SAD su jako dugo bile država u kojoj najveći procenat stanovništva završi fakultet, pa su, ukoliko u obzir uzmemo populaciju između 55 i 64 godine starosti, skoro trećina fakultetski obrazovanih osoba na svijetu upravo građani i građanke SAD-a. Danas je, međutim, na prvom mjestu Kina, a do 2030. godine predviđa se da će broj osoba sa fakultetskom diplomom, starih između 25 i 34 godine, porasti za 300 % (i za 30 % u Evropi i SAD-u). Ne radi se, međutim, samo o većem broju diplomanata i diplomantica – u Indiji i Kini više se osoba odlučuje studirati matematiku, prirodne nauke, informatiku ili inžinjerstvo, odnosno discipline koje su relevantne za inovaciju i tehnološki napredak (Čak 40 % kineskih diplomanata i diplomantica dolazilo je iz STEM disciplina 2013. godine, što je duplo više nego u SAD-u). Hoće li to dovesti do inflacije vrijednosti kvalifikacija ljudi sa visokim obrazovanjem, pitate se? Teško: u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj gdje je zabilježen najveći porast u broju osoba sa fakultetskom diplomom, većina njih imala je i povećana primanja, što znači da porast u broju radnika/ca ne znači i manje plaće. Zapad se ne može takmičiti sa ovim zemljama na način da ostatak svijeta isključi iz svog ekonomskog sistema. Pravi izazov sa kojim će se susresti zapadne zemlje jeste pripremanje za takmičenje sa azijskim ekonomskim silama u sektoru znanja, piše Andreas Schleicher, direktor za obrazovanje u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj. Bitno je spomenuti da je Kina dokazala kako je istovremeno moguće poboljšati i kvalitet i kvantitet (što pokazuju PISA testovi).
Tekst u originalu možete pročitati ovdje.
Prevela: Merima Dervišić