Čitalačka pismenost je glavno područje PISA testiranja u ovoj godini, pored matematičke i pismenosti iz prirodnih nauka.
ČITALAČKA PISMENOST se na kraju obaveznog obrazovanja definiše kao sposobnost RAZUMIJEVANJA, KORIŠTENJA, PROCJENJIVANJA, kao i sposobnost REFLEKSIJE na tekst i ANGAŽMANA u tekstu radi postizanja ličnih ciljeva, unapređenja vlastitog znanja i potencijala, te aktivnog učestvovanja u društvu. Ona uključuje širok spektar kognitivnih i lingvističkih kompetencija, od bazičnog dekodiranja teksta do znanja o riječima, gramatici i širim lingvističkim i tekstualnim strukturama, kao i integrisanje značenja sa vlastitim znanjem o svijetu.
Zadatak 5
Demokratija u Atini
Dio A
Tukidid je bio istoričar i ratnik, a živio je u petom vijeku p.n.e, u klasičnom periodu Grčke. Rođen je u Atini. Tokom Peloponeskog rata (431-404. p.n.e) između Atine i Sparte, komandovao je flotom koja je imala zadatak da zaštiti grad Amfipolis u Trakiji. Nije uspio da stigne do tog grada na vrijeme. Grad je pao u ruke spartanskog generala Braside, zbog čega je Tukidid protjeran u dvadesetogodišnje izgnanstvo. Tako je dobio priliku da prikupi detaljne podatke o dvije zaraćene strane i mogućnost da obavi istraživanja za svoje djelo „Istorija Peloponeskog rata“.
Tukidid se smatra jednim od najvećih istoričara antičkog doba. On se u objašnjavanju toka istorije usredsredio na prirodne uzroke i ponašanje svakog pojedinca umjesto na sudbinu ili posredovanje bogova. U njegovom djelu činjenice se ne predstavljaju kao obične anegdote, već se objašnjavaju u nastojanju da se nađu razlozi koji su naveli glavne ličnosti da urade to što su učinile. Važnost koju Tukidid daje ponašanju pojedinaca je razlog što on ponekad uvodi izmišljene govore: to mu pomaže da objasni motivaciju istorijskih ličnosti.
Dio B
Tukidid pripisuje atinskom vođi Periklu (peti vijek p.n.e) sljedeći govor u čast vojnika koji su pali u prvoj godini Peloponeskog rata:
Naš sistem vladavine ne podražava zakone susjednih država; mi smo prije model drugima nego sami imitatori. Naš sistem se naziva demokratija, pošto uprava zavisi od velikog broja osoba, ne od manjine. Naši zakoni daju ista prava svima u njihovim privatnim poslovima, dok ugled u javnom životu prije zavisi od zasluga nego od društvene klase.
Društvena klasa ne sprečava nekoga da dođe do bilo kojeg javnog položaja (...). A istovremeno, dok se ne miješamo u privatne poslove, mi ne kršimo zakon u pogledu javnih pitanja. Mi se pokoravamo onima koje postavimo na položaje u vlasti, pokoravamo se samim zakonima, naročito onima koji štite potlačene, i onim nepisanim zakonima za koje se zna da ih je sramota prekršiti.
Uz to, mi obezbjeđujemo mnogo načina za uzdizanje duha. Igre i žrtvovanja proslavljamo tokom cijele godine, a otmjenost naših privatnih domova predstavlja svakodnevni izvor zadovoljstva koji pomaže da se otkloni svaka briga; pošto mnogi stanovnici grada donose proizvode iz svijeta u Atinu, Atinjani poznaju plodove drugih zemalja kao svoje sopstvene.
Tukidid, Istorija Peloponeskog rata (adaptirano)
Na osnovu teksta „Demokratija u Atini” odgovori na sljedeća pitanja.
Pitanje br. 1:
Zašto je Tukidid protjeran u izgnanstvo?
- Nije uspio da donese pobjedu Atinjanima kod Amfipolisa.
- Preuzeo je flotu kod Amfipolisa.
- Prikupljao je podatke o dvije zaraćene strane.
- Napustio je Atinjane da bi se borio sa Spartancima.
Pitanje br. 2:
Pretpostavimo da je Periklov govor istorijski događaj. Koje godine je, najvjerovatnije, održan taj govor?
- 404. godine p.n.e.
- 430. godine p.n.e.
- 500. godine p.n.e.
- 5. godine p.n.e.
Pitanje br. 3:
Jedan cilj govora u dijelu B bila je počast vojnicima koji su poginuli u prvoj godini Peloponeskog rata.
Šta je bio DRUGI cilj ovog govora?
- Da promoviše demokratiju
- Da objasni dobrobit Atinske demokratije
- Da ojača pozitivno razmišljanje i pozitivan stav
- Pa podstiče patriotizam
- I slični.
Pitanje br. 4:
Ko je napisao govor u dijelu B? Pozovi se na tekst da objasniš svoj odgovor.
Pitanje br. 5:
Prema tekstu, po čemu se Tukidid razlikovao od drugih istoričara svog vremena?
- Pisao je o običnim ljudima, ne o herojima.
- Koristio je anegdote umjesto pukih činjenica.
- Objašnjavao je istorijske događaje pozivajući se na njihove natprirodne uzroke.
- Usmjerio se na to šta je ljude navelo da urade to što su uradili.
Pitanje br. 6:
Pročitaj ovaj dio teksta, pred kraj dijela B:
„Uz to, mi obezbjeđujemo mnogo načina za uzdizanje duha. Igre i žrtvovanja proslavljamo tokom cijele godine, a otmjenost naših privatnih domova predstavlja svakodnevni izvor zadovoljstva koji pomaže da se otkloni svaka briga.”
Koja od sljedećih rečenica najbolje rezimira ovaj dio teksta?
- Sistem vladavine u Atini dopušta svakome da stvara zakone.
- Zabava i ljepota su dio udobnog života koji možete da imate u Atini.
- Atinjani žive u prevelikom luksuzu i ne mogu ozbiljno da shvate život.
- Javni i privatni život se shvataju kao isto.
(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)
