Metafizika istražuje ono što je prvo i ono što je posljednje... Što je bitak, bit, zbivanje, kretanje, forma, materija, supstancija, uzrok, svrha i tako dalje. Aristotel je upravo svoju takozvanu prvu filozofiju odredio upravo kao učenje o prvim izvorima i uzrocima bića; ona pita o biću kao biću. Ime je metafizika dobila kasnije po tome što su učenici Aristotelovi tu njegovu prvu filozofiju svrstali iza fizike (meta ta fizika)... Ona je prema tome znanost o onome što je s one strane fizičkog (s one strane promjenjivog), odnosno o onome što bićima pripada po njihovoj biti. Metafizika se dijeli na ontologiju, kozmologiju, antropologiju i teologiju (Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, XXII izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1998, str 23).
Jedna od stvari koja se nije direktno ticala željeznih elemenata, šipki ili armaturnih mreža jeste naša sekundarna uslužna specijalnost na skladištu: cement. Uobičajeno pakovanje je vreća od 50 kg i prosječno 25 do 30 vreća na paleti. Paleta ili, tačnije, Euro-paleta. U prvoj deceniji tranzicije Bosne ka Evropi taj izraz je vjerovatno bio pokazatelj da smo kao društvo na dobrom putu. (U silnim analizama koje mlađahne analitičke junoše danas krajnje efikasno ispisuju, taj podatak se ne može naći, što bi se zajedljivo moglo posmatrati kao danak u analitičkom neiskustvu.)
Euro-paleta je specifičan komad drvene podloge na kojoj je skladišten cement, odnosno na kojoj je i dopreman cement šleperima iz Kaknja. To ništa nije sporno, izuzmemo li činjenicu da se Euro-palete zadužuju na takozvani revers. Drugim riječima: kada kupac naruči i kupi nekoliko tona cementa koji se na paletama utovari na dostavni kamion i kada, naprimjer, Ramiz i ja dopremimo taj materijal na adresu kupca – potrebno je obaviti još jednu sitnicu. Cijeli kontingent cementa koji je kupac dobio treba preložiti sa paleta, odnosno osloboditi ih i vratiti na skladište. Oslobađanje paleta je, uz savijanje u ribu, jedna od karakterističnih svakodnevnih aktivnosti u poslu.
Dakle, osvanuo je još jedan uobičajen majski dan na poslu. Počinje pozamašnom narudžbom sredovječnog gospodina koji likom podsjeća na posljednjeg predsjednika predsjedništva bivše socijalističke države. Ovaj naš Mesić je, u duhu novog vremena, ponad grada sazidao repliku kule Husein-kapetana Gradaščevića. Dok je u skladištu plaćao narudžbu, spomenuo nam je da njegova porodica vodi porijeklo od te drevne begovske loze i da zato želi da njegova kuća bude replika tog spomenika. Za to nas nije bilo pretjerano briga. Naša briga je bila: četrnaest tona cementa u rano jutro, po sedam za nas dvojicu.
Krećemo u sedam ujutro. Dolazimo na odredište za nekih sat vremena s punim kamionom cementa. Mesić nas dočekuje i objašnjava gdje želi da istovarimo materijal. Počinjemo s pretovarom, ne praveći tokom rada nikakvu pauzu – takav je posao. Ispod nas, u dolini, tek se budi usnuli grad. Nakon nepunog sata ekstremne fizičke djelatnosti, okupani u znoju, osjećamo enormnu žeđ. Shvatamo da nismo ponijeli vode, kao što primjećujemo da se naš kupac-aristokrata u međuvremenu negdje izgubio. Oslobođene Euro-palete ponovo tovarimo na kamion. Žurimo na novu turu. Žeđ ćemo, očigledno, ugasiti tek kad se vratimo na našu polaznu tačku, u skladište. Dok se vraćamo, ne progovaramo ni riječ. Jedino je Ramiz, iscrpljen ranojutarnjim naporom i luđačkom žeđu, uspio tokom cijelog povratka izgovoriti samo jednu riječ: begovi.
Pitanje za vježbu:
Kako nazvati znanost koja stoji iza palete (meta ta paleta)?
