Zamislite scenarij u kojem škola primi telefonski poziv od roditelja sa molbom za više informacija o, npr., upisu. Sve što osoba sa druge strane slušalice može učiniti jeste da mu da više informacija putem telefona, pošalje reklamnu brošuru (ukoliko je škola ima) putem pošte ili dogovori sastanak. Za to treba dosta vremena.
Bilo bi mnogo bolje da može reći: Ako pogledate našu web stranicu, siguran/na sam da ćete pronaći sve informacije koje vas interesuju.
Imati web stranicu znači biti u stanju brzo odgovarati na zahtjeve nove generacije i roditelja i djece, mnogo brže od klasičnih načina komunikacije.
Baš zato smo željeli pogledati šta se krije iza skraćenice www? Veliki broj bh. škola nema svoju web stranicu - ona traži finansijskih sredstava, redovno održavanje i ažuriranje, kao i odgovornog administratora. Međutim, kako se snalaze one koje imaju? Kakvi su sadržaji? Odgovaraju li potrebama današnjih generacija, ili su tu samo kako bi škola obogatila svoje kontakt informacije?
Analizirane web stranice škola izabrali smo metodom slučajnog uzorka, sa namjerom da se pokrije što veći prostor BiH, kako bismo imali makar eksperimentalni uzorak osnovnih škola, na osnovu kojeg možemo donijeti određeni zaključak. U duhu teme, za komunikaciju sa školama korišten je e-mail. Ostavljen je rok od 15 dana za odgovor na upit.
Četiri marke od centra (?!)
Osnovna škola „Borisav Stanković“[1] na svojoj web stranici posjetioca informiše da se nalazi u Banjalučkom naselju Lazarevo (nekada Budžak), koji je od centra grada udaljen 4 KM i koji je izgrađeno poslije velikog zemljotresa 1969. godine.
Lapsus. Sigurni smo da će administrator uraditi edit nakon što pročita ovaj tekst. A administrator web stranice OŠ Borisav Stanković je medijatekar, dok sadržaj zajedno uređuju novinarska i informatička sekcija.
Iz ove škole smo dobili i odgovor da je poželjnije imati web stranicu od časopisa zbog bržeg ažuriranja informacija i sadržaja i multimedije.
Večeras je na TV-u američki film…
Na web stranici mostarske Osnovne škole Ivan Gundulić možete dobiti informaciju o rasporedu TV programa i to za HTV1, HTV2, RTL i NOVA. Također, na stranici se nalaze info brojevi telefona Zračne luke, MUP-a, Kolodvora Istok i Zapad… kao i prostor za Vašu reklamu.
Krenimo redom. Zašto se na web stranici vaše škole nalazi raspored TV programa? Čemu služi? Ko na školskoj web stranici traži kontakt telefon aerodroma? Da li je ta informacija bitna učenicima? S obzirom da na stranici postoji prostor za reklamu, ko se može oglašavati?
Na e-mail niko ne odgovara.
Kad škola kasni na nastavu…
OŠ Lipanjske zore Višići na početnoj stranici web prezentacije obavještava sve djelatnike i učenike da će nastava početi u ponedjeljak 20.02.2012. po ustaljenom rasporedu i planu i programu. Ova obavijest vrijedi i za područne škole. U nastavku pasusa stoji rečenica Nastavljamo tamo gdje smo stali. Savjetujemo da nastavite. Jer je ponedjeljak školske 2014/15. davno prošao. Zašto se na ažurira sadržaj na stranici?
Na e-mail niko ne odgovara.
Tri jezika a nisu službeni u BiH…
Web stranica Osnovne škole Skender Kulenović Dobrinja Sarajevo je uređena na tri dostupna jezika: bosanski, engleski i francuski, a sadržaj se redovno ažurira. Također, na stranici postoji i kategorija web uredništvo u kojoj između ostalog stoji:
U težnji da budemo korak ispred drugih (...) da nas vidi cijeli svijet i da kontaktiramo sa svijetom, davne 1998/1999. godine kreirana je Web stranica naše škole, kao prva stranica u FBiH u okviru institucija za obrazovanje.
Ova web prezentacija može poslužiti kao dobar primjer, stoga je preporučujemo za posjetu.
Nažalost, odgovor na e-mail nije stigao ni od ove škole, pa smo ostali uskraćeni za mišljenje o dilemi web stranica škole umjesto školskog časopisa.
Odgovor u rekordnom roku…
Iz Treće osnovne škole, Mostar stigao je odgovor, pa smo saznali da internet stranicu škole uređuje i vodi ravnatelj škole koji je na čelu uređivačkog vijeća.
