Učenice Gimnazije iz Bosanske Krupe pridružile su se 30. jula 2020. godine globalnoj kampanji CountDownToMars ili odbrojavanja do lansiranja letjelice na Mars.
Tog dana lansirana je raketa koja u svom teretnom prostoru nosi NASA-in rover, ovaj put nazvan Perseverance. Lansirni prozor u bazi američkih Zračnih snaga Cape Canaveral otvoren je u 13:50 h po našem vremenu, a događaj je trajao oko dva sata! (Slike prevoza rakete do postolja možete pogledati na linku).
NASA je omogućila ljudima širom svijeta virtualno praćenje ovog događaja na portalu eventbrite, gdje je nakon registracije ponuđeno obilje sadržaja.
Učenice Dženisa Džajić i Adna Ismailovski pridružile su se ovoj globalnoj kampanji, pa je Dženisa napravila kratki video, a Adna jednostavnu igricu u Scratch programu, o čemu je objavljen post na Facebook-stranici Gimnazije.
Veoma zanimljiv bio je live streaming s naučnicom Lori Glaze (NASA's Planetary Science Division u Headquarters in Washingtonu) i naučnikom Thomasom Zurbuchenom (NASA’s Associate Administrator for the Science Mission Directorate) kojima smo poslali pozdrave iz Bosanske Krupe i istakli da smo ponosni što je jezero dobilo ime po općini Jezero u BiH i time nas historijski povezalo s ovim događajem.
Mjesto gdje će se Mars Perseverance rover spustiti 18. februara 2021. godine je krater Jezero (slika Credit: NASA / JPL-Caltech / MSSS / JHU-APL snimljena je sa NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera, koji snima slike potencijalnih mjesta za slijetanje budućih misija). NASA je odabrala taj krater jer dosadašnja posmatranja ukazuju da je to područje nekada bilo pod vodom sa drevnom deltom jedne rijeke. NASA-ini stručnjaci tvrde da se prije više od 3,5 milijarde godina riječno korito ulijevalo u krater i stvorilo jezero. Spektralna istraživanja iz orbite pokazuju da neki od tih sedimenata imaju minerale koji nastaju djelovanjem vode. U delti Jezero kratera sedimenti sadrže gline i karbonate. To su dokazi da je voda prenijela minerale gline iz okruženja u taj krater. Moguće je da su mikroorganizmi živjeli u Jezeru tokom ovih vlažnih vremena. Ako je to slučaj, znakovi njihovih ostataka mogu se naći u sedimentima korita jezera ili obale.
Međunarodna astronomska unija (IAU) je 2007. godine krateru na Marsu dala ime Jezero Crater. IAU odlučuje imenovati kratere sa naučnim značenjem po malim gradovima i selima svijeta, objasnio je Ken Farley, naučnik iz Caltecha u Pasadeni, Kalifornija, koji radi na projektu. Za one koji ne znaju, mjesto Jezero nalazi se ulazu rijeke Plive u Veliko Plivsko jezero.
Ovom ljetnom aktivnošću moje učenice su ojačale digitalnu pismenost i naučile raditi u tom svijetu njegujući i upravljajući svojim digitalnim identitetom, svjesne trajnosti vlastitih postupaka. Koristile su istraživačke strategije za pronalaženje informacija i drugih resursa za svoje intelektualne i kreativne aktivnosti, uvodeći školu u online zajednicu zajedničkim hashtagom #CountdownToMars.
Osim toga, jedna od njih vježbala je Scratch koji je postao svjetski popularan način uvođenja mladih u svijet kodiranja. Kako se naš svijet kreće prema automatizaciji gotovo svega, a automatizacija znači korištenje softvera, aplikacija i programiranja za upravljanje podacima, skoro svako polje rada uključivat će neki nivo programiranja u budućnosti, što znači da će đaci morati znati kodiranje kao drugi strani jezik. Upravo Scratch omogućava učenicima kreiranje projekata kroz koje izražavaju svoje autentične ideje, ali mnoge škole tek počinju shvatati potencijal Scratcha u podršci za učenje, odnosno njegovu integraciju u kurikulum kako bismo pomogli djeci da nauče kreativno razmišljati i raditi kolaborativno. Učenje kodiranja jeste postalo fokus u mnogim školama, no često je to tek uski zadatak ili učešće u naprimjer Danu kodiranja u kojem svi đaci prave identične projekte. Ono što ih odbija je što oni često vide samo tehničku stranu kodiranja i nisu svjesni koliko to može biti korisno u njihovom životu. Cilj Scratcha nadilazi uvođenje tehničkih vještina – on uči koristiti kodiranje kako bi učenice i učenici oživjeli svoje ideje.
