Ako se u narednim danima niko od članova Vlade pojedinačno ne ogradi od saopštenja objavljenog u petak 19. juna na službenom sajtu, biće to znak da svako ponaosob potpisuje dokument u kojem se mulja, petlja, šeprtlja, mumlja i laže.
Muljanje se odnosi na manipulaciju podacima i informacijama.
Petljanje se odnosi na nekonzistentnost iskaza.
Šeprtljanje se odnosi na nepoznavanje materije.
Mumljanje se odnosi na stil, koji je pun fraza.
Laž se odnosi na tvrdnju da je motiv racionalizacije kvalitetnije obrazovanje.
Da bismo ovo dokazali, prenosimo cijeli tekst, s komentarima označenim brojevima. Sva podvlačenja su naša, svi boldovi Vladini.
Zbog svakodnevnih špekulacija vezanih za racionalizaciju u osnovnim i srednjim školama, Vlada Kantona Sarajevo želi tačno informisati javnosti o procesima koji se u tom pravcu vode:
1. Riječ špekulacija (spekulacija) ovdje je upotrijebljena u značenju mišljenje bez veze s iskustvom, čime Vlada u svom saopštenju optužuje kompletnu javnost da nema pojma o čemu govori. Umjesto da špekulante imenuje i pobije argumentima, Vlada arogantno poseže za uvredama. A u nastavku ćemo vidjeti o kakvoj se tačnosti radi.
Mjere racionalizacije u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo ne podrazumijevaju zatvaranje školskih objekata kako se u javnosti želi prikazati. One podrazumijevaju sveobuhvatnu analizu stanja u oblasti obrazovanja a sve s ciljem unapređenja kvaliteta u odgojno-obrazovnom procesu u Kantonu Sarajevo.
2. Ko će uraditi tu analizu? Kada je angažovan, po kojoj proceduri? Kako sveobuhvatnu – šta će sve obuhvatiti? Zašto je stranke iz vladajuće koalicije nisu uradile do sada?
Zato što ih obrazovanje ne zanima, izuzev kao firma i kanal pristupa budžetu. Dovoljno je pročitati njihove izborne programe, pune opštih mjesta, da se shvati koja je njima obrazovanje rupa na svirali.
U Kantonu Sarajevo postoji nekoliko škola koje ne ispunjavaju Zakonom i Pedagoškim standardima i normativima utvrđene uslove u pogledu broja učenika u odjeljenjima i u pogledu ukupnog broja odjeljenja koje jedna škola po zakonu mora imati.
3. Koje su to škole? Nekoliko nije dovoljno, ako se želi biti tačan. I da li isti zakon i pedagoški standardi važe i za privatne škole?
Špekulacije o namjeri Vlade da će postojeće školske objekte iskoristiti u druge svrhe ili prodavati su potpuno netačne i tendenciozne. Njih plasiraju oni koji ne poznaju važeće propise koji definišu poseban status odgojno-obrazovnih ustanova (Zakon o koncesijama, Zakon o javno-privatnom partnerstvu....) te samim tim ne postoji mogućnost da odgojno-obrazovne ustanove budu predmet prodaje, koncesije ili promjene namjene.
4. Misli li Vlada ovdje na izjavu Svjetlane Nedimović, koja je na pres konferenciji u Saburinoj nabrojala, tačno i konkretno, nekoliko objekata koji su promijenili namjenu; đački dom na Kovačićima, obdanište na Mejtašu, na primjer? Ili Vlada hoće reći da se zakoni ne mogu promijeniti, kad to stranačkim tajkunima zatreba, kad keš zamiriši. Da se Sarajevu ne može dogoditi Beograd na vodi?
Prema pokazateljima kojima raspolaže Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih u Kantonu Sarajevo konstantno opada broj upisanih učenika u osnovnim i srednjim školama. Tako je u školskoj 2014/2015. godini u I razred srednjih škola upisano 4.784 učenika, dok se u 2015/2016. školskoj godini u I razred upisuje 4.167 učenik. Istovremeno, srednju školu ove godine završilo je 5053 učenika.
Dakle, oko 900 učenika će u ovoj školskoj godini biti manje u sistemu srednjeg obrazovanja, što prema vežećim standardima znači 36 odjeljenja manje. Po istim pedagoškim standardima to bi značilo smanjenu potrebu za oko 60 nastavnika. Trend pada upisa učenika u osnovne škole je i dalje prisutan tako da je u školskoj 2015/2016. godini upisano 3.963 učenika, što znači da će u sistemu osnovnog obrazovanja biti manje oko 200 učenika.
5. Muljanje! Tvrde da broj upisanih učenika konstantno opada u osnovnim i srednjim školama, a daju podatke samo za srednju. I ponovo: da li je možda jedan od razloga da se manje djece upisalo u javne osnovne škole taj da ih se više upisalo u privatne? Gdje su tačno privatne škole u kalkulacijama Vlade? Šta je razlog da se ne objave statistike kojima Vlada raspolaže?
