Čitalačka pismenost je glavno područje PISA testiranja u ovoj godini, pored matematičke i pismenosti iz prirodnih nauka.
ČITALAČKA PISMENOST se na kraju obaveznog obrazovanja definiše kao sposobnost RAZUMIJEVANJA, KORIŠTENJA, PROCJENJIVANJA, kao i sposobnost REFLEKSIJE na tekst i ANGAŽMANA u tekstu radi postizanja ličnih ciljeva, unapređenja vlastitog znanja i potencijala, te aktivnog učestvovanja u društvu. Ona uključuje širok spektar kognitivnih i lingvističkih kompetencija, od bazičnog dekodiranja teksta do znanja o riječima, gramatici i širim lingvističkim i tekstualnim strukturama, kao i integrisanje značenja sa vlastitim znanjem o svijetu.
Testiranjem će se utvrditi ne samo u kojoj mjeri učenici mogu reproducirati znanje, nego i koliko dobro mogu uopćiti naučeno i da li mogu primijeniti to znanje u nepoznatom okruženju.
Zadatak br. 1
Uputstvo: Tekst koji slijedi je odlomak iz jednog romana. U njemu je riječ o izmišljenom gradu Makondu u kojem je upravo uvedena željeznica i električna energija, i otvoreno prvo kino.
Zapanjeni takvim izvanrednim pronalascima, ljudi u Makondu nisu znali čemu prije da se dive. Sve do kasno u noć posmatrali su blijede električne sijalice koje su se napajale iz centrale koju je Aurelijano Tužni donio sa svog drugog putovanja vozom i na čije su se nametljivo tum-tum poslije mnogo vremena i napora morali privići. Naljutili su se na žive slike koje je imućni trgovac don Bruno Krespi prikazivao u kinu sa blagajnama u obliku lavljih čeljusti, pošto se ista ličnost, koja je u jednom filmu umrla i bila sahranjena, i zbog čije nesreće je proliveno toliko tužnih suza, ponovo pojavila u sljedećem filmu, pretvorena u Arapina. Publika, koja je plaćala po dva centa da bi sa svojim junacima podijelila zlo i dobro, nije mogla izdržati tako nečuvenu podvalu, i polomila je sve stolice. Predsjednik opštine, na molbu don Bruna Krespija, objavio je preko proglasa da je kino jedna mašina iluzija, koja ne zaslužuje da se zbog nje publika tako iskida. Pred obeshrabrujućim objašnjenjem, mnogi su pomislili da su bili žrtve nove i razmetljive ciganske izmišljotine, tako da su odlučili da više ne odlaze u kino, smatrajući da imaju dovoljno svoje tuge da bi plakali još i zbog odglumljenih nevolja izmišljenih bića.
Pitanje br. 1:
Koja su svojstva filmova učinila da se stanovnici Makonda naljute?
- Oni su očekivali da su filmovi istiniti, a oni to nisu bili
- Lik koji je umro i koji je sahranjen u jednom filmu pojavljuje se živ u narednom
- Oni nisu shvatili da su filmovi fikcija
- Oni su mislili da imaju dovoljno vlastitih problema i bez da gledaju tobožnje probleme izmišljenih ljudi
Pitanje br. 2:
Zbog čega su stanovnici Makonda odlučili da više ne odlaze u kino na kraju odlomka?
- Zbog toga što su željeli zabavu i razonodu, ali su otkrili da su filmovi realistični i depresivni.
- Zato što nisu imali novaca da plate kartu.
- Zato što su željeli sačuvati svoje emocije za stvarne životne situacije.
- Oni su tražili emotivnu angažovanost, ali su im filmovi bili dosadni, neuvjerljivi i lošeg kvaliteta.
Pitanje br. 3:
Ko su „izmišljena bića“ koja se pominju u posljednjoj rečenici?
- Duhovi
- Cirkuske izmišljotine
- Likovi u filmovima
- Glumci
Pitanje br. 4:
Da li se slažeš sa konačnom odlukom stanovnika Makonda o filmovima?
Objasni svoj stav tako što ćeš uporediti svoje mišljenje o filmovima sa njihovim.
Zadatak br. 2
Kiptim od bijesa dok čiste i farbaju zid škole po četvrti put da bi uklonili grafite. Kreativnost je za pohvalu, ali ljudi treba da nađu načine da se izraze, a da ne nameću dodatne troškove društvu. Zašto kvarite ugled mladih ljudi slikanjem grafita gdje je to zabranjeno? Profesionalni umjetnici ne kače svoje slike po ulicama, zar ne? Umjesto toga, traže da ih neko finansira i stiču slavu kroz zakonite izložbe. Po mom mišljenju, zgrade, ograde i klupe u parkovima su same po sebi umjetnička djela. Zaista je bijedno kvariti tu arhitekturu grafitima i, štaviše, taj metod uništava ozonski omotač. Ja zaista ne shvatam zašto se ovi kriminalni umjetnici uopšte trude pošto njihova „umjetnička djela“ stalno uklanjaju iz vidokruga.
