Od 1. oktobra doktori porodične medicine u Republici Hrvatskoj prestaju sa praksom izdavanja opravdanja za izostanak sa nastave učenicima koji stvarno nisu bili kod njih na pregledu. Ova odluka Koordinacije hrvatske porodične medicine ispriječila se na putu Ministarstvu obrazovanja, koje novim Pravinikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera nastoji smanjiti broj izostanaka učenika sa nastave.
Doktori papirologije
Prema dosadašnjoj praksi, izostanak djeteta sa nastave u trajanju do tri dana uzastopno roditelj je mogao sam opravdati. Novim pravilnikom, koji je stupio na snagu uoči školske 2016/2017. godine, roditelj lično može u toku školske godine opravdati tri radna dana, ali koji nisu uzastopni. Za izostanak djeteta sa nastave duže od jednog radnog dana, roditelj mora dostaviti školi opravdanje od doktora. Ova promjena u Pravilniku, koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja, napravila je veliki pritisak na doktore porodične medicine, kojima je, bez ikakvih prethodnih konsultacija, prebačen teret administriranja učeničkih izostanaka sa nastave.
Doktorica Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske porodične medicine, iznosi podatak da doktori porodične medicine u Hrvatskoj godišnje na zahtjev roditelja ispišu između 200 i 300 hiljada opravdanja. Kada se uzme u obzir da za ispisivanje jednog opravdanja trebaju tri minuta, onda je to 900.000 minuta godišnje. Za isto vrijeme bi mogli izvršiti 45.000 dvadesetominutnih pregleda pacijenata kojima je pomoć stvarno potrebna.
Pitanje (ne)povjerenja
Ako je novi Pravilnik donesen s ciljem da se smanji broj izostanaka učenika sa nastave, jer škola ne vjeruje roditeljima i njihovim opravdanjima, njime se ovaj cilj neće postići, jer se isti odnos povjerenja–nepovjerenja prebacuje sa relacije škola–roditelj na relaciju doktor–roditelj.
Dr. Balint, na pitanje prosvjetnih radnika u čemu je problem da doktor napiše opravdanje ako mu roditelji telefonom javi da je dijete bolesno, uzvraća protupitanjem: ako doktor može vjerovati roditelju, zašto mu ne može vjerovati i razrednik?
Iz Ministarstva obrazovanja tvrde kako je svrha donošenja Pravilnika vezana uz promjenu ponašanja učenika te poticanje na odgovorno i primjereno ponašanje. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obavezama, a jedna od njih je pohađanje nastave. Birokratski mudro sročeno, ali u praksi bismo ovo mogli prevesti sa lako je sa tuđim gloginje mlatiti.
Prebacivanje vrućeg krompira
Prema Ministarstvu, nastavnici se često susreću s problemom da roditelji na vrijeme ne opravdaju izostanak s nastave ili da pravdaju izostanke učenika sa nastave i kada se ne radi o bolesti, već o nepripremljenosti učenika za testiranja i druge oblike provjere znanja i sl.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem navodi: Nažalost, neki put roditelji pokrivaju svoju djecu bez razloga, samo iz straha od neopravdanih sati ili loših ocjena.
Iz Ministarstva obrazovanja navode kako Pravilnik savjesnim roditeljima ipak daje mogućnost da unaprijed zatraže i dobiju odobrenje od nastavnika za izostanak sa jednog nastavnog časa, od razrednika do tri dana, od direktora škole do sedam dana, a za duže izostanke roditelji moraju dobiti odobrenje nastavničkog vijeća. Unaprijed zatraženi i odobreni izostanci bili bi, dakle, opravdani.
Na kraju, iz Ministarstva obrazovanja svu odgovornost prebacuju na same škole, navodeći kako one mogu svojim statutom propisati kako će se tražiti i odobriti izostanak u slučaju da učenik ne ide doktoru.
Naša priča
Naši zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju uglavnom obavezuju roditelje za redovno pohađanje nastave njihove djece. O tome šta ministarstva obrazovanja (ne) rade na smanjenju broja izostanaka pisali smo i ranije.
Škole svojim pravilnicima uređuju detalje oko načina pravdanja izostanaka sa nastave. Analizom Pravilnika iz nekoliko osnovnih i srednjih škola može se zaključiti da u većini škola vrijedi pravilo da roditelji trebaju unaprijed obavijestiti školu o planiranim izostancima djeteta sa nastave. Kod broja dana koji roditelji mogu naknadno opravdati usmeno i bez ljekarskih opravdanja postoje razlike, pa tako su u Mješovitoj srednjoj tehničkoj školi u Travniku to 3 neuzastopna dana, u OŠ Ivo Andrić u Banjoj Luci do 3 dana, u Srednjoj školi za tekstil, kožu i dizajn u Sarajevu do 2 dana, a u Srednjoj mješovitoj školi u Bihaću do 5 dana.
U većini škola nastavnik može opravdati izostanak sa jednog nastavnog časa, razrednik 2, 3 ili 5 dana, direktor škole 5, 7 ili 10 dana, a nastavno vijeće opravdava duža odsustva sa nastave. U pravilniku JU Srednja ugostiteljsko-turistička škola Sarajevo možete pravdati i izostanak i kada je u pitanju vojna ili druga društvena obaveza, pri čemu se pravdanje vrši predočenjem poziva.
Naši doktori se još nisu oglasili vezano za ispisivanje opravdanja za izostanak učenika sa nastave niti je neko pokušao izračunati koliko njihovog radnog vremena se potroši na ovu aktivnost. Zbog iscjepkanosti zdravstvenog sistema (posebno u Federaciji BiH), doktori imaju jako puno administrativnog posla sa redovnim pacijentima tako da su im i učenička opravdanja samo papir više u njihovim ordinacijama.
Dijagnoza za loše obrazovanje
Insistirajući na doktorskim opravdanjima, škola prepoznaje samo bolest učenika kao opravdanje za njihov izostanak sa nastave. Uz to, najveći problem za školu je to što djeca izostaju sa nastave u dane kada imaju provjeru znanja. Škola ne prihvata kao opravdanje za izostanak sa nastave to što djeca školu doživljavaju kao nametnutu obavezu, kao prisilu nad njihovim interesima i željama i zato je rado izbjegavaju, a nerijetko dobijaju i podršku svojih roditelja za to.
Zamislimo situaciju u kojoj bi nastavnici ili škola morali pravdati svaki čas nastave u kojem je izostao smisao obrazovanja. Na koje dijagnoze bi se izvlačili?
