Naša škola je u školskoj 2014/15. godini bila uključena u projekat Volontiranje je cool. Istražujući šta bih mogla raditi sa đacima, sasvim slučajno sam na internetu pronašla konkurs pod nazivom Učimo slovenački. Aplicirala sam ne očekujući previše. Za nekoliko dana me kontaktirala učiteljica Ana Pulko iz Slovenije i tako je sve počelo. – kaže nastavnica Aida Smajlagić. U projektu će joj se ubrzo pridružiti kolegica Dijana Cikanković-Plakalović.
Danas u OŠ Kovačići slovenački uči 20 đaka kojima su se pridružile i nastavnice uključene u projekat, ali i dio roditelja. Kurs je besplatan, a vodi ga upravo Ana Pulko.
Kurs vodi jednom sedmično po dva časa. Smatra to nedovoljnim. Ipak, njen način rada ispostavio se efikasnim, što potvrđuje da je u prosvjeti nerijetko važnije kako nego koliko radite: Đake uopće ne forsiram. Ponekad se na jednom primjeru ili riječi znamo dugo zadržati jer mi je važno da učenici shvate i primijene naučeno. Preko jedne riječi pokušavam povezivati i ostale pojmove koje smo ranije radili. Primjere navodim iz svakodnevnog života i trudim se da ih povežem s njihovim jezikom. Naprimjer, uzmemo jednu pjesmu koju oni rado slušaju i taj tekst prevodimo, mijenjamo redoslijed riječi, a onda ga pjevamo. Pokušavam ih privoljeti da osjete slovenački jezik i njegove specifičnosti. Najvažnije mi je kad ih vidim da se druže i koliko su sretni kada do određenog pravila sami dođu.
No, šta tokom ekspanzije velikih svjetskih jezika motivira mlade da uče slovenački? Bakir Ibišević, učenik devetog razreda, kaže: Najviše me motivira činjenica da svoje školovanje mogu nastaviti u Sloveniji. Slovenci pružaju mogućnost za besplatno školovanje, ali je uvjet fantastično poznavanje jezika. To je razlog zašto pohađam kurs i učim jezik. Pored toga, učenjem jezika čovjek je puniji i bogatiji, otvaraju mu se novi vidici i razbijaju predrasude.
Učenje jezika samo je jedan od vidova saradnje. OŠ Kovačići i osnovne škole Kopar te Davorina Jenka iz Cerklja dosad su saradnju razvile na više polja. Obilježili su zajedno Dan jabuke, Dan kruha, radili na pošumljavanju Čavljaka i Kromolja (izletišta kraj Sarajeva), izrađivali čestitke u Crkvi sv. Ante i skupljali čepove. Realizirali su svečanost povodom obilježavanja Dana Prešerna, najpoznatijeg slovenačkog pjesnika. Na toj svečanosti predstavili su se recitalima i muzičkim tačkama. Istovremeno, dakle, škole rade iste projekte i obilježavaju iste datume, a svoje aktivnosti predstavljaju u kutku prijateljstva koji ima svaka škola. Kutak je mjesto u kojem prikazuju svoj finalni rad i aktivnosti.
Na Čavljaku su posadili 300 sadnica, što pokazuje ozbiljnost njihovog pristupa, tj. pokazuje da dječija posla nisu igrarija.
Nastavnica Cikanković-Plakalović opisuje aktivnost na kojoj trenutno rade: Trenutno radimo na obilježavanju Dana planete Zemlje. Obje škole i đaci koji su uključeni u projekat napravit će planetu i napisati poruke o važnosti njenog očuvanja. Nakon toga, razmijenit ćemo planete i poruke, a potom ih staviti u naš kutak.