Helga
Svako ima svoj ukus. Društvo je puno komunikacije i reklamiranja. Oznake kompanija, nazivi prodavnica. Veliki nametljivi plakati na ulicama. Jesu li prihvatljivi? Da, uglavnom. Jesu li grafiti prihvatljivi? Neki ljudi kažu da jesu, neki da nijesu. Ko plaća cijenu za grafite? Ko u krajnjem plaća cijenu za reklame? Tačno. Potrošač. Jesu li ljudi koji postavljaju reklamne panoe tražili vašu dozvolu? Ne. Treba li onda to da rade crtači grafita? Zar nije sve to pitanje komunikacije – vaše ime, nazivi bandi i velika umjetnička djela na ulici? Sjetite se karirane i na linije odjeće koja se pojavila u prodavnicama prije nekoliko godina. I odjeće za skijanje. Šare i boje su ukradene direktno od cvjetovima ukrašenih betonskih zidova. Zaista je zadivljujuće da su te šare i boje prihvaćene i hvaljene, ali da se grafiti u istom stilu smatraju užasnim.
Sofija
U gornjem tekstu su data dva pisma s Interneta koja govore o grafitima. Grafiti su nezakonito slikanje i pisanje po zidovima i drugim mjestima. Pomoću pisama, odgovori na pitanja koja slijede.
Pitanje br. 1:
Svrha svakog od ovih pisama je da:
- objasne šta su grafiti.
- predstave mišljenje o grafitima.
- pokažu popularnost grafita.
- ljudima kažu koliko se troši na uklanjanje grafita.
Pitanje br. 2:
Zašto Sofija ukazuje na reklamiranje?
Pitanje br. 3:
Sa kojim se od ova dva pisma ti slažeš? Obrazloži svoj odgovor koristeći sopstvene riječi da ukažeš na ono što je rečeno u jednom ili oba pisma.
- Sa Sofijinim. Mislim da je licemjerno kažnjavati umjetnike grafita, a potom zaraditi milione kopiranjem njihovih dizajna.
- Na izvjestan način slažem se sa obje. Slikanje po zidovima na javnim mjestima treba da bude nezakonito, ali tim ljudima treba dati priliku da svoj posao obavljaju negdje drugo.
- Sofijinim, zato što joj je stalo do umjetnosti.
- Slažem se sa obje. Grafiti su loši, ali je i reklamiranje jednako loše tako da ne želim da budem licemjer.
- Sa Helginim, zato što ni ja ne volim grafite, ali razumijem Sofijino gledište i to što nije željela da osudi ljude zato što rade nešto u što vjeruju.
Pitanje br. 4:
Možemo govoriti o tome šta pismo kaže (njegovom sadržaju).
Možemo govoriti o načinu na koji je pismo napisano (njegovom stilu).
Bez obzira na to sa kojim se pismom slažeš, po tvom mišljenju, koje pismo misliš da je bolje? Obrazloži svoj odgovor ukazujući na način na koji je jedno ili na koji su oba pisma napisana.
- Helgino pismo je bilo djelotvorno zbog načina na koji se direktno obratila umjetnicima grafita.
- Mislim da je Helgino pismo bilo bolje od ova dva pisma. Pomislila sam da je Sofijino bilo pomalo pristrano.
- Mislim da je Sofija iznijela snažan argument, ali Helgino je bolje strukturirano.
Zadatak 3 – Čitalačka pismenost
Donji dijagram prikazuje strukturu radne snage ili „radno sposobnog stanovništva“ jedne zemlje. Ukupan broj stanovnika te zemlje 1995. godine bio je 3,4 miliona.
Napomene:
- Brojevi ljudi su dati u hiljadama.
- Radno sposobno stanovništvo se definiše kao pojedinci između 15 i 65 godina.
- Pojedinci koji „ne pripadaju radnoj snazi” su oni koji ne traže aktivno posao i/ili nisu na raspolaganju za rad
Pitanje br. 1:
Koje su dvije glavne grupe na koje je podijeljeno radno sposobno stanovništvo?
- Zaposleni i nezaposleni.
- Radno sposobni i koji nisu radno sposobni.
- Radnike sa punim radnim vremenom i na radnike sa pola radnog vremena.
- Koji su dio radne snage i oni koji nisu dio radne snage.
Pitanje br.2:
Koliko je radno aktivnih ljudi koji nisu dio radne snage? (Napiši broj ljudi, a ne procenat.)
Pitanje br. 3:
U koji dio gornjeg dijagrama, ili možda ni u jedan, svaka od osoba navedenih u donjoj tabeli bi mogla biti svrstana?
Pokaži svoj odgovor stavljanjem znaka X u tačno polje u tabeli.
Prva stavka je urađena za tebe.
(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)
