Nastavnici žele birati iz lepeze ponuđenih edukacija u toku jedne školske godine – jedan je od zaključaka iz analize ankete koju je u januaru, na aktivu nastavnika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti prezentirala savjetnica Esma Sarajlić.
Rad na toj lepezi čini se kao sasvim očekivan budući potez Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo. I to neće biti brz i lak posao sudeći po ogromnoj listi različitih tema koje zanimaju predmetne nastavnike i nastavnice. Jer, jedino će obimna ponuda seminara i radionica omogućiti da anketirani nastavnici izaberu sadržaje za koje vjeruju da su im potrebni, tako da nakon njihovog procjenjivanja i usvajanja mogu poboljšati rad u učionici.
Ova je anketa, provedena u novembru prošle godine, prvi takav vid komunikacije Prosvjetno-pedagoškog zavoda (PPZ) Kantona Sarajevo sa prosvjetarima. Nastavnici su bili zamoljeni da odgovore na pitanja o tome koja vrsta edukacije im je potrebna, kako bi trebala biti organizirana, šta bi nastavnicima pomoglo da imaju bolju nastavu i kako PPZ treba mijenjati svoju praksu organiziranja stručnog usavršavanja.
Na anketu je odgovorilo manje od trećine nastavnika i nastavnica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti (više od 300 ih radi u školama, a osamdesetak ispunjenih anketa je vraćeno u PPZ – 69 pojedinačno i 4 aktiva zajedno). Razloge možemo nagađati: pogrešna mailing lista srednjih i osnovnih škola koju PPZ koristi; uprava škole nije dostavila anketu nastavnicima; inertnost edukatora; sloboda da mogu ne odgovarati na upite iz PPZ-a. S druge strane, saglasni su s obavezom prisustva na zakazanim aktivima i seminarima koji dolaze iz istog izvora. U svakom slučaju, to je signal Zavodu i Ministarstvu da provjere svoj sistem veza sa školama i težinu službene pošte.
Šta nastavnici žele?
Anketirani nastavnici su jednoglasni u tome da je edukacija potrebna, ali ne tako jedinstveni kad navode teme koje ih zanimaju. Mnogo je različitih oblasti navedeno (neke nisu isključivo vezane za samu nastavu iz ovog predmeta, nego se vežu i za druge sastavne dijelove obrazovnog i nastavničkog posla) – od animiranja učenika koji ne pokazuju interesovanje za nastavu, preko pomoći u vođenju odjeljenja, promjenama NPP-a, razlikovanja bitnog i nebitnog u sadržaju godišnjeg rada, udžbeničke politike, ocjenjivanja i mjerila vrednovanja učeničkog rada uz pomoć u konkretnom gradivu (akcenti, pri obradi poezije i drugačijeg pristupa pismenim radovima), pa sve do priprema za eksternu maturu. Desetak nastavnika traži pomoć u osmišljavanju časova lektire. Ipak, najzastupljenije su teme vezane za inkluzivnu nastavu i metodiku nastave jezika i književnosti. Nastavnici žele da nakon edukacije njihova nastava bude sadržajnija, bolja i interesantnija đacima. Opet je mnogo različitosti u prijedlozima kako poboljšati nastavu, ali nekoliko puta je ponovljena želja da nastavnici uče jedni od drugih, da dijele svoja iskustva iz učionice. Od Zavoda se očekuje da rastereti normu nastavnika, utječe na izmjene NPP-a i prilagodi sadržaje potrebama đaka.
Šta nastavnici zaista žele?
Posljedice nejasne, neadekvatne, nepravovremene i formalne edukacije nastavnika u prethodnim godinama vidljive su i u ovoj anketi – podsjećamo, na nju je odgovorilo manje od trećine pozvanih; odgovori su izdvojili brojne teme i detektirali nagomilane probleme koje niko godinama nije rješavao. Iako u nastavničkim odgovorima možemo pronaći neprecizno ili preopćenito formulisane zahtjeve (npr. teme o izvođenju časova, analiza književnog djela, komunikacijski pristup nastavi bosanskog jezika, nabavka nastavnih sredstava, rad sa djecom s posebnim potrebama, uslovi rada, korištenje nastavnih sredstava...), ipak je vidljivo da skoro trećina nastavnika maternjeg jezika prepoznaje brojne probleme i traži pomoć. Nužno je da u narednom periodu resorno ministarstvo i PPZ planiraju edukacije u skladu s rezultatima ankete – da osiguraju sredstva i prostor kako bi prosvjetari imali kvalitetno i korisno stručno usavršavanje uz to da se od nastavnika traži da primijene novonaučeno u učionicama. Nastavnici su u anketi spomenuli i kolegijalnu edukaciju, da uče jedni od drugih. PPZ može napraviti tim kvalitetnih nastavnika maternjeg jezika (tako da nude isprobane metode za poboljšanje nastave) koji bi u školama imali manje časova, i obavezu da svoja iskustva podijele sa kolegama. Tim nastavnika bi se mijenjao tokom svake školske godine – novi nastavnici bi bili edukatori svojim kolegama. Također je nužno da uz edukaciju nastavnika ide i promjena trenutnog NPP-a (i to je jedan od zahtjeva anketiranih) gdje bi se od sadržaja (kako je sada) pažnja usmjerila na postizanje ishoda i gdje bi nastavnik imao više slobode i više odgovornosti tokom rada u učionici. Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo rezultate ankete će proslijediti školama u narednom periodu.
