Vlada Kantona Sarajevo izašla je u javnost s programom mjera racionalizacije budžeta Ministarstva za obrazovanje,nauku i mlade Kantona Sarajevo u cilju unapređenja kvaliteta nastavnog procesa i sukcesivne isplate tužbi zaposlenika osnovnog i srednjeg obrazovanja. (Komentar Nenada Veličkovića možete pročitati ovdje). Program je na kraju dobio podršku Sindikata osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo nije konsultiran. Oni se s programom racionalizacije ne slažu. Razgovarali smo s predsjednikom tog sindikata, Ibrahimom Dedićem.
Vaš sindikat se protivi mjerama racionalizacije koje predlaže Ministarstvo obrazovanja. Koje su vaše osnovne zamjerke?
Osnovne zamjerke odnose se na broj učenika koji se planira od nove školske godine. Kako ste vidjeli u prijedlogu racionalizacije, za osnovne škole to je broj 24, a za srednje 26 po odjeljenju. Pri tome se nije vodilo računa o specifičnostima pojedinih opština, područja i škola. Na posebnom će udaru biti opština Stari Grad. To je specifična opština, sa starijim stanovništvom. Postoje pojedini dijelovi gdje više ne možete napraviti kuću ili zgradu. Nema priliva stanovništva a imate škole. Morate uvažiti i potrebe tih građana, te djece. Ne može on sada s Vratnika ići u Novo Sarajevo, naprimjer. U sličnoj situaciji su općine Centar i Novo Sarajevo. Posebno će biti pogubno za inkluziju koja zahtijeva manja odjeljenja. Kako održati nastavu u odjeljenju s 30 učenika gdje imate jedno ili dvoje djece s posebnim obrazovnim potrebama? Vidite, mi smatramo da su pedagoški standardi koji su trenutno na snazi u KS sasvim dobri, međutim, oni se nisu poštovali. Zato smo došli u situaciju da imamo višak uposlenika u osnovnom i srednjem obrazovanju. Ko je za to kriv? Ne mogu sada ispaštati učenici i uposlenici u osnovnom obrazovanju. To je jedan od razloga zbog kojih nećemo pristati na racionalizaciju.
Ne sporite da je potrebno štediti, međutim, smatrate da postojeći prijedlog nije dobar. Kako, po Vama, treba štediti?
Postoje neke druge uštede, na energentima, struji, javnim nabavkama od kojih neke dosad i nisu bile transparentne, plaćanje pojedinih komisija, uključujući i komisije koje su formirane od strane Ministarstva. Evo postavljam sad javno pitanje hoće li biti racionalizacije u Ministarstvu obrazovanja? Mi imamo pet pravnika u Ministarstvu obrazovanja, što je jednako broju pravnika u Ministarstvu pravde. Ne vidimo nijedan razlog zašto ih je pet. Neka uštede na sindikalnim povjerenicima. Njih oko 80 iz budžeta Kantona Sarajevo imaju primanja u iznosu četvrtine svoje plate za rad u sindikatu a ne za rad u nastavi. Zašto samo racionalizacija preko leđa uposlenika u osnovnom obrazovanju? Da li je osnovno obrazovanje zaista napravilo dubiozu u budžetu Kantona Sarajevo? Ne smijemo izgubiti iz vida ono što stalno potenciramo, a to je da je osnovno obrazovanje djelatnost od posebnog društvenog interesa. Imajući u vidu taj poseban interes, prema osnovnom obrazovanju se moramo malo drugačije odnositi.
Šta ćete uraditi ako se racionalizacija, ovakva kakva je predložena, provede?
Ono što mi sad pokušavamo jeste da javnosti prenesemo štetne posljedice ovog sporazuma. Mi ćemo poduzimati i druge aktivnosti i mjere, a nije isključen ni poziv na štrajkove.
Informacija o racionalizaciji nema pečat i potpis ministra. Bar ne kako je plasirana u javnost putem stranice Ministarstva i sindikata kojem je na čelu gospodin Sivro.
To je ono što i nas zabrinjava, da to nije zvaničan dokument, a radi se ipak o ozbiljnim stvarima. Bez potpisa, bez pečata, bez urađene studije izvodljivosti, bez procjene ishoda. Mislim da se samo gleda kroz cifre bez vođenja računa o interesima uposlenika i učenika, ali i roditelja i lokalne zajednice. Nedostatak novca u budžetu se želi nadomjestiti preko osnovnog obrazovanja.
