Dok mediji izvještavaju da će Vlada Kantona Sarajevo za djecu s liste čekanja za upis u javne vrtiće privatnim vrtićima uplaćivati po 200 KM, a procjenjuje se da će to biti za oko 680 djece, još uvijek se čeka zapošljavanje 100 radnika na neodređeno u gradske vrtiće, najavljeno u aprilu 2019. godine. Za to vrijeme Javna ustanova Djeca Sarajeva krši Zakon o radu!
Mediji su povodom aprilske odluke o zapošljavanju objavili da JU Djeca Sarajeva treba 58 odgajatelja, 23 spremačice, 10 servirki, 4 medicinske sestre, 2 knjigovođa, pedagoga, psihologa i pravnika, te da su u tom trenutku bile zaposlene 364 osobe, od kojih stotinu radi po principu ugovora na određeno vrijeme. Tada na e-mail redakcije Školegijuma dolazi i nepotpisana informacija da je prošle godine (2018) u JU Djeca Sarajeva, bez konkursa, na neodređeno vrijeme primljena kćerka visokog dužnosnika SDA Halida Genjca, tri dana nakon polaganja stručnog ispita, dok pojedine odgajateljice 15 godina rade rade po ugovorima na određeno u trajanju od tri mjeseca do godine dana, piše u e-mailu.
Prema informacijama Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, 2 odgajatelja 10 godina radi na određeno, 2 odgajatelja 5 godina, njih 5 radi 4 godine, 16 radi 3 godine, 28 radi 2 godine i 6 odgajatelja radi godinu dana; 4 medicinske sestre na određeno rade 3 godine; jedna spremačica 5 godina, 2 spremačice 4 godine, 6 spremačica 3 godine, njih 8 radi 2 godine i 6 godinu dana; 3 servirke su 4 godine angažovane na određeno vrijeme, 3 su angažovane na 3 godine, jedna 2 godine, 3 godinu dana; jedan pedagog 8 godina radi na određeno; jedan psiholog 3 godine; jedan knjigovođa 6 godina i jedan materijalni knjigovođa 2 godine. Prema ovim podacima, u slučaju 17 zapošljavanja prekršen je član 22 Zakona o radu u FBiH, u kojem stoji da ugovor o radu na određeno vrijeme ne može biti zaključen na period duži od tri godine. Iz JU Djeca Sarajeva kažu da su 15. 5. 2019. godine imali ukupno 142 uposlenika na određeno vrijeme, od toga 4 uposlenika imaju 10 godina radnog staža u ustanovi na određeno vrijeme, a svi drugi do 8 godina radnog iskustva na određeno vrijeme.
Svi ljudi koji su zaposleni – zaposleni su putem konkursa za prijem uposlenika, odgovaraju iz ove Javne ustanove. Na pitanje da li će oni koji rade na određeno imati prednost prilikom zapošljavanja ovih sto ljudi na neodređeno, odgovaraju da u kriterijima za bodovanje nema mogućnosti za bodovanje/prednost za ljude/uposlenike koji rade na određeni vremenski period određeno vrijeme. Napominju da su tokom 2017. godine imali raspisan javni konkurs za prijem uposlenika u stalni radni odnos za ukupno 51 radno mjesto, za koji je tadašnja Vlada Kantona Sarajevo dala saglasnost, da je sva konkursna procedura provedena, kao i bodovanje po Pravilniku za prijem zaposlenika. Pritom se vodilo računa da prednost imaju (po članu 10 Pravilnika o prijemu zaposlenika) djeca šehida/poginulih branilaca, djeca umrlih ratnih vojnih invalida i djeca umrlih ratnih vojnih invalida i djeca umrlih dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja; dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja; ratni vojni invalidi; porodice šehida/poginulih boraca, nestalih i umrlih branilaca; članovi porodica poginulih, umrlih i nestalih dobitnika ratnih odlikovanja i priznanja; članovi porodica ratnih vojnih invalida; demobilisani branioci kao zaslužna lica u odbrambeno-oslobodilačkom ratu; ratni vojni zarobljenici.
Nismo dobili odgovor na pitanje kako će biti popunjeno stotinu radnih mjesta. Iz Ministarstva naglašavaju da odlukom o zapošljavanju stotinu ljudi ne otvaraju stotinu novih radnih mjesta, nego stvaraju preduslove za zasnivanje stalnog radnog odnosa na osnovu konkursne procedure.
