Iako je Vlada Kantona Sarajevo prilikom donošenja Odluke o kriterijima o upisu učenika u prvi razred srednjih škola tvrdila da će za upis najviše bodova nositi eksterna matura, to se nije dogodilo. Naime, prema Kriterijima, matura čini samo jednu trećinu u bodovanju za upis u srednju školu. Ostatak ide na opći uspjeh u četiri razreda (50%) i ocjene iz pojedinih predmeta (20%) u osnovnoj školi. Koliko ovaj mali udio (30%) kod upisa u srednje škole opravdava cijeli projekat izvođenja eksternog maturalnog ispita, koji je zahtjevan, skup i veoma stresan za učenike i njihove roditelje?
Misterija broja 90
Školegijum je i u junskom izdanju govorio o nejasnoćama vezanim za eksternu provjeru znanja sarajevskih osnovnoškolaraca. Maturom se provjerava znanje prema nejasnim i nedefenisanim ishodima, koji su tek ovlaš pobrojani tako što su u vodičima za pojedine predmete autori naveli listu oblasti na koje đaci trebaju obratiti više pažnje kada budu učili za ispite. Kako se komisije za pojedine predmete vjerovatno nikad nisu sastale na jednom mjestu, nikakva se međupredmetna veza između ispitnih pitanja nije mogla naći. Đaci su za vršili osnovnu školu onako kako su i naučili – nastavni predmeti se ne dodiruju i ne miješaju jedan drugom u posao. Od ukupnog broja đaka devetih razreda u Kantonu Sarajevo (4.567), njih 4.477 je pristupilo polaganju mature. Devedeset učenika nije pristupilo polaganju. Na zvaničnoj internetskoj stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (MON KS) ne postoje rezultati eventualne naknadne eksterne mature. Đaci koji su poslani na popravni ispit u augustu nisu ni polagali eksternu maturu, nego je bilo dovoljno da sa diplomom o završenom osnovnom obrazovanju odu u srednje škole gdje je i nakon drugog upisnog roka ostalo slobodnih mjesta. Tako se dio Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju gdje se govori o obaveznom polaganju eksterne mature na kraju IX razreda ne odnosi na sve učenike. Ako je učenik u junu imao dvije negativne ocjene na kraju IX razreda, nakon popravnog ispita ne mora polagati maturu. Očigledno da je administraciji MON KS-a previše pokrenuti glomazni aparat ponovo kako bi i đaci koji nisu u junu provjerili svoje znanje to mogli uraditi u augustu. No, zvanične informacije o tome šta se desilo s tih 90 učenika i gdje su i da li su nastavili školovanje – nema.
U koje se sarajevske gimnazije upisuju najbolji učenici?
Prema listama rangiranih prijava za upis koje su na svojim internetskim stranicama objavile srednje škole, učenici sa najboljim ocjenama i sa najboljim rezultatima na maturskom ispitu su se prijavili na opći smjer u Drugoj gimnaziji (prosjek bodova 98,21 od mogućih 100). Na drugom mjestu je Treća gimnazija sa prosjekom 96,07, zatim slijede Prva bošnjačka gimnazija – opći smjer (95,91), Druga gimnazija – IB diploma program (95,80), Prva bošnjačka gimnazija – CIS program (94,70), Prva gimnazija (93,18), Gimnazija Dobrinja (90,13), Četvrta gimnazija Ilidža (88,95), dok su na posljednjem mjestu Gimnazija Obala (87,36) i Opća realna gimnazija u okviru Katoličkog školskog centra (86,43). Ovo se može potvrditi i prema broju prijavljenih učenika u odnosu na broj mjesta, kao i onih koji nisu mogli biti upisani zbog veli kekonkurencije. Tako su najviše učenika morale odbiti upravo Druga i Treća gimnazija. Ako su kandidati htjeli upisati ove dvije srednje škole, morali su imati visok prosjek u osnovnoj (sa malim brojem zaključenih vrlodobrih ocjena od VI do IX razreda) te imati odlične rezultate na eksternoj maturi. Također bi, za potpuniju analizu, na kraju ove školske godine trebalo javno objaviti uspjeh đaka na kraju I razreda srednje škole i uporediti ih s prosjecima u osnovnoj školi kao i rezultatima eksterne mature.
