Kada su milijardera Jacka Maa, suosnivača kineskog Alibabe, pitali koje su najvažnije vještine kojima treba podučavati djecu, prvo je spomenuo nezavisno razmišljanje, odnosno da djeca moraju naučiti nešto jedinstveno, tako da ih mašina nikada ne može sustići.
Iz ovog proizilazi pitanje za učitelje: učimo li djecu nečemu jedinstvenom, tako da postanu jedinstveni, ili smo izlaskom sa studija potpisali odluku da je posao uspješnog učitelja dizajniranje odlikaša?
Nedavno mi je pod ruku došla knjiga Zašto mi treba učitelj kada imam Google? Iana Gilberta, koji je poznat kao edukator, poduzetnik, pisac i jedan od 15 vodećih obrazovnih vizionara magazina IB. Nagrađen je za svoj rad zbog učenja djece da misle svojom glavom. Zainteresovao me podnaslov Velika obrazovna laž.
Poruka Toma Petersa da nikad ne zapošljavate studente sa najboljim ocjenama za mene je umirujuća, jer već duže vrijeme pokušavam osvijestiti obrazovni svijet o stvari koju nazivam Velika obrazovna laž. Kažemo svojoj djeci: Dobro se ponašajte u školi i dobit ćete dobar posao, ali tamo postoji zaokret u logici koji jednostavno ne drži vodu. Upoznao sam previše mladih ljudi koji očekuju da im se naprosto da dobar posao samo jer su u školi bili najbolji! Svi smo upoznali ljude koji su kvalificirani, ali kada počnu raditi – nemaju pojma. Veliki šešir, nema stoke, kako kažu. A kada ne uspiju na prvom razgovoru za posao, oni su shrvani: Kako mi se to dogodilo, učinio sam sve što mi je rečeno i najbolji sam student?!, piše Gilbert.
Koje bi to vještine djeca morala naučiti u toku školovanja?
U školi uče algebru, geometriju, dođu i do integrala u četvrtom razredu srednje škole, nauče crtati grafike funkcija, limese, a nakon srednje škole ne znaju ništa o zajmovima, porezima, kamatama, planiranju ličnog proračuna, pa čak ni kako pametno štedjeti ili kupovati. Ne poznaju statističke pojmove, ne znaju postaviti hipoteze, napisati dobar CV... Koliko učimo djecu o pružanju prve pomoći? Znaju li broj hitne pomoći? Donošenje odluka također je važna životna vještina – od upisa u srednju školu do odabira partnera. Učimo li ih o emocijama, asertivnosti, socijalnim kontaktima, bontonu, odgovornosti, neverbalnoj komunikaciji, rješavanju sukoba, naručivanju jela i ponašanju u restoranu, kako okrečiti stan, oprati fleku, ispeglati košulju? Jesmo li ih učili pisanju e-mailova, registraciji e-maila na internetu, samoodbrani u slučaju nasilja? Koje vještine od ovog i sami poznajemo?
Učimo li ih preživljavanju u opasnim situacijama dok ne stigne pomoć – zalutali su u šumi, preživjeli neku nesreću, zatrpani su u ruševini, trebaju manevrisati autom, pali su na nepristupačan teren... Kako preživjeti hladnoću na planinskom vrhu, brodolom u nepoznatim krajevima, kvar vozila usred pustinje...
Evo mog doprinosa ovim pitanjima, a sve na bazi fizike!
Kažiprst za bolji vid
Zamislimo situaciju u kojoj se našao bankovni činovnik iz epizode Napokon dovoljno vremena iz serijala Zona sumraka iz 1959. godine: čovjek sa debelim naočalama koji cijeli život žudi za čitanjem preživi nuklearni holokaust i nađe se kao posljednji čovjek na Zemlji u biblioteci punoj knjiga. Misli da konačno ima sve vrijeme svijeta za čitanje... sve dok ne razbije svoje jedine naočale.
Jedno rješenje je gledanje kroz malu rupu!
Ako savijenim kažiprstom formirate malu rupu i pogledate kroz nju, vidjet ćete da vam je vid značajno izoštren, čak i ako inače imate vrlo zamagljen vid. Samo naprijed, skinite naočale i probajte. Sjajan mali trik, zar ne? Ova jednostavna radnja može vam pomoći kada vam ispadne sočivo ili zaboravite naočale. Ali, kako to funkcioniše?
Rupice po svojoj prirodi ograničavaju količinu svjetlosti koja može ući u oko. Sočiva vaših očiju (koja svi imamo u oku, na iznenađenje mojih đaka) fokusiraju raspršeno svjetlo kako bi stvorili oštru sliku na mrežnici, a očni mišići ih stežu kako bismo se mogli fokusirati na različitoj udaljenosti.
Za razliku od sočiva, rupa ili drugi mali otvor može fokusirati svjetlost koja dolazi sa bilo koje udaljenosti. Budući da se radi o tako malom otvoru, omogućava propuštanje svjetlosti samo na jednom mjestu, a samim tim sve je u fokusu bez zamućenja okoline. Male rupe, dakle, stvaraju oštre slike blokiranjem suvišne okolne svjetlosti, pa su slike mnogo tamnije, što je jedan od razloga zašto ih ne koristimo za naočale, kontaktne leće, teleskope i slično.
Ovo pomaže u blokiranju dodatnog svjetlosnog šuma koji bi inače stvorio zamućenje. Manje svjetlosti znači da gledanje kroz rupu ustvari drži stvari u fokusu.
Signalno ogledalo
Krajem 1980-ih jedan oralni hirurg je, usred dvosedmičnog putovanja splavom niz rijeku Colorado u Grand Canyonu u Arizoni, doživio nezgodu i zadobio teške povrede. Njegov prijatelj uzeo je signalno ogledalo i pridržao ga tako da odražava sunčevu svjetlost i koristeći Morseovu abecedu (sistem dugih i kratkih znakova koje koriste telegrafisti) poslao SOS poruku do mlaznog aviona, čija posada je leteći na visini od 10.700 metara vidjela odsjaj ogledala i shvatila da je neko u nevolji. Signalizacija pomoću ogledala najefikasnija je tehnika da vas primijete iz aviona ako se nalazite u šumi. Signalno ogledalo posebno je dizajnirano jer, osim veoma sjajne površine, dolazi s rupom u sredini koja vam omogućava da kroz nju gledate kako biste lakše usmjerili reflektiranu svjetlost na svoju metu, u ovom slučaju na avion.
Zapaliti vatru vodom
Sigurno niste čuli da možete zapaliti vatru u divljini pomoću vode!
Osnovna ideja je uzeti komad plastične folije i oblikovati je u džep, tj. spojiti četiri ugla, koji se zatim napuni vodom. Uglovi se uvijaju sve dok cijeli sistem ne podsjeti na kuglu. Ovo je improvizirano sočivo – samo ga usmjerite prema suncu, koje uhvatite u fokus sočiva. Šta postaviti ispod kao zapaljivo sredstvo?
Bukova guba ili kopitna gljiva velika je gljiva koja uglavnom napada brezu, ali povremeno i bukvu, ima blijedosmeđe meso koje se koristi za paljenje vatre (gori vrlo sporo); iz tog razloga dobila je ime Tinder Fungus ili Gljiva kresivo.
Slično možete postići koristeći limenku iz koje ste popili neko piće, ali to je već malo komplikovano i može biti opasno.
Dakle, nauka rješava mnoge životne probleme, samo treba znati primijeniti znanje.