Da bi naučili kako svoje ideje izraziti kodom, trebaju naučiti više od osnovne gramatike i rječnika kodiranja. Potrebno im je vrijeme i prostor za eksperimentisanje izradom različitih vrsta projekata, poput interaktivnih priča, igara i animacija. Pri kreiranju svojih projekata, učenici razvijaju vještine računalnog razmišljanja, ali i druge životne vještine poput kreativnosti, komunikacije, saradnje i kritičkog razmišljanja, uče razumijevati račun(ar)ske koncepte, kao što su sekvenciranje, iteracija i varijable. Osim toga, mogu koristiti Scratch za razmjenu ideja u mnogim područjima, u rasponu od umjetnosti i povijesti, do svih prirodnih nauka. Evo, naprimjer, u igrici učenici nižih razreda osnovne škole mogu naučiti sabiranje brojeva čija suma mora biti deset. Klikom na vidi projekt đaci mogu naći gotov kod koji mogu sami mijenjati, odnosno učiti na koji način stvoriti vlastitu igricu ili interaktivnu animaciju (kruženje vode u prirodi). Također mogu kreirati priču učeći engleski jezik. Mogućnosti su brojne.
E sad malo o roveru: izgrađen je u NASA-inoj laboratoriji u Južnoj Kaliforniji i opremljen naprednim naučnim instrumentima potrebnim za slijetanje. Ovo je ujedno i najveći i najteži robotski Mars rover koji je NASA izgradila. Koštao je 2,4 milijarde američkih dolara, a ako stigne na Mars i izdrži barem jednu Marsovu godinu, što je osnovni cilj misije, cijena će mu se popeti na 2,7 milijardi dolara. Kako mu masa iznosi 1.050 kg, može se lako izračunati da rover košta oko 2,6 miliona dolara po kilogramu! Da, samo jedan kilogram rovera košta više od 2,2 miliona eura! Drugim riječima, on je 41,8 puta skuplji od zlata 29. jula 2020. godine u 18.25 h!
Za ovaj rover NASA je putem konkursa Naziv rovera između 28.000 eseja odabrala ime Upornost.
Ako razmislite o svim imenima prošlih Mars rovera, onda ćete prepoznati da su ona zapravo najbolji kvaliteti koje imamo kao ljudi. Uvijek smo radoznali i tražimo priliku. Imamo duha i želje da istražujemo Mjesec, Mars i dalje. Ali ako bi rover trebao biti odlika nas kao trkača, propustili smo najvažnije: Upornost. Kao ljudi, evoluirali smo u bića koja su mogla naučiti da se prilagode bilo kojoj situaciji, bez obzira na oštre uslove. Mi smo vrsta istraživača i na putu do Marsa naići ćemo na brojne nedaće. Međutim, mi možemo istrajati. Mi, ne kao narod, već kao ljudi, i zato nećemo odustati. Ljudski rod će uvijek istrajati u budućnosti, napisao je u pobjedničkom eseju učenik Alexander Mathera iz Virdžinije.
U vremenu kada na Zemlji čitavo čovječanstvo ulaže ogroman trud da se izbori sa opasnim mikroorganizmom, virusom Sars-Cov-2, to isto čovječanstvo šalje robotsku laboratoriju Perserverance na Mars u potrazi za mikroorganizmima, živim ili fosiliziranim. Ako ih pronađe, to će biti jedno od najvećih otkrića ne samo u historiji nauke, nego čitave historije ljudskoga roda. Slijetanje na drugu planetu, traženje znakova drevnog života, prikupljanje uzoraka... bit će veoma naporno.
Nastavnice i nastavnici koji mijenjaju svijet i koji od svog posla prave magiju i uživaju u tome sigurno će se veoma radovati ovom dijelu: iz mnogo edukativnih radionica za sve oblasti izdvajam The ring wing glider, Pi in the Sky, Touchdown, Raketa od slamke, Planetarna poezija, Saturn, gospodar prstenova.
Nikad ne znaš šta je iza ugla. Moglo bi biti sve. Ili nema ništa. Stalno stavljaj jedno stopalo ispred drugoga, a onda se jednog dana osvrneš i vidiš: popeo si se na planinu. (Tom Hiddleston)