Rezultati mature
Matematika (prosječna ocjena 5,96), fizika (6,50) i informatika (6,65) na začelju su kolone testiranih predmeta – pri čemu je matematika obje godine za redom najlošije urađen ispit. To izgleda ne zabrinjava činovnike Ministarstva i stručnog savjetnika iz Prosvjetno-pedagoškog zavoda jer roditeljima budućih maturanata nigdje nisu najavljene mjere kojima će se rezultati poboljšati. Najbolje znanje đaci su pokazali iz hemije (8,29), engleskog jezika (8,04) i geografije (8,04). MONKS nije objavio ni uspjeh eksterne mature u svakoj osnovnoj školi, tako da smo ostali uskraćeni za informacije gdje su đaci pokazali najbolje znanje. Naravno ni da objavljivanje rang liste na osnovu prosječnih ocjena testova eksterne mature neće ponuditi objektivnu sliku rada u pojedinim osnovnim školama, jer propisima o polaganju eksterne mature nisu precizirana uputstva u kojoj prostoriji đaci polažu ispit – tako pojedine škole sve đake smjeste u fiskulturnu salu, a u drugim školama ih podijele po učionicama pri čemu u oba slučaja tokom ispita u prostoriji dežuraju dva nastavnika iz druge škole. Jasno je da dva nastavnika mnogo lakše prate 15 nego 70 đaka. No, o svim mogućim propustima u organizaciji ekterne mature pisat ćemo kasnije u tekstu.
Kojii je omiljeni predmet učenicima u osnovnoj školi?
Pored tri obavezna predmeta (bosanski. hrvatski, srpski jezik, matematika i prvi strani jezik), učenici su na maturi polagali dva izborna predmeta. Ovdje su u najvećem broju slučajeva učenici birali biologiju (njih čak 70%), zatim historiju (44%) i geografiju (43%), i u ovim predmetima postigli solidne rezultate, dok su najmanje birali fiziku (svega 11%), informatiku (15%) i hemiju (20%). Za hemiju je interesantno to što se relativno mali broj učenika odlučio da je polaže (njih 20%), ali je pokazano znanje iz ovog predmeta najbolje od svih (prosječna ocjena 8,29). Dakle, mali broj učenika se opredjeljuje za hemiju, ali oni koji se opredijele pokazuju visok nivo znanja.
Šest prigovora eksternoj maturi
1. nejasni i nedefinisani ishodi
2. nesveobuhvatnost
3. odsustvo monitoringa
4. propusti u organizaciji
5. loša ispitna pitanja
6. nejednak tretman škola
Za fiziku se također opredijelio mali broj učenika (11%), ali za razliku od hemije u kojoj su učenici demonstrirali visok nivo znanja, u fizici je loša prosječna ocjena (6,50), najlošija nakon prosjeka iz matematike. Broj nemanjkavosti Damir Marjanović, prije nego što je napustio funkciju kantonalnog ministra, obećavao je da će matura biti bolja nego što je bila prošlogodišnja, ali se to nije dogodilo. Kašnjenje s imenovanjem školskih komisija (nastavnici su tek 12. juna saznali gdje su raspoređeni, a prvi ispiti iz mature organizirani su 16. juna); loša ispitna pitanja koja isključivo vrednuju znanje đaka s osnovnog nivoa, nivoa reprodukcije; glomazna administracija u kojoj se tek naslućuje šta ko radi; nedoumice u rješenjima koja se školama dostavljaju nakon što ispit iz nekog predmeta počne (kao što je treba li priznati i nešto što nije navedeno u rješenju, a nastavnik zna da je tačno); predmetni nastavnici morali su i ove godine ponovo ispravljati ispravljene testove i ponovo zbrajati bodove zbog usmenih telefonskih instrukcija savjetnika iz PPZ-a, a i to su ispravljali samo u školama koje su dobile usmene instrukcije (naprimjer, u pojedinim školama su tokom ispravljanja testova iz BHS jezika i književnosti nastavnici priznavali odgovor I palEtalizacija, a drugi isključivo palAtalizacija) te tako odustali od jednakosti bodovanja i vrednovanja koja važi za sve maturante; nastavnik historije zaposlen u osnovnoj školi kreirao maturski test za sve osnovce u kantonu i njegovi đaci postigli najbolji rezultat (Školegijum je o tome detaljnije pisao – Interna maltura); ni prije početka školske 2014/15. godine nisu predstavljeni detaljniji rezultati, nisu date upute maturantima šta ih to očekuje u junu, hoće li moći izabrati još poneki predmet ili će sve biti isto kao i ove godine – samo su najistaknutije manjkavosti bespotrebne eksterne provjere znanja.