Kao kruna saradnje svemu tome dođu uzajamne posjete. Prvi put su nastavnice Smajlagić i Plakalović s pet đaka otputovale u Sloveniju još u oktobru 2014. godine. Posjetile su OŠ Kopar. Druga, trodnevna posjeta, desila se 2015. Pored Slovenije posjetili smo i Italiju. Družili smo se sa nastavnicima i đacima iz Kopra, posjetili mnoga društva u Kopru, Ljubljani i Trstu, posjetili gradonačelnika Ljubljane, direktoricu Pedagoškog zavoda i mnoga druga mjesta. Naši đaci pohađali su nastavu na slovenačkom, družili se sa svojim vršnjacima i upoznali njihovu kulturu, kaže nastavnica Plakalović.
Faruk Ibišević nosi jake impresije s putovanja u Sloveniju: Kvalitet njihove škole i školskog okruženja je iznad svakog prosjeka. Oni imaju sportske terene za učenike, najsavremeniju laboratoriju, multimedijalne i ozvučene učionice i to je odmah privuklo moju pažnju. Dakle, samo okruženje vas motivira da učite jer imate sve uvjete. Navest ću samo jedan primjer. U kabinetu matematike imaju posebne table s koordinatnim sistemima te pomagala i sredstva (linijare, šestare, uglomjere) za sve đake koja olakšavaju nastavni proces. Nažalost, toga kod nas nema pa puno vremena gubimo na iscrtavanje koordinatnih sistema, brisanje i ponovno crtanje. Naravno, i nastavnicima je lakše jer imaju velike mogućnosti, troše puno manje vremena pa svu energiju usmjeravaju za unapređenje cjelokupnog nastavnog procesa. Oni imaju mogućnost da uče izvan učionice što je i učenicima lakše, a mi o tome, nažalost, možemo samo sanjati.
I njegov drug Faris Prljača želio bi štošta iz Slovenije vidjeti i u našem obrazovnom sistemu: Za mene je najvažniji odnos nastavnik učenik do kojeg oni mnogo drže. Ono što sam odmah primijetio jeste žrtvovanje nastavnika za učenike. Oni zajedno rade zadaće, čitaju, vježbaju i ostaju sa učenicima da dodatno objasne nastavne sadržaje. Konstantno rade na svom usavršavanju, dosta stvari rade praktično jer se tako najbolje uči. Sama nastava je prilagođena i raznovrsna, a ono što je najvažnije jeste da je školski prostor prilagođen svima, a posebno učenicima s poteškoćama u učenju i učešću.
I iz Slovenije dolaze njima. U maju ove godine će se realizirati njihova treća posjeta. No, sve nabrojane aktivnosti finansiraju Ministarstvo za obrazovanje, znanost i sport Republike Slovenije i društvo Cankar. Dakle, bez Slovenaca ničeg ne bi bilo. Kakav je njihov interes u svemu tome?
Ana Pulko kaže: OŠ Kopar je multinacionalna škola koju pohađa dosta učenika iz BiH. Mi smo tražili aktuelne nastavne planove i programe kako bi djeca koja se školuju u Sloveniji lakše prošla kroz proces adaptacije. Konstantno razmjenjujemo korisne informacije o nastavnom planu i programu, obrazovnom sistemu, načinima ocjenjivanja te je to jedan od benefita koji dobivaju Slovenci. Potom dodaje: Mislim da kroz ovaj projekat obje strane imaju korist. Naime, radi se o projektu cjeloživotnog učenja i razmjene iskustva, širenju bosanskohercegovačke i slovenačke kulture te otvaranju prema različitostima. Želimo da Slovenci spoznaju vašu kulturu u svim njenim varijacijama, razmišljaju pozitivno o različitostima i o drugima te da u konačnici shvatimo da su svi ljudi jednaki. Smisao projekta jeste prenositi znanje i širiti kulturne osobenosti i Slovenije i BiH.
Sve navedeno upućuje na primjer dobre internacionalne saradnje na osnovnoškolskom nivou. Ono što nedostaje jesu inicijative i finansije s bh. strane da se pokreću ovakve stvari. Dotad djeca iz BiH ovakva iskustva mogu doživljavati samo sticajem okolnosti.
Foto: Đenana Herco