Resorno Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo zna sve potrebe Javne ustanove Djeca Sarajeva. Poznati su mu problemi s kojima se suočavamo kada su u pitanju liste čekanja, kao i neriješen radno-pravni status uposlenika na određeno vrijeme, kažu iz JU Djeca Sarajeva.
Predsjednik Sindikata zaposlenih u predškolskom i osnovnom obrazovanju Saudin Sivro upozorava da je razlika u pravima između onih koji su zaposleni na određeno u odnosu na one koji su zaposleni na neodređeno vrijeme ogromna, a ona se, prije svega, ogleda u sigurnosti radnog mjesta.
Radnici koji su zaposleni na određeno često rade pod velikim stresom, posebno pred istek ugovora o radu. Sindikat godinama uporno i često uspješno kod nadležnih organa i institucija insistira na javnim konkursima koji bi trebali biti stalna praksa. U zadnje četiri godine, koliko traje uspješna borba Sindikata po pitanju depolitizacije organa upravljanja, organa rukovođenja i Vijeća roditelja, prijem radnika je vršen u skladu sa zakonskim procedurama, pri čemu se posebna pažnja pridavala osiguranju nesmetanog procesa rada, ali i poštivanju radničkih prava, kaže Sivro. Naglašava da će Sindikat nastaviti od Vlade Kantona Sarajevo tražiti zapošljavanje dodatnih 50 odgajatelja i otvaranje novih, odnosno adaptaciju postojećih vrtića s ciljem proširenja prostornih kapaciteta i ukidanja liste čekanja.
Od Vlade Kantona Sarajevo očekujemo da prestane s politizacijom izbora direktora Ustanove – pod pritiskom jedne od šest političkih partija Vlada Kantona još uvijek nije dala saglasnost Upravnom odboru za imenovanje direktora, kaže Sivro.
Kada je riječ o kćerci Halida Genjca, u JU Djeca Sarajeva kažu da je bila zaposlena na određeno vrijeme, i to na period od 4 mjeseca, po osnovu saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Na pitanja je li ona još uvijek u ovoj Javnoj ustanovi, ako jeste – kakav je njen status sada, ako je primljena u stalni radni odnos – na osnovu kojeg konkursa i kojih referenci je primljena, te mogu li poslati rang-listu prijavljenih kandidata za tu poziciju – nisu odgovorili.
Sivro, pak, kaže da kćerka Halida Genjca nikada nije bila stalno zaposlena u JU Djeca Sarajeva, a ako se to bude desilo u budućnosti Sindikat će vrlo rado stati u zaštitu njenih prava, isto kao što to svakodnevno čini za 3.333 svojih članova.
Prema podacima JU Djeca Sarajeva, 3. 6. 2019. godine bilo je 985 djece s područja Kantona Sarajevo koja su čekala mjesto u nekom od sarajevskih vrtića.
A dok UNICEF zagovara da što više djece predškolskog uzrasta bude uključeno u vrtiće, jer je pravo na predškolsko obrazovanje proglašeno univerzalnim pravom prema međunarodnim standardima, između ostalog i prema Konvenciji o pravima djeteta, Javna ustanova Djeca Sarajeva je sa prijeratnih 59 objekata/vrtića došla na 31 objekat, jer su neki dati ambasadama, Islamskoj zajednici i slično. S druge strane, društvene nejednakosti u BiH onemogućavaju pristup ranom učenju za svu djecu u BiH, pa je, prema podacima UNICEF-a u BiH, broj trogodišnjaka i četverogodišnjaka koji pohađaju predškolsko obrazovanje i dalje izuzetno nizak, iako je u posljednjih nekoliko godina zabilježen značajan porast broja petogodišnje djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje godinu dana prije upisa u osnovnu školu (rast sa 31% u 2011. godini na 54% u 2016. godini). Međutim, samo 1,5% romske djece i 2% najsiromašnije djece upisano je u predškolske ustanove, a etničke razlike su i dalje prisutne, dok pristup obrazovanju ostaje ograničen i za djecu sa smetnjama u razvoju, upozoravaju iz UNICEF-a.
