Tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zatražio je od tročlanog predsjedništva Bosne i Hercegovine izručenje deset državljana Turske koje njegova vlada tereti za povezanost sa Feto pokretom, izvijestio je BHT. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik kazao je kako je to pitanje bilo aktuelno i pri njegovoj posjeti Ankari, te je dodao da Turska želi da putem pravosudnih institucija, naravno, riješi to pitanje. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je da će Bosna i Hercegovina sva pitanja, pa i to, rješavati u duhu dobrih prijateljskih odnosa između Republike Turske i Bosne i Hercegovine, naravno – poštujući zakone i jedne i druge zemlje. To je posao za institucije Bosne i Hercegovine, dok je treći član Predsjedništva BiH Željko Komšić bio bez komentara.
Turska je tokom juna 2019. godine bosanskohercegovačkim vlastima dostavila spisak turskih državljana čiju ekstradiciju zahtjeva. Na spisku se nalaze Abdullah Pamukcu, Ali Lafcioglu, Alpay Akyol, Okay Ozbal, Mehmet Afacan, Mehmet Buyukcombak, Ali Oge, Ismail Sozuer, Necla Yavuz i Huzeyfe Canbaz. Osam od deset osoba su profesori, koji su dijelom bili angažovani na Burch Univerzitetu u Sarajevu koji Erdoganova Vlada smatra dijelom Feto pokreta. Ali Laficoglu, jedan od traženih za ekstradiciju, nastavnik je matematike već dvadeset godina, a njegovi učenici su kroz sve te godine predstavljali Bosnu i Hercegovinu na svjetskim olimpijadama znanja, sa kojih su donijeli veliki broj medalja. Treba napomenuti da sve osobe sa spiska za izručenje imaju dozvolu stalnog boravka u Bosni i Hercegovini.
Feto?
Feto, odnosno Gülen pokret sebe opisuje kao tranzicioni socijalni pokret zasnovan na moralnim vrijednostima i advokaturi o univerzalnom obrazovanju, civilnom društvu, toleranciji i miru, čiji je osnivač Fetullah Gülen, turski propovjednik, bivši imam i islamski politički vođa koji je trenutno u egzilu u Pennsylvaniji (SAD). Turske vlasti Gülen pokret i njegove članove krive za pokušaj državnog udara koji se desio 15. i 16. jula 2016. godine, dok Fetullah Gülen tvrdi kako je državni udar izrežirao predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov politički režim. The Economist u svom članku piše kako Fetullah Gülen vjeruje u nauku, međuvjerski dijalog i višepartijsku demokratiju. Pokret je posebno aktivan u obrazovanju – finansira više od 500 obrazovnih institucija u 90 država.
Ilustracija: BHT
Pravo
Pravno gledano, zvanični diplomatski protokol u vezi s ekstradicijom nije se desio, niti postoji Interpolova potjernica za bilo koju osobu sa spiska. Bosna i Hercegovina ima Ugovor o izručenju, potpisan sa Republikom Turskom, ali je on dijelom zasnovan na Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, odnosno na Evropskoj konvenciji o ekstradiciji, prema kojoj se Bosna i Hercegovina dužna ponašati. U sva tri akta stoji da se u slučaju političkih i vojnih krivičnih djela ektradicija odbija, samo u Ugovoru stoji da se političkim krivičnim djelom neće smatrati: i) krivično djelo obuhvaćeno međunarodnim ugovorom kojeg su članice obje strane ugovornice, a koji ih obavezuje da izruče ili krivično gone traženo lice; ii) atentat na šefa države ili člana njegove porodice, šefa ili člana vlade, uključujući i pokušaj ili planiranje takvog djela; iii) krivično djelo povezano sa terorizmom.
Javnosti u ovom trenutku nije poznato ono što možda Predsjedništvu BiH jeste: kakvi dokazi deset osoba sa spiska za izručenje dovode u vezu sa atentatom i terorizmom?
Studenti
Posjetio sam Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu i napravio anonimnu anketu sa studenticama i studentima kojima sam, nakon informacije o zahtjevu, postavio pitanje: Šta biste uradili na mjestu člana predsjedništva Bosne i Hercegovine u vezi s traženim izručenjem?
Od dvadesetak ispitanih studenata i studentica, sa treće i četvrte godine studija, većina je rekla da bi izvršili ekstradiciju ako postoji pravni osnov za to. Bilo je i onih koji bi izručenje spiska odobrili, kao i onih koji ne bi. Jedan odgovor je glasio: Šta će nam i oni ovdje uopšte?, dok me jedna studentica pitala: Jesi li istražni novinar? Njih ne volim, jer su mi ružne stvari pisali o tati i mami. Jedan student mi je rekao da je građanska dužnost odobriti ekstradiciju, dok su dvije studentice izjavile da se nema šta izručenje zahtijevati od članova predsjedništva Bosne i Hercegovine, te da se mora ići diplomatskim putem, pa su i pored toga dale primjer pravnog osnova zbog kojeg se ekstradicija može odbiti.
Podrška
Prometej je objavio članak o pismu podrške Aliju Lafciogluu i ostalima sa ekstradicijskog spiska Republike Turske. Naš je stav da je vlast BiH dužna da poštuje prava i slobode profesora Lafcioglua i ostalih čije izručenje traže vlasti Turske te zahtijevamo od naših pravosudnih institucija da ne posustaju pod stranim pritiscima i da se drže zakona svoje države i osiguraju ovim ljudima osnovnu bezbjednost, stoji u podršci, kao i to da se nadaju da se uspostavljeni model popuštanja pod pritiskom ipak neće prenijeti na najviši nivo institucija BiH i da će ova država zaštiti pomenute osobe i tako pokazati da se radi o suverenoj državi koja prema međunarodnoj pravnoj regulativi ima obvezu da štiti ljudska prava i slobode, piše u pismu, uz poziv za univerzitetske i druge javne i kulturne radnike da svojim potpisom daju podršku, a političare da pokažu minimum poštovanja prema svojoj zemlji. Možete se javiti putem jedne od sljedećih mejl adresa: [email protected], [email protected].
Da li će bosanskohercegovačke vlasti temeljito, pravno i pravedno poraditi na slučaju zahtjeva za izručenje deset turskih državljana ili će popustiti pod pritiskom prijateljskih, diplomatskih i poslovnih veza između Bosne i Hercegovine i Republike Turske i tako osigurati još jedan izgubljeni spor na sudu za ljudska prava u Strazburu, trebalo bi zavisiti od pravnika u nadležnim institucijama. Ako u njima sjede studenti kojima je građanska dužnost važnija od poznavanja prava – ne treba se kladiti na Prometej.
