Prosvjetni radnici u BiH rade tri puta više od svojih kolega u Evropskoj uniji za pola njihove plate!
Tabela 1: OECD (broj radnih sati)
Prema Pedagoškim standardima i normativima Kantona Sarajevo, broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika predmetne nastave je 24 sedmično tokom 35 nastavnih sedmica, što je na godišnjem nivou 840 sati. Za razliku od njih, nastavnici u Njemačkoj imaju radnu sedmicu koja, u zavisnosti od uzrasta đaka, iznosi 691 sat za godinu, u Austriji oko 630 sati godišnje za srednji školski uzrast, u Slovačkoj 645 sati godišnje, u Sloveniji 627, a u Češkoj 637 sati godišnje.
Za svoj rad nastavnici u Kantonu Sarajevo primaju platu koja se kreće od 600 do 900 eura, što znači da su znatno manje plaćeni od nastavnika u, recimo, Češkoj, gdje oni sa 15 godina iskustva imaju plate od skoro 2.300 dolara, ili u Njemačkoj gdje je to oko 7.580 eura, u Austriji 5.200 eura ili u Slovačkoj 1.600 eura, u Sloveniji 3.800 eura...
Tabela 2: OECD (plate)
Osim broja radnih sata i plata, nastavnici u Kantonu Sarajevo imaju i više učenika u razredima nego njihove kolege u EU ili šire. Od školske 2018/2019. godine razredna odjeljenja formiraju se prema Pedagoškim standardima i normativima donesenim 2018. godine. Prema njima je minimalni broj učenika u redovnim nekombinovanim odjeljenjima 16, optimalni broj je 22, a maksimalni broj učenika u jednom odjeljenju je 28. Sadašnja odjeljenja viših razreda osnovne škole formirana su prema starim Pedagoškim standardima i normativima, tako da u većem broju odjeljenja ima i po 32 učenika. Ministarstvo nije dozvolilo formiranje razrednih odjeljenja pri prelasku učenika sa razredne na predmetnu nastavu po novim Standardima i normativima, i ta prekobrojna odjeljenja će postojati još pet godina. A da su odjeljenja šestih razreda 2018. godine formirana po novim Pedagoškim standardima i normativima, imali bismo manje opterećene nastavnike, a u uvjetima pandemije bilo bi mnogo manje problema s organizacijom nastave.
Prema novim Pedagoškim standardima i normativima, Kanton Sarajevo ima veći minimalni i optimalni broj učenika u razrednim odjeljenjima nego što je to slučaj u susjednoj Hrvatskoj, u kojoj je minimalni broj u razrednim odjeljenjima u osnovnim školama 14 učenika, a optimalni dvadeset. Prosječni broj đaka u razrednim odjeljenjima u drugim državama Evropske unije je 20, što je za dva učenika manje u odnosu na optimalni broj u odjeljenjima po novim Pedagoškim standardima i normativima Kantona Sarajevo.
U zemljama OECD-a prosjek je 13 do 14, u zavisnosti od uzrasta, ali u Njemačkoj je 13 učenika po razredu, u Austriji 12, Slovačkoj i Češkoj 13, Sloveniji 16...
Tabela 3: OECD (broj učenika)
Uz to, u BiH ne postoji planiranje ponude i potražnje nastavnika, kao u većini država Evrope, pa se stvara dojam da ih ima puno nezaposlenih, a činjenica je da mnogi koji rade kao nastavnici nisu završili nastavničke fakultete, nego su sticajem raznih okolnosti završili u obrazovanju. Tako imamo pojedince koji su završili historiju, naučni smjer, ali se nisu uspjeli zaposliti u muzeju, institutu, arhivu ili drugdje, pa su počeli da rade u školi. Tako je s matematičarima, hemičarima... Zbog neusklađenosti nastavničkih fakulteta s potrebama obrazovanja i kolebanja na tržištu rada, nastavnici postaju jeftina radna snaga!
U zemljama poput Irske, Litvanije ili Velike Britanije obrazovni sistemi razvijaju planiranje unaprijed, piše u studiji Nastavnička karijera u Europi, koju je izradila Eurydicea i objavila Evropska komisija u BiH.
Ponuda nastavnika i potražnja za njima planira se u većini europskih zemalja. Obično planiraju vrhovna tijela, ali u flamanskoj zajednici u Belgiji, te u Austriji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu (Škotska) i Švicarskoj tijela na lokalnoj razini mogu također planirati unaprijed… Neki su obrazovni sustavi razvili model procjene ponude nastavnika i potražnje za njima, piše u studiji. Navedeno je i da se gotovo pola zemalja služi podacima o broju studenata u početnom nastavničkom obrazovanju prema specijaliziranim predmetima i broju diplomiranih nastavnika prema predmetu.
Većina se europskih zemalja služi podacima o potražnji za nastavnicima koji se uglavnom temelje na predviđanjima rasta broja učenika što daje opći pregled ukupnog broja nastavnika potrebnih prema obrazovnim razinama. Međutim, mnoge se zemlje koriste i podacima o predmetima koje će nastavnici poučavati i zahvaljujući tome imaju jasniju sliku o vrsti ulaganja koja su potrebna za početno nastavničko obrazovanje ili druge aktivnosti profesionalnog razvoja, piše u studiji Nastavnička karijera u Europi.Povodom 5. oktobra, Dana učitelja, dobili smo čestitku u kojoj iz Ministarstvo obrazovanja iskazuju zahvalnost za rad i trud, za to što činimo da se đaci osjećaju sretnim, ohrabrenim i dostojanstvenim, što ustrajavamo u podršci učenicima i društvu u cjelini, i kažu da su svjesni naše odgovornosti i zahtjeva koji su pred nama svakodnevno, entuzijazma i ljubavi koje ulažemo u svoj rad kako bismo što uspješnije obavljali plemenit poziv učitelja, djecu izveli na put za budućnost, u kojoj će graditi bolji svijet. Lijepe riječi, još samo da budemo i adekvatno priznati i nagrađeni za rad jer – od lijepih riječi i zahvalnosti ne mogu se kupiti drva i platiti struja.
