Formalno obrazovanje je više fokusirano na teorijski dio nastave i edukacije, već na praktični dio, primjećuje Nusreta Cerić, studentica sa Odsjeka za komunikacijske tehnologije na Fakultetu za saobraćaj i komunikaciju. Ona je svoje iskustvo stekla na digitalnom tržištu radeći kao prodajna agentica: Na osnovu tog posla sam zarađivala za svoj džeparac. Nusreta je zajedno sa deset drugih studenata i srednjoškolaca učestvovala na besplatnoj edukaciji pod nazivom Internet kao motivakcija, koju je SMART Resursni centar Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u Sarajevu ponudio djeci i mladima. Ovo je samo jedna od dvadeset besplatnih neformalnih edukacija koje SMART Resursni centar organizuje od novembra 2016. do februara tekuće godine povodom dvadesetog rođendana CPCD-a. Irnes Koprdža sa Odsjeka za željeznički saobraćaj na Fakultetu za saobraćaj i komunikaciju prisustvovao je edukciji Internet kao motivakcija kako bi zajedno sa ostalim polaznicima otkrio da li je zarada na internetu mit ili stvarnost? Za Irnesa i Nusretu ovo nije prva edukacija ovog tipa u SMART Resursnom centru. Već su pohađali edukaciju o marketingu putem emaila pod nazivom MailChimp. Potaknut širokim spektrom mogućnosti u digitalnom svijetu Irnes je upisao IT Akademiju u Sarajevu.
Budući da je sve veći broj mladih ljudi koji završavaju fakultete i nemaju posao, Malik Hodžić, student PR online marketinga na Komunikološkom fakultetu u Banjoj Luci, prije dvije godine se odlučio okušati u zaradi preko interneta: Kada sam 2014. godine napustio fakultet zbog matematike, odlučio sam znanje koje sam stekao iz informacionih tehnologija iskoristiti preko interneta. Edukacijski program Bizoo design and media edition (Startup Safari) u kojem je učestvovao s još dvanaest mladih iz cijele Bosne i Hercegovine omogućio mu je da svoje znanje stečeno na fakultetu usmjeri na freelance marketing i zaradu preko interneta. Na Bizoo startup Safariju smo putovali kroz Bosnu i Hercegovinu, upoznavajući se sa svim postojećim marketinškim agencijama, te, kako objašnjava Malik, pohađali smo različite edukacije i upoznavali se sa radom svake agencije. Jedna od marketinških agencija me zaposlila na izradi njihove web-stranice i tako sam dobio svoju prvu zaradu. Godinu dana poslije Malik je odlučio upisati fakultet iz PR online marketinga. Fakultet u Banjaluci sam odlučio upisati jer nastavni plan i program odgovara mojim kriterijima. Kroz tri godine fakulteta, dodaje Malik, imamo informatiku i od toga se dvije godine nastavni plan i program bazira na praktičnu nastavu, odnosno na programiranje i izradu web-stranica. Dakle, studij se ne sastoji samo iz teorijskog dijela već i iz praktičnog, gdje se ocjene dobijaju na osnovu finalnih proizvoda. Na studiju je dobio i plaketu kao najbolji student svoje generacije. Danas radi na edukacijskom programu Sat kodiranja u SMART Resursnom centru.
Isprva je i Malik nailazio na poteškoće u zaradi na domaćem tržištu, za koje i sam kaže da je u fazi nastanka jer se Bosna i Hercegovina tek 2014. godine uključila u freelance marketing tržište. Sa polaznicima je podijelio i jednu šaljivu anegdotu o svojim počecima u BiH: Kao tek početnik u freelancing marketingu prihvatio sam da radim web-stranicu za jednu kompaniju. Kompanija koja se bavila obradom drveta je odugovlačila sa isplatom novca i na kraju sam umjesto novca dobio deset metara drva. Moram priznati da to nisam očekivao, ali su moji roditelji na kraju bili zadovoljni i sretni što sam ovim poslom uspio makar drvima da doprinesem. Danas, osim što radi kao predavač u SMART Centru, uspješan je i kao freelancer i, kako dodaje: iza sebe imam oko 50 uspješno obavljenih projekata i svoje stalne klijente. Malik je i praktikant u digitalnoj kreativnoj agenciji New Media People. Sintagma motivakcija je za Malika proistekla iz potrebe da na osnovu svog ličnog iskustva podstaknem mlade, studente i sve one koji imaju bilo kakvu vrstu znanja iz IT domene da ga pametno iskoriste i time otpočnu ili svoj vlastiti posao ili da sebi zarade, recimo, džeparac.
