Prema podacima koje je objavila internacionalna kompanija za obrazovanje Education First, građanke i građani Bosne i Hercegovine su po poznavanju engleskog jezika na 26. mjestu od 72 rangirane zemlje. Ovaj rang smatra se prosječnim i iza BiH su, među ostalim, Južna Koreja, Italija, Francuska, Hong Kong, dok se ispred nas od zemalja regiona nalaze Srbija (15) i Hrvatska (13).
Ovi podaci pokazuju da građani i građanke BiH posjeduju pristojno znanje engleskog jezika, ali i da bi rezultati mogli biti bolji. Ne bi trebalo da nas zavaravaju podaci da se nalazimo ispred velikih zemalja kao što su Italija i Francuska ako imamo na umu da se radi o velikim nacijama koje vrednuju sopstvene jezike više od engleskog. No, dobro bi bilo da znamo šta se radi u prvoplasiranim.
Među prvim zemljama po fluentnosti engleskog jezika je Švedska. Prvi put je na listi kompanije Education First bila prva 2018. godine. Procenat populacije koja ima veoma dobro poznavanje engleskog jezika je 86%. To u osnovi znači da bi bilo koja osoba mlađa od 60 godina koju biste zaustavili na ulici nekog švedskog grada bila u mogućnosti da ga govori, i to veoma dobro.
U švedskim školama engleski jezik uvodi se od najranijeg doba. Djeca ga uče, u zavisnosti od škole koju pohađaju, od prvog (7 godina) do trećeg razreda (9 godina). Broj minuta koje sedmično provedu pohađajući engleski u jednoj sedmici varira od najmanje 30 do najviše 100 u prvom razredu. Svi đaci u četvrtom razredu (10 godina) provedu dva sata sedmično pohađajući ovaj jezik.
Pored škole, švedska djeca okružena su engleskim jezikom tokom svakodnevnih aktivnosti: pjevaju pjesme još od vrtića, veoma su popularne i božićne pjesme, a mladi Šveđani gledaju razne sadržaje na YouTube-u na engleskom, prate titlovane engleske filmove i serije i tako su naviknuti da ga slušaju.
Situacija u Danskoj veoma je slična – oko 86% populacije govori engleski jezik, većina veoma dobro. Danska je konstantno rangirana među prve četiri države u korištenju engleskog, najčešće odmah iza Švedske. Zapravo, rivalitet ove dvije zemlje na prvom mjestu u svijetu po znanju engleskog jezika traje već neko vrijeme.
Djeca se u Danskoj upoznaju sa engleskim jezikom u prvom, a počinju ozbiljnije da ga uče u trećem razredu osnovne škole. Počinju sa učenjem postepeno, da bi u desetoj godini školskog obrazovanja došli do tri sata ovog jezika nedjeljno.
Naravno, popularna kultura, kao i eksplozija danskog turizma, doprinijela je tome da ova zemlja prednjači u korištenju engleskog u komunikaciji.
Norveška kompletira trijadu najboljih nordijskih zemalja po znanju engleskog. U ovoj zemlji njime se dobro služi od 85 do 90% populacije. Norveška je konstantno među pet najboljih država u svijetu iz neengleskog govornog područja po poznavanju tog jezika.
U Norveškoj djeca počinju da ga uče od prvog razreda, kada imaju dva časa od po 45 minuta sedmično. Do devetog razreda broj časova povećava se na tri sedmično po 45 minuta. Iako je ona, po studiji iz 2018. godine, četvrta po znanju engleskog jezika, norveško ministarstvo prosvjete smatra da bi rezultat trebalo da bude bolji, te se novom reformom školstva planira povećanje broja časova engleskog jezika.
Danas je engleski na drugom mjestu po upotrebi u svijetu, iza mandarinskog kojim se govori u Kini i Tajvanu. Za razliku od mandarinskog, engleskim kao drugim jezikom, poslije maternjeg, služi se većina zemalja modernog svijeta. Skoro je nemoguće zamisliti komunikaciju van granica naše zemlje bez poznavanja ovog jezika, a uzevši u obzir činjenicu da je svijet postao globalno selo, on se koristi u online komunikaciji i, što je danas sve bitnije i korisnije, u obavljanju online poslovanja. Logično pitanje koje se nameće jeste šta uraditi da bi se poboljšalo poznavanje engleskog jezika u BiH.
Činjenica je da, poredeći podatke, učenice i učenici u BiH imaju isti broj časova kao njihovi vršnjaci u prvoplasiranim zemljama, ali to očito nije dovoljno.
Prije svega, predstojeća dugo najavljivana, a zbog pandemije odložena, reforma školstva trebalo bi da se uradi temeljno i ozbiljno. U osnovnim školama, gdje se đaci prvi put susreću sa ovim jezikom, zadaci u udžbenicima nerijetko su šturo, pa i nikako objašnjeni. Ako učenici ne shvate poentu vježbe na času, ne postoji objašnjenje koje će im pomoći da je shvate kod kuće.
U ovom trenutku većina srednjih škola radi po knjigama engleskih izdavača, i te knjige su odlično osmišljene i teme su aktuelne, ali treba imati na umu da su ovi udžbenici univerzalni i rađeni za ostatak planete. Teme su osmišljene tako da budu jednako interesantne u svim zemljama u koje se udžbenik plasira. Ipak, udžbenici po kojima bi trebalo raditi u BiH trebalo bi da budu u skladu sa ovim podnebljem i ovim mentalitetom. Ono što interesuje tinejdžera u, recimo, Estoniji, ne mora da interesuje i njegovog vršnjaka u našoj zemlji. S druge strane, sigurno je da knjige domaćih autora imaju svoje nedostatke, koje bi trebalo ispraviti. Teme treba aktuelizovati i nivoe prilagoditi realnom znanju učenika i učenica. Osim toga, tempo rada odjeljenja u gimnazijama ne može biti isti kao tempo rada u zanatskim odjeljenjima. Posao je veliki i treba ga obaviti valjano, ne postavljajući rokove za završetak reforme, pa koliko traje da traje.
Izvori: The Prevalence of English in Scandinavia – Complete Guide – How Widely Spoken
