Windows-u 95 ne mogu preći u viši razred.
Tehnička kultura
Od ključne je važnosti da učenici do završetka osnovnog obrazovanja steknu osnovne vještine obrade drveta neophodne za pravljenje ražnja.
Geografija
Osnovno učilo je globus Bosne i Hercegovine.
Historija
Uči se od Kulina bana. Sve otprije je prethistorija, i radi se samo ukoliko ima veze s Gackom.
A sada ozbiljno
Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić iznio je jedno od rješenja za problem neadekvatne nastave historije. Naime, u kurikulume u Kantonu Sarajevo, ali i u drugim kantonima, treba uključiti sudske presude.
Kako je fokus reforme na historiji Bosne i Hercegovine, može se pretpostaviti da se ne radi o presudama iz Nirnberga koje se smatraju početkom međunarodnog krivičnog prava i koje nagovještavaju početak ere ljudskih prava.
Dakle, koje presude?
Da li uvrstiti presudu Međunarodnog suda pravde u slučaju Bosna protiv Srbije, iz 2007. godine, koju su tadašnji bošnjački i hrvatski član predsjedništva kritikovali? Da li uvrstiti samo presude Međunarodnog suda u Hagu, i koje? Kako djeci objasniti moduse odgovornosti po kojima se utvrđuje krivnja, kad ih ni dugogodišnji pravnici ne razumiju baš najbolje? Da li uvrstiti samo presude, ili akademske kritike istih? Da li se iz presude od 1000 stranica mogu izvući dvije rečenice i za njih tvrditi da je to srž presude? Šta to djecu uči o pravu i kompleksnosti pravde? I da li se zaustaviti na Sudu u Hagu? Šta sa Sudom u Strazburu? Sa presudama Sejdić-Finci, Zornić i Pilav?
Da li djeca treba da budu osviještena da država čiju himnu poštuju ne poštuje neka od osnovnih ljudskih prava, da i pored svih svojih važnih simbola ima i Ustav u kojem se krše evropska Konvencija o ljudskim pravima, prava manjina, prava ostalih, prava žena, prava osoba sa invaliditetom; da vide šta im sve država uskraćuje, a ne samo šta im pruža? Da li će djeca koja počinju svoje obrazovanje uz himnu naučiti da za svoju djecu traže bolje obrazovanje, bolje škole, bolje premijere i ministre?
Premijer Konaković smatra da država sama po sebi zaslužuje poštovanje svojih građana, a ne da to poštovanje mora zaslužiti. Poštovanje se kod učenika ne razvija tako što im se dva puta godišnje pusti himna, već tako što im se osiguraju besplatni udžbenici, sposobne učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici, kvalitetni kurikulumi, tako što se država pobrine da imaju bar onoliko koliko im je neophodno da se mogu fokusirati na učenje, a ne na preživljavanje.
Rezultat takvog obrazovanja bili bi građanke i građani koji su spremni na proteste i revolucije, građani koji svoj patriotizam pokazuju zahtijevajući bolje i više od svoje države. Međutim, lošoj vlasti kojoj bolja država ne treba dovoljno je da odgaja patriote koji će ustajati na himnu kao na minut šutnje.
Za umrlu budućnost.