Edukacija Internet kao motivakcija je nastojala studente i srednjoškolce uvesti u načine kako znanje koje posjeduju iz domena informacijskih tehnologija mogu usmjeriti u zaradu preko interneta. Freelancing marketing (freelancer worker, prev. nezavisni izvođač ili radnik) obuhvaća profesije koje spadaju u polje muzike, pisanja, programiranja, web-dizajna (web design), ilustracije, 3D projektiranja, grafičkog dizajna i još mnogih drugih oblasti. Za posao freelancera potrebno je imati predznanje stečeno samostalnim radom ili u školama iz ove oblasti, te na osnovu toga napraviti svoju digitalnu strategiju. Od digitalnih strategija polazi sve, objasnio je Malik, one su primarne u ovom poslu. U digitalne strategije se ubraja znanje iz oblasti programiranja, grafičkog dizajna, web-dizajna, multimedije i vektorskog crtanja u softverskim programima. Edukacija Inernet kao motivakcija je na taj način imala zadatak da polaznicima pruži praktični uvid u posao freelancera, u vrste freelancinga i naravno način rada freelancerskih servera, kao i način njihovog korištenja.
Internet of things (internet stvari) je termin kojim je Malik započeo svoje četverosatno predavanje, objasnivši kako je savremeni svijet potpuno ovisan o internetu. Svi uređaji su preko GPS-a, (skraćenica za Global Positioning System) američkog svemirskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava, povezani i omogućavaju stalnu dostupnost. Osim uređaja, i sve internet mreže (kućne, globalne) su povezane i umrežene, tako da se savremeni život skoro pa u potpunosti temelji na internetu. Time je IT industrija postala najveće i najunosnije tržište na globalnom nivou. Tržište se svakog dana širi na sve sfere stvarnog života, pa se poslovi počinju konvertovati u virtualne poslove, a neke zemlje su toliko povezane sa digitalnim svijetom da se radnje poput plaćanja, konferencije i poslovni sastanci nesmetano odvijaju preko interneta. Internet je postao toliko nepregledan da čovjek poznaje samo devetnaest posto interneta, dok ostalih osamdeset jedan posto otpada na domenu deep i dark weba koji su malo kome poznati. Deep web je nevidljivi dio interneta za koji prosječni pretraživač ne zna da postoji i on nije indeksiran standardnim oblicima pretraživanja. Preko njegove primjene se, između ostalog, obavlja uspostavljanje i korištenje elektronske pošte (e-mail) i online bankarstvo. Dark web sa druge strane je dio deep weba koji obuhvaća manje mreže, a to su privatne mreže, mreže globalnih kompanija i potpada pod oblast nevidljivog internet projekta (I2P ili Invisible Internet Project).
U ovom kosmosu interneta Malik je polaznicima pokazao i objasnio izradu digitalnog portfolija koji je prva stvar koju freelancer mora imati, a na osnovu koje, kako dodaje Malik, freelancer privlači svoje klijente i stvara sliku o sebi na freelancerskim serverima. Digitalni portfolio je vaš digitalni cv, te on ne smije biti pretrpan tekstom. On, pored vaših ličnih podataka, mora jasno i koncizno sadržavati oblasti, programe i softvere koje poznajete, te kompanije i projekte na kojima ste radili, ako ste već radili.
Na freelancing tržištu postoje četiri kategorije freelancera. Dedicated freelancer (posvećeni freelanceri) u koje spada devet posto, a koji su vezani za stalne klijente. Outsourcing freelanaceri (ugovorom vezani freelanceri), kojih ima oko sedamnaest posto i rade za određene kontraktore. Moonlightersi rade na crno i u njih spada trideset i šest posto. Malik pojašnjava: veliki dio freelancera otpočinje u ovoj kategoriji, budući da svoje primanje sa PayPal računa ne prijave odmah poreznoj upravi. Independent freelanceri su samostalni freelanceri, koji rade samostalno i, za razliku od moonlightersa, imaju prijavljen PayPal račun i plaćaju porez koji iznosi preko devetnaest posto u Bosni i Hercegovini. Kada imate prijavljen PayPal račun, kao freelancer imate mogućnost da dobijete preporuku. Preporuka u ovom poslu je vaš ugovor na rad i faktura, koja se nalazi na vašem profilu i u vašem digitalnom portofoliju, kaže Malik.