Eksterna matura u predizbornoj kampanji
Možda odgovor na to kakvu ćemo eksternu maturu gledati u junu i hoćemo li je uopće gledati daju predizborne platforme ovdašnjih stranaka. SDA najavljuje uspostavljanje kvaliteta u obrazovanju – između ostalog i kroz eksternu maturu – no nije precizirano podržavaju li sadašnji oblik eksterne mature u Sarajevskom kantonu, žele li to proširiti i na druge kantone gdje osvoje vlast, planiraju li eksternu maturu i za srednju školu. DF je precizniji – omogućiti eksternu evaluaciju u osnovnom i srednjem obrazovanju na nivou cijele Bosne i Hercegovine, ali ne preciziraju je li to model koji je zagovarao njihov doskorašnji član i posljednji ministar obrazovanja u Vladi KS-a Damir Marjanović. Naša stranka najavljuje da će kroz eksternu evaluaciju vrednovati rad obrazovnih institucija i pratiti rezultate rada, ali ne pojašnjavaju na koji način i na kojim sve nivoima obrazovanja. Stranica SBB-a ne nudi nikakve informacije o svojim planovima za četverogodišnji mandat – stranica gdje bi se građani trebali informisati o njihovoj predizbornoj platformi još uvijek je u pripremi (provjereno 21.9.2014., 21.51), a SDP nudi svoju predizbornu platformu za obrazovanje iz 2010. godine, ako ne računamo reklamiranje šta je Federalno ministarstvo za obrazovanje i nauku radilo u protekle četiri godine i što planira uraditi (Školegijum i o tome detaljnije pisao – Klađenje na mrtvog konja).
Šta uraditi?
Teško da se ovako zamišljena i organizovana matura može popraviti. Za početak treba izmijeniti dio Zakona gdje se traži da đaci polažu eksternu maturu, kreirati novi kurikulum zasnovan na ishodima učenja koji će i đacima i nastavnicima i roditeljima biti smjer u kojem se treba kretati osnovnoškolsko podučavanje. Omogućiti nastavnicima edukaciju o primjeni novog kurikuluma i poučiti ih novim nastavnim metodama. Ako bi se to desilo, prvu probnu maturu ima li bi đaci koji su ove godine upisali peti razred – dakle, ponovnu eksternu maturu imali bismo 2019. godine. No, naredne četiri godine bi se provodile samo probne eksterne mature koje bi služile kao korektiv za novi kurikulum. Prvu pravu eksternu maturu, koja bi mogla vrednovati i kvalitet obrazovanja i rad nastavnika te rangirati škole i poslužiti za ozbiljne analize, polagali bi učenici koji će tek naredne godine upisati prvi razred. Samo tako detaljno osmišljena, dugoročno planirana i izvedena s jasnim ciljevima i principima osnovnoškolskog obrazovanja, eksterna matura bi imala smisla. Važno je naglasiti da rezultati na eksternoj maturi ne bi bili jedino mjerilo za upis đaka u srednje škole te da bi škola s novim kurikulumom naglašavala i druge vrijednosti, osim ocjena iz znanja i bodova na završnom testu. Naravno, test ne trebaju osmišljavati savjetnici i nastavnici na osnovu vlastite intuicije, već to raditi u saradnji sa međunarodnim institucijama koje provode PISA i TIM SS testiranja.
Foto: E. Kurtović
