Prijavila sam grupu đaka i sebe za učešće u projektu u kojem je građanska nauka važan element istraživanja. Igraćemo Stall Catchers: oni će gledati filmske isječke koji prikazuju mozgove miševa s Alzheimerovom bolešću, bilježiti zastoje u cirkulaciji i ocjenjivati krvne žile kao one kroz koje je protok slobodan (flow) ili one sa preprekom (stalled). Filmski isječci pojavljuju se kao virtuelni mikroskop na ekranu i ovo je prva naučna igra za građane u kojoj je javnost direktno uključena u analizu podataka za istraživanje ove bolesti. Na ovaj način će moji učenici skupljati bodove kao građani naučnici, povećavati svoj rezultat, napredovati u igri, takmičiti se za mjesta na tabeli, pa čak mogu dobiti digitalne značke za postignuća u igri, a na svom profilu potvrdu o volonterskoj aktivnosti.
Igra Stall Catchers dio je projekta EyesOnALZ koji koristi građanke i građane za analizu podataka potrebnih za istraživanje Alzheimerove bolesti, a razvio ju je Human Computation Institute u saradnji s naučnicama sa Univerziteta Cornell, Tehnološkog instituta Massachusetts i Univerziteta California iz Berkeleya. Angažiranjem građana naučnika naučnici ubrzavaju istraživanje i za godinu, otkako je igra pokrenuta, udvostručena je brzina analize podataka, čime je potencijalno skraćeno vrijeme za pronalazak lijeka za Alzheimerovu bolest s 30 na 15 godina. Podaci koje šalju građani naučnici prelaze minimalnu potrebnu tačnost (99%) za razlikovanje neometanog protoka od zakrčenog, što sugeriše da su odgovori igrača Stall Catchersa jednako pouzdani kao oni koje bi dali stručnjaci i stručnjakinje. Stall Catchers može igrati svako, a svaki doprinos, veliki ili mali, može napraviti razliku. Od marta 2021. ima preko 34.000 igrača u dobi od 6 do 88 godina.
A šta je građanska nauka? Najjednostavnije rečeno, to je doprinos građanki i građana naučnim procesima, bilo da se radi o istraživanju, prikupljanju uzoraka ili snimanju stanja u nekoj oblasti.
Dok se suočavamo s globalnim izazovima i traženjem odgovora na pitanje kako zaštititi ugrožene vrste, izvore vode, prevenirati bolesti ili ubrzati medicinska istraživanja, potpuno je jasno da je za to potrebno više očiju nego što ima bilo koji naučnik ili grupa naučnica. Da bi se taj problem prevazišao, pojavljuje se građanska nauka kao svojevrsna saradnja između pravih naučnika i građana koji su radoznali, zabrinuti za okoliš i vrste i motivisani da naprave promjenu. Ljudi koji se uključuju u građansku nauku prikupljaju razne podatke tako što, naprimjer, fotografišu oblake, potoke, dokumentuju promjene u prirodi, koriste senzore pametnih telefona kako bi pomogli naučnicama da prate kvalitet vode i zraka ili čak igraju igrice kako bi pomogli u unapređenju zdravstvenih i medicinskih istraživanja.
Projekti koji prihvataju građansku nauku mogu uključiti jednu osobu ili milione ljudi koji sarađuju na ostvarivanju zajedničkog cilja – prikupljanje podataka za analizu i izvještavanje!
Četiri zajedničke karakteristike građanske naučne prakse su: svako može učestvovati; učesnice i učesnici koriste isti protokol, tako da se podaci mogu kombinovati; podaci mogu pomoći pravim naučnicama da dođu do pravih zaključaka i široka zajednica naučnica i volontera radi zajedno i dijeli podatke kojima i šira javnost i naučnice imaju pristup.
Oblasti u kojima građanska nauka djeluje su: ekologija, astronomija, medicina, računarstvo, statistika, psihologija, genetika i inženjering, i mnoge druge.
Ogromna saradnja omogućava istraživanja na globalnim razmjerama, što dovodi do otkrića za koja nije dovoljan samo jedan naučnik.
Danas građani naučnici dolaze iz svih sfera života, uključujući čak i penzionere koji se žele povezati s drugima dok primjenjuju svoje iskustvo i tako pomažu drugima. Onlajn igrači daju svoje vještine posebno dizajniranim programima; nastavnici i učenici žele više praktičnog iskustva izvan učionice; zagovornici ekološke pravde žele vidjeti kritične podatke vlastitim očima...
Obični građani svijeta tako su klasificirali bube, ptice, očistili jezera, posmatrali nadgrobne spomenike... Mnogi projekti građanske nauke bili su stvoreni da motivišu dovršavanje aktivnosti, zagonetki ili zadataka koje male skupine naučnika nisu mogle logistički, finansijski ili praktično same uraditi jer bi to zahtijevalo dosta resursa: ljudi, kompjutera, novca ili vremena.
Da biste dali doprinos određenim istraživanjima, često je dovoljno samo koristiti mobilni telefon i internet za prikupljanje i slanje zapažanja. Današnje nove, pristupačne platforme omogućuju pridruživanje kampanjama za otkrivanje asteroida, pomažu u praćenju buke i svjetlosnog onečišćenja u zajednicama. Za neke projekte poput Stall Catchers i Instant Wild ne morate čak ni napustiti udobnost doma da biste sudjelovali.
Ideja iza ovih projekata je da svako, bilo gdje, može učestvovati u smislenim naučnim istraživanjima.
Krajem aprila 2021. godine, povodom Mjeseca građanske nauke, održano je i internacionalno takmičenje Stall Catchers Catchathon, a moji đaci i ja pripremamo se za sljedeće.
Danas postoji mnogo drugih projekata u koje se građani naučnici mogu uključiti, poput Projekta vjeverica i Znanja o snijegu.
