Kako dozirati vrijeme provedeno pred ekranom – još jedan vodič za roditelje
Jenny Radesky, pedijatrica koja radi na univerzitetu Michigan i aktivno se bavi istraživanjem na temu roditelji, djeca i mediji, govori o četiri tehnike za modeliranje vremena pred ekranom.
1. Kada ste s djecom, ostavite telefon
Roditelji mlađe djece u prosjeku podignu telefon 70 puta dnevno. Ipak, većina njih smatra da ga ne uzimaju toliko puta dnevno niti provode toliko vremena razgovarajući telefonom. Ova pedijatrica navodi da je posebno opasno kada uzimanje telefona postane mehanička radnja i zbog toga preporučuje da ga, kad je god moguće, sklonite dok provodite vrijeme s djetetom.
2. Ne koristite mobitel kako biste smirili dijete
Jako je učestala praksa da pospanom djetetu u autobusu na putu kući date mobitel kako biste izbjegli scenu. Istraživanje pedijatrice pokazalo je jako čvrstu vezu između djetetovog korištenja mobitela, vremena koje roditelji provedu koristeći ga i emotivnih problema kod djece, bilo da se radi o plaču, ispadu gnjeva ili povučenosti. Drugim riječima: što se dijete ponaša gore, to su roditelji rastreseniji, što znači da su skloniji korištenju tehnologije da smire kako sebe tako i djecu. To, prema njenom mišljenju, znači da će se djeca češće ponašati kako ne treba.
Ukoliko morate koristiti mobitel u njihovom prisustvu, najbolje je da to uradite:
- kada je dijete zabavljeno drugom aktivnošću u kojoj uživa;
- dok pričate sa njim o onome što radite: Hajde da provjerimo kakvo će vrijeme biti sutra, pa da vidimo šta ćeš obući u školu ili Hajde da javimo mami da kupi mlijeko na povratku s posla;
- u momentima kada želite smiriti dijete, umjesto da mu date mobitel ili upalite crtiće, zajedno pogledajte kratki video ili poslušajte audio sa tehnikama za smirivanje (video gdje Elmo iz Ulice Sezam pokazuje kako trbušno disati ili neki od sadržaja sa GoNoodle stranice koji su namijenjeni malo starijoj djeci).
3. Sharenting: razmislite prije nego na društvenim mrežama podijelite njihovu fotografiju ili neku slatku priču i pitajte ih za dozvolu, ukoliko je moguće.
Prema podacima jedne britanske studije, roditelji objave oko 1.500 fotografija djece prije njihove pete godine, a termin koji označava ovu praksu naziva se sharenting. Stacey Steinberg, profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta u Floridi, smatra da, kada objavljujemo ovakav sadržaj, moramo u obzir uzeti dobrobit djece, ne samo u tom momentu, nego u budućnosti. Evo njenih smjernica:
- provjerite postavke privatnosti na vašim društvenim mrežama,
- ne objavljujte sadržaje na kojima su djeca naga ili polunaga,
- dajte im pravo veta kada su dovoljno stari (3 ili 4 godine) da razumiju da ćete njihovu fotografiju poslati baki,
- ne dijelite informacije koje otvoreno identificiraju vašu djecu (lica, imena, rođendane ili tačnu adresu) zato što ih one mogu izložiti brokerima informacija koji prave profile i prodaju ih marketinškim kompanijama ili hakerima koji mogu napraviti lažne naloge.
Jenny Radesky prakticira da svojoj osmogodišnjoj kćerci i njenim prijateljicama sa časova gimnastike na laptopu pokaže sve fotografije koje je napravila. One zajedno odlučuju koje se fotografije mogu staviti na društvene mreže kluba i same odgovaraju na komentare ili poruke porodica i prijatelja. Ona smatra da im na ovaj način daje vrijedne lekcije o tome kako se ponašati na društvenim mrežama, kako procijeniti šta je dobro i šta ne, ali i kako poštovati ostale.
4. Ne koristite tehnologiju da uhodite vlastitu djecu
Umjesto toga, napišite šifre za njihove društvene mreže i stavite ih u kovertu koju ćete zalijepiti. Recite im da kovertu planirate otvoriti samo u slučaju kad vam se čini da je vaše dijete u nevolji ili ukoliko je počelo dobivati loše ocjene ili kasniti.
Neka vaše dijete donese odluku o tome hoćete li biti povezani s njim na društvenim mrežama. Kada je u srednjoj školi, preporučuje se da među prijateljima ima nekog kome vi vjerujete, kao što je starija sestra, rodica, porodični prijatelji ili tetka, ko bi vam mogao pomoći ukoliko bude potrebe za tim.
Izvor: Mindshift: How Parents Can Model Better Screen Time Behavior for Their Kids
Opravdani izostanak zbog mentalnog zdravlja
Oregon je jedna od američkih država s najvećim brojem samoubistava u posljednje tri decenije. Zbog toga je grupa od četvero mladih aktivista naporno radila kako bi novi zakon o opravdanim izostancima stupio na snagu.
Naime, od jeseni će se u školama u ovoj državi na listu opravdanih izostanaka uvrstiti i izostanci zbog problema s mentalnim ili bihevioralnim zdravljem. Do sada je zakonom bilo dozvoljeno izostati s nastave zbog fizičkih problema ili bolesti đaka ili članova njihove porodice, odnosno odlaska zubaru ili doktoru urgentne medicine. Za takve su potrebe đaci imali na raspolaganju do pet dana u periodu od tri mjeseca, a ukoliko bi izostali više od toga, direktoru škole bilo je potrebno predočiti rukom napisanu ispričnicu.
Ovdje se ne radi o razlozima poput danas mi se ne ide u školu, nego o istinskim poremećajima i okolnostima koje imaju jasan utjecaj na zdravlje đaka. U okolnostima u kojima živimo postoji stigma, predrasude i sram i zbog toga nismo u stanju sistematski pomoći učenicama i učenicima kojima pomoć treba, kaže Chris Bouneff, direktor Nacionalne alijanse za mentalne bolesti države Oregon.
Mnogi, pak, tvrde da je i do sada tehnički bilo moguće opravdano izostati s nastave, pod uvjetom da učenici lažu o svojim simptomima. Također navode kako će izostanak zbog problema mentalnog zdravlja nositi negativnu konotaciju, a možda i pružiti đacima dodatni izgovor da ne dolaze u školu. U Oregonu je, naime, broj izostanaka među najvećima u SAD-u: u školskoj 2015/16. više od šestine djece bilo je hronično odsutno s nastave.
Izvor: Mindshift: Oregon Students Allowed To Take 'Mental Health Days' as Excused Absences