Fleksibilnost freelance marketinga je toliko ogromna i široka da stvarni poslovi poput pisanja i prevođenja, marketinga, izrade projekata, anketiranja, prodaje i dizajna/multimedije imaju već sada svoje ekvivalente u digitalnom svijetu. Malik nadalje objašnjava kako je u digitalnom svijetu došlo do profesionalnog splitinga (raščlanjivanja profesija na manja zanimanja) pa tako ljudi koji posjeduju znanje i vještine u pisanju imaju širok dijapazon mogućnosti u digitalnom svijetu. Recimo, oblast pisanja i prevođenja se grana na pisanje sadržaja za portale i blogove. Na freelance serverima (upwork.com, fiver.com, freelaner.com, envato.com, creativemarket.com, internetzarada.org) u domeni pisanja sadržaja za web traže se prevođenje umjetničkih i neumjetničkih tekstova, pisanje blogova, pisanje naučne fantastike, podučavanje stranih jezika, pisanje filmske kritike, pisanje kratkog opisa dolazećih filmova ili modnog bloga. Polaznici su imali priliku dobiti detaljan uvid u rad svih navedenih freelancer servera. Recimo, prva tri servera su upućena prema potraživačima. To su kompanije koje traže freelancere za konkretnu izradu traženih projekata, dok su ostala dva servera usmjerena prema prodavaču. Na ovim serverima freelanceri postavljaju svoje digitalne portofolije sa opisom svog zanimanja i sa svojom satnicom, kao i svoje digitalne proizvode i radove koje prodaju. Svaki rad mora imati svoj dokument koji pokazuje proces njegovog nastanka i objašnjenje kroz koje freelancer pokazuje svoju vještinu i znanje.
U diskusiji koja je održana na kraju edukacije jedna od studentica podijelila je svoje iskustvo pisanja modnog bloga. Ona je radeći za jednu kompaniju koja se bavila prodajom odjeće svaki mjesec dobivala odjeću i na osnovu nje morala napraviti fotografije sebe u različitim modnim kombinacijama da bi, pored pravljenja oglasa za prodaju, pisala i o mogućim kombinacijama, modnim trendovima i savjetima za kombiniranje i nošenje određenih artikala.
Iva Pavičić, Ajdin Tabak, Selma Bečić i Zehra Almaamari idu u Srednju tehničku školu grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije na Ilidži i redovno pohađaju neformalne edukacije u SMART Centru. Iva Pavičić je pobjednica na edukacijskom treningu Sat kodiranja koji je trajao šest dana u decembru 2016. godine, a na kojem je učestvovalo preko dvadeset pet srednjih škola iz Bosne i Hercegovine. Na kreativnoj radionici Iva je projektirala dijelove web-stranice koji danas sačinjavaju dio oficijalne stranice SMART Resursnog centra CPCD-a i time osvojila prvu nagradu, a njen školski prijatelj Ajdin Tabak drugo mjesto. Ajdin je maturant u Srednjoj tehničkoj školi i navodi kako je u protekle četiri godine iz stručnih predmeta iz oblasti grafičkih tehnologija, osnova programiranja, web-dizajna i informatičkih sistema i multimedije stekao ogromno znanje, te objašnjava kako je u trećem i četvrtom razredu imao i nekoliko praktičnih predmeta. Učestvovanje u Satu kodiranja mi je omogućilo da ono što sam u školi naučio, ovdje uvježbam. U školi nismo učili ništa o freelancing marketu, pa sam ja prvo krenuo sam da istražujem preko foruma kako postati freelancer. Malik me je potaknuo da počnem razmišljati o freelancing marketingu i zbog toga sam danas prisustvovao ovoj edukaciji, kako bih dobio uvid u korištenje freelance servera i sastavljanju svog digitalnog portofolija, objašnjava Ajdin.
U novembru 2016. godine SMART Resursni centar zabilježio je brojku od 530.000 nezaposlenih sposobnih ljudi u Bosni i Hercegovini. Prateći svjetske društvene trendove i stanje na domaćem tržištu, mi nastojimo osmisliti edukacije visokog kvaliteta koje će mladima omogućiti zaposlenje, objašnjava Majda Tolić, menadžerica projekata u SMART Centru. Neformalne edukacije iz IT domene (područja informacionih tehnologija) proistekle su iz porasta digitalnog tržišta, a IT industriju smo prepoznali kao poziv 21. stoljeća. Majda navodi kako SMART Centar polaže veliku pažnju praktičnom dijelu svojih edukacija, te želi da svi polaznici po završetku izađu sa stečenim znanjem koje mogu primijeniti.
Internet je danas nepregledan kosmos u kojem i mladi iz Bosne i Hercegovine nastoje edukacijama u školi i organizacijama izbrusiti svoje vještine i tako pronaći svoje mjesto na digitalnom tržištu. Povećanom interesu za poslove na internetu doprinosi i velika stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, koja prema Agenciji za statistiku BiH i registru iz 2016. godine iznosi 518.857 nezaposlenih. Premda su mnogi u pogledu ovog oblika tržišta još uvijek rezervisani i sramežljivi, ipak postoji jedan primjetan broj pionira internet (samo)zapošljavanja. Za razliku od stvarnog, u virtualnom prostoru ima mjesta za još mnogo njih.