Ko je i kako izračunao trend opadanja? Je li ga iko stručan analizirao i objasnio? Svjetlana Nedimović je to sasvim lijepo dovela u pitanje: za koga se grade svi ti silni stanovi po centru i periferiji, ako je djece sve manje? Krije li se, postavila je vrlo jasno pitanje, iza ove podmukle politike socijalni inžinjering? Nagurati što više siromašne djece u javne škole, da bi naučila što manje i bila što jeftinija radna snaga bogatima, koji će svoju djecu upisivati u privatne škole, za koje neće važiti isti pedagoški standardi.
U isto vrijeme, zbog nesavjesnog odnosa određenog broja direktora u školama i pogrešnih reformskih procesa, u posljednjih nekoliko godina došlo je do nekontrolisanog zapošljavanja koje se odvijalo bez saglasnosti Vlade. Nažalost, ne postoje pokazatelji o poboljšanju kvaliteta u odgojno-obrazovnom procesu.
6. Prozirno, osim što je netačno i nekonkretno. Koje su to škole i koji direktori? I gdje su sve to vrijeme bili upravni odbori i inspekcije? Šta je iko od zaposlenih u Ministarstvu uradio po tom pitanju? Koliko je prijava napisano, koliko javnih protesta protiv takve prakse potpisano? Kako je bilo moguće da se u Vladine firme zapošljava bez saglasnosti Vlade? Gdje je u ovoj priči stranka, njen kadar, njen uticaj? Stranke ni luk jele ni luk mirisale? Nego ćemo sve svaliti na par direktora, koji škripe u dobro podmazanom mehanizmu?
Vlada Kantona Sarajevo će, prema usvojenim politikama, raditi na planskoj politici zapošljavanja u obrazovanju, što nikako ne podrazumijeva OTPUŠTANJE uposlenika.
7. Koje su to usvojene politike? Ko ih je usvojio, kada? Ko je izradio taj plan zapošljavanja, na osnovu kojih analiza i ciljeva? Koga ova Vlada misli da fascinira ovim tiradama fraza, vjerujući da jednim saopštenjem koje od prije neki dan ima može nadomjestiti strateške dokumente koje od prije neku godinu nema?
Istovremeno, uz dosljedno provođenje zakona, vršit će se blagovremeno penzionisanje uposlenika koji su ispunili uslove (pokazatelji govore da godišnje uslove za penziju ispuni od 120 do 150 uposlenika).
U Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade naglašavaju da je formirana Komisija za zbrinjavanje tehnološkog viška, koja ima zadatak da na osnovu Pravilnika o zbrinjavanju zaposlenika koji su djelimično ili potpuno ostali bez radnih zadataka u osnovnim i srednjim školama, kao javnim ustanovama na području Kantona Sarajevo, zbrine te zaposlenike raspoređivanjem u druge škole u kojima je iskazana potreba.
8. Kakve veze zbrinjavanje tehnološkog viška ima s kvalitetom obrazovnog procesa? Čisto šeprtljanje, koje govorenjem pokušava sakriti namjere. Vlada želi smanjiti broj nastavnika, jer su joj skupi, i zato mora povećati broj đaka u odjeljenjima, što vodi slabljenju kvaliteta, jer udaljava nastavni proces od individualizacije nastave. Inkluziju da ne spominjemo.
Sve reformske procese očekivano prate i burne reakcije javnosti, no želimo naglasiti da do danas Vlada Kantona Sarajevo NIJE DONIJELA niti jedan pisani akt vezan za zatvaranje škola ili ukidanje radnih mjesta.
8. Naravno da nije, do danas. A od sutra? I da li ovdje Vlada znači isto što i Ministarstvo obrazovanja?
Vlada će istrajati na svojim politikama koje se odnose na zabranu novih zapošljavanja, a sve s ciljem usmjeravanja ušteđenih sredstava na poboljšanje uslova i kvaliteta obrazovanja.
9. Koje su to politike? Kada ih je to ova Vlada usvojila? Gdje je njihov tekst? Gdje su analize, istraživanja, studije na osnovu kojih su te politike definisane? Koliko će se sredstava i kako uštedjeti, i na šta će se konkretno utrošiti? To javnost očekuje od Vlade da objavi, a ne ovo cmizdravo saopštenje, koje se zaključuje mucavim obećanjem da će se tragedija završiti srećno.
Sve aktivnosti Vlade vezane za racionalizaciju u osnovnom i srednjem obrazovanju će biti urađene nakon izrade sveobuhvatne analize. Mjere će se poduzimati u saradnji sa svim relevantnim akterima javnog i civilnog društva i socijalnim partnerima a sa ciljem boljeg i kvalitetnijeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo.
10. Fino. Ko radi analizu, kada aktivnosti počinju, kada završavaju?
Dok čekamo odgovor na ova i druga postavljena pitanja, svakom pojedinačnom članu Vlade ostaje na raspolaganju mogućnost da se od saopštenja ogradi. To bi možda bacilo više svjetla na rupu iz koje ovakva politika izlazi.
Foto: A. Kljuno
Pročitajte o racionalizaciji i iz drugih uglova:
Racionalizacija nije samo stvar obrazovanja,