Imate li informaciju o budžetskim nedostacima i koliko je za njih krivo osnovno obrazovanje?
U budžetu nedostaje oko 90 miliona KM. Za to je najmanje krivo osnovno i srednje obrazovanje. Osnovno obrazovanje je i bez racionalizacije jako opterećeno. U osnovnoj školi u kojoj ja radim školsku godinu smo počeli bez krede. Član sam Upravnog odbora u OŠ Kovačići. Ta škola koja ima preko 500 učenika na stavci higijena ima 1200 KM na godišnjem nivou. Evo, pogledajte nabavku opreme i učila. Od 2009. godine škole imaju nulu na toj stavci. Opremu i učila nabavljaju one škole koje imaju vlastite prihode, a šta će one koje nemaju vlastite prihode? Godine 2009. višak uposlenih u osnovnom obrazovanju je bio 50, a sada ih imamo 250. Vršene su zloupotrebe Pravilnika o prijemu zaposlenika, vršene su zloupotrebe Pravilnika o tehnološkom višku, neko je na to dao saglasnost.
Šta ćete i šta možete protiv toga učiniti?
Mi smo na sve navedene stvari pravovremeno reagirali prema Ministarstvu obrazovanja. I ovih dana smo poslali određena saopćenja, tražili odgovore i reagirali na neke anomalije. Ministarstvo se, međutim, ne oglašava. Pravdali su se time kako nema ministra, kako oni ništa ne mogu riještiti dok se ne imenuje ministar; sad kad ima ministar, opet nema odgovora. Prelazi se preko toga da se ne podiže pitanje odgovornosti, ne prave se analize da se utvrdi stanje.
U informaciji o racionalizaciji tvrdi se da će ona unaprijediti nastavni proces. Ipak se ne stavljaju u prvi plan uštede, nego unapređenje.
Molim vas, koje je to unapređenje... Ako se planira minimalan broj učenika u odjeljenju da bude 24 u osnovnom obrazovanju, može li pojasniti ministar šta će se desiti ako na pojedinim područjima pojedine škole upišu 38 ili 40 đaka, hoće li ih podijeliti na dva odjeljenja? Neće. Hoće li oni iznad broja 24 morati ići u susjednu školu ili u susjednu opštinu? Ili će oni ići svi u isto odjeljenje? Mi smo istraživali po evropskim zemljama standarde. Za osnovne škole je standard 22 učenika a za srednje 24. Čile je zemlja u kojoj je standard 30 učenika. Mi ćemo ići i preko toga, možda čak i 38.
Ne spominje se nastavni kadar. Na udaru bi mogli biti, sudeći po informaciji, noćni čuvari i računovođe...
Na udaru su noćni čuvari i računovođe. Ministarstvo predlaže neku agenciju za računovodstvo da posao radi umjesto računovođa. E sad, ne znam na osnovu kojih pokazatelja smatraju da će neka agencija računovodstvo neke škole voditi za 700 KM. Kad je u pitanju nastavni kadar, u informaciji o racionalizaciji stoji i mogućnost prekvalifikacije. Kako se može prekvalifikovati nastavnika ili učitelja koji izgubi odjeljenje, gdje ga prekvalifikovati? Pogledajte je li racionalno da se zagovara treći čas sporta u razredima od prvog do petog i planira se uvođenje novih profesora sporta, a imamo viška uposlenika, gdje je tu racionalizacija? Nemam ništa protiv da se uvede treći čas, ali neka ga drže učitelji i učiteljice koji su i dosad držali sport.
Uglavnom, za Vas je postojeća informacija više nejasna nego netačna. Ako bi bila provedena javna rasprava ili ako su u stanju dokazati da će racionalizacijom ostvariti unapređenje obrazovnog procesa, Vi protiv nje ne biste imali ništa?
Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja Kantona Sarajeva nema ništa niti protiv reformi niti protiv racionalizacije. Podržat ćemo svaku reformu koja podstiče znanje i progres u oblasti obrazovanja. Nećemo podržati racionalizaciju koja podrazumijeva uštede protiv interesa uposlenika, učenika i njihovih roditelja, koji su poreski obveznici i koji finansiraju budžet Kantona Sarajevo. Neka se napravi studija izvodljivosti s jasnim ciljevima šta se želi dobiti, koju će uraditi stručnjaci, o kojoj će biti provedena javna rasprava i jasno predstavljeno šta je u skladu s evropskim standardima i mi ćemo sve to podržati.
Razgovarao: Amer Tikveša
Foto: E. Kurtović
