Nastavna praksa ponekad pokaže kako je najteže objasniti jednostavne stvari. Ispliva na površinu činjenica da nešto što je svima poznato, što je u svakodnevnoj primjeni, što se čini samo po sebi jasnim i razumljivim, ima i svoje komplikovano porijeklo i objašnjenje o nastanku.
Duljina dužine metra
Jedan takav slučaj našao se u udžbeniku fizike za sedmi razred osnovne škole, u lekciji koja obrađuje dužinu kao jednu od osnovnih fizičkih veličina. Ili je to duljina, a ne dužina? Naravno, odmah se upetljamo u ovu jezičku zavrzlamu. Kolika je duljina dužine stola? – pitanje je za učenike. Na prvi pogled čini se da u pitanju ima jedna riječ viška, ali gramatički gledano, pitanje je sasvim uredu. Naime, iako su riječi duljina i dužina istoznačnice i označavaju udaljenost između krajnjih tačaka, u nekim naukama njihovo korištenje je ipak specificirano. Zato, u običnom govoru možemo reći i dužina puta i duljina puta ili dužina predstave i duljina predstave. Ipak, u geografiji kažemo geografska dužina, ali ne i geografska duljina. Matematičari koriste riječ dužina kao izraz za dio pravca omeđen dvjema tačkama, pa u njihovom svijetu sintagma duljina dužine ima smisla i označava broj koji pokazuje koliko puta treba nanositi jediničnu dužinu da bi se dobila zadana dužina.
Približna definicija
Kad (Ako) smo raščistili dileme oko dužine kao fizičke veličine, treba se upustiti u definisanje metra kao mjerne jedinice za dužinu, a ona po udžbeniku glasi: Metar je ona udaljenost koju svjetlost pređe u praznom prostoru (vakuum) u približno tristomilionitom dijelu sekunde. Kako naši sedmaši da ovo razumiju? Je li baš svakom blizak pojam vakuum i mogu li oni predstaviti sebi taj vremenski interval od tristomilionitog dijela sekunde? Ako se metar kao jedinica mjere za dužinu počeo koristiti od kraja 18. vijeka, kako se u njegovoj definiciji spominje brzina svjetlosti, kad je ona određena tek početkom 20.vijeka? Riječ koja u definiciji najviše zabrinjava je približno. Ako već insistiramo na definiciji i preciznosti, zašto u ovom slučaju nije korištena definicija iz Međunarodnog sistema jedinica, po kojoj je metar dužina putanje koju u vakuumu pređe svjetlost za 1/299792458 sekundi. Uz nju bi mogli objasniti da je ova definicija usvojena na 17. Opštoj konferenciji za utege i mjere održanoj 1983. godine, dakle, nakon što je određena brzina svjetlosti.
U istom udžbeniku, opisan je istorijat nastanka metra kao jedinice za dužinu, a po kojem su se naučnici s kraja 18. vijeka dogovorili da jedinica za dužinu bude desetmilioniti dio četvrtine obima Zemlje, te kako su se dobrano namučili da ovu razdaljinu i izmjere. Na kraju su dobili rezultat od 0,5131 sežnja (dotadašnja mjera za dužinu, porijeklom iz Francuske), koji su proglasili za dužinu od jednog metra. Konferencijom iz 1983. godine ova razdaljina je definisana poređenjem sa brzinom svjetlosti, koja se naučnicima pokazala kao veća konstanta od obima Zemlje.
Ostavimo nešto i za fakultet
Birajući između definicije metra kao desetomilionitog dijela četvrtine nečega ili vakuum kroz koji svjetlost prođe u tristomilionitom dijelu sekunde, odlučio bih se za izostavljanje obje definicije. Ionako će ih djeca bubati bez razumijevanja. Dovoljno je objašnjenje da naučnici povremeno organizuju konferencije, na kojima se dogovaraju koliko koja mjerna jedinica iznosi. Detalji se mogu ostaviti za nastavak školovanja, recimo na fakultetu.