Posebnu pozornost privlači, pak, internet oglas jednog javnog preduzeća. Na pitanje o reklamiranju preko stranica škola stigao je sljedeći odgovor: Kriteriji oglašavanja su u izradi. Do sada je uređivačko vijeće odlučivalo po dobivenim zahtjevima za reklamiranjem. Do sada smo imali dva. Nije neka gužva.
Oglašavanje na zvaničnim školskim web stranicama može biti dodatni prihod usmjeren u razvoj same domene. No to za sobom povlači pitanja poput onog o regularnosti prodaje reklamnog prostora na obrazovnim stranicama? Ko određuje kriterije (može li se pivo reklamirati na stranici)?
U ovoj školi smatraju da web stranica može zamijeniti školski časopis. S obzirom na troškove časopisa, web stranica je praktično besplatna, stoji u odgovoru.
Spam u biblioteci ili…
Na stranici Osnovne škole Osman Nakaš nalazi se e-mail kontakt škole i bibliotekara.
Zašto i bibliotekara? Znači li to da se elektronskim putem učenici mogu informisati o knjigama na stanju u školskoj biblioteci?
Iako se sadržaj na stranici ažurira, e-mail ipak nije aktivan, pa tako ni kontakt nije uspostavljen.
Kratko i (ne)jasno
Iz Osnovne škole Stolac stigao je brz odgovor. Na pitanje ko uređuje internet stranicu škole odgovor je: web stranicu škole uređuju djelatnici škole. (?!)
Direktor, sekretar, pedagog, domar…? Sudeći po odgovoru, radi se o mnogobrojnom uređivačkom kolegiju.
U ovoj školi misle da web stranica ne može biti adekvatna zamjena školskom časopisu.
Zašto? Odgovor nismo dobili.
Stranica u fazi izgradnje…
Na web stranici Prve osnovne škole Konjic stoji obavijest da je stranica u fazi izgradnje pa molimo za razumijevanje. Međutim, nije ostavljen kontakt e-mail kako bismo pitali kada će stranica biti u funkciji?
No answer…
Iz Osnovne škole Crnići također nije stigao odgovor na mail. Iako brojač posjeta koji se nalazi na stranici odbrojava 44.889 posjeta, pitanje je zašto nema interaktivnosti.
Vuk dlaku mijenja ali ne ažurira web stranicu
Na zvaničnoj web stranici Osnovne škole Vuk Karadžić iz Bijeljine stoji da su uređivači sajta Dragoslav Simić, Radan Krstic, Nikola Petrović. Osnovna škola Vuk Karadžić u Bijeljini posebna je po mnogo čemu. Prva je napravila kriterijume za ocjenjivanje učenika, pokrenula program profesionalne orijentacije, ozbiljno se pozabavila inkluzivnom nastavom i razvila mrežu aktivnosti nastavnika i školaraca, u koju je uključila i njihove roditelje, stoji na stranici škole. Na osnovu navedenih referenci, očekivali smo i funkcionalan sajt, te bi preporuka bila da se web stranica uredi s motom prvi u svemu (kako stoji na naslovnici).
Nakon kratkog pregleda web stranica osnovnih škola, kao preporuku navest ćemo razloge zašto bi se trebao kreirati ovakav jedan sajt, koji stoje na stranici Osnovne škole Skender Kulenović, Dobrinja. Možda bi ovo trebale biti smjernice svim školama koje na ovaj način izlaze na internet:
Web prezentacijom želimo:
* Da uspjeh svakog pojedinca, odjeljenja bude prihvaćen i promovisan i kao lični uspjeh i uspjeh škole koji bi podsticao više i dalje u radu;
* Poboljšanje kvaliteta komunikacije sa roditeljima putem potpunog i sistematičnog informisanja o svim segmentima rada njihove djece i škole;
* Upoznati organe lokalne zajednice sa potrebama škole kako bi joj pružili pomoć i podršku jer zajednički cilj - napredak ustanove, ostvaruje se kroz partnerski odnos škole i lokalne zajednice;
* Partnerstvo sa roditeljima i lokalnom zajednicom, tj. stalnu komunikaciju i uključivanje i roditelja i lokalne zajednice u život i rad škole;
* Upoznati sve aktere sa radom i postignućima škole, tj. sa jakim stranama kvalitetnog rada i života škole.
I na kraju, preporuka: ako ne postoji dovoljno finansijskih sredstava za kreiranje vlastite stranice, zašto ne koristiti model više škola na istom sajtu? Na taj način bi se reducirali troškovi, ali i pojačala konekcija među školama.
[1] Do ove škole došli smo preko članka sa portala Nezavisnih novina, u kojem je upravo riječ o projektu kompanije m:tel kojim se nastoji omogućiti osnivanje i održavanje web stranica za što veći broj škola.
