Svako novo čitanje kurikuluma otkriva nove nedostatke, pa će biti zanimljivo pratiti kakve ćemo otkriti kad počne njihova primjena, jer za one na koje je dosad ukazano ne haje ni ministarstvo, ni nastavnici, ni roditelji.
Ovog puta problem je korelacija: u novom kurikulumu s kojim idemo u revolucionarnu reformu upućuje se na korelaciju među predmetima, koje u kurikulumu – nema! I nije više odgovorno ministarstvo, nego isključivo nastavnici, jer su oni radili u svim komisijama, pa i u komisijama za izradu nastavnih planova i programa od uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja. Nije važno kako su ušli u te stručne komisije, jer su svi stručni – imaju adekvatnu diplomu i radno iskustvo.
Fokusiraću se na historiju jer je to predmet koji predajem.
Podsjećanja radi, u saradnji s Fondom otvoreno društvo BiH Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je 2011. godine izvršilo analizu Nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Cilj te analize, između ostalog, bio je da se utvrdi omogućuje li NPP integrisano učenje i podučavanje, a zaključak Radne grupe bio je: u analiziranim predmetima postoji vrlo mala povezanost sadržaja i oblasti koje se izučavaju, što otežava integrisano podučavanje. Također, iz pregledanih NPP-ova nije vidljivo da se temeljne vještine stečene u jednoj oblasti koriste u drugim, mada se često u didaktičko-metodičkim napomenama upućuje na korelaciju! (Analiza nastavnog plana i programa za devetogodišnje osnovno obrazovanje, str. 17)
Radna grupa utvrdila je i da se u NPP-u za VI razred, recimo iz oblasti Historije, na kraju školske godine uči Stari Rim, a iz Tehničke kulture se izučava građevinska baština BiH, historijski pregledi i ilustracije građevina iz osmanskog i austrougarskog perioda. U VIII razredu se iz Historije uči humanizam i renesansa, novi vijek do XIX stoljeća, istovremeno se u Geografiji izučavaju Azija, Afrika, Amerika, Australija i Okeanija! (Analiza nastavnog plana i programa za devetogodišnje osnovno obrazovanje, str. 16)
Te korelacije nema ni u novom kurikulumu! Ako Ministarstvo formira Radnu grupu za analizu novog revolucionarnog kurikuluma, može samo utvrditi isto kao i 2011. godine! I tako smo opet u 2011, ili u 2004. godini, svejedno!
Sada u kurikulumu za historiju šestog razreda, u dijelu Mogućnosti ostvarivanja međupredmetne povezanosti – međupredmetne korelacije, piše: Navedenu oblast moguće je tematski povezati sa sadržajima iz predmeta geografija, gdje se segment historijskog vremena povezuje sa geografskim prostorom kroz različite historijske periode – analiza historijskih i geografskih karti nudi prostor za komparacije promjena granica, fizičkih oznaka, razvoja gradskih središta, putnih komunikacija itd. kao posljedica određenih procesa i događaja iz prošlosti.
S druge strane, kurikulum za geografiju u šestom razredu ne upućuje na korelaciju s historijom, nego s matematikom i bosanskim, hrvatskim i srpskim jezikom i književnošću! Navedeno je: Međupredmetna povezanost sa matematikom ogleda se kroz korištenje osnovnih matematičkih radnji i metoda pri obradi statističkih podataka (prikupljanje, analiziranje i prikazivanje geografskih podataka – kriteriji, grafikoni / dijagrami, tablice, dobne piramide, klimadijagrami itd.). Kroz prezentovanje stečenih znanja neophodna je i korelacija sa predmetom Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost kako bi se učenik/ca izražavao jasno i smisleno (pismeno i usmeno) uz korištenje geografske terminologije.
I tako će se od nastavnice historije tražiti da u pripremi navede sadržaj s kojim korelira tema koju će proučavati, a takvog sadržaja nema!
No, nije historija usamljena. U Operativnim smjernicama za provedbu Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije piše (str. 31): Prije nego se napravi redoslijed nastavnih sadržaja koji će se podučavati po mjesecima, sljedeći korak pri izradi godišnjeg plana i poučavanja iz svakog od STEM predmeta, a koji bi bio motivirajući za učenike (ali i za nastavnike) jest suradnja i dogovor predmetnih nastavnika. Kao bi se osigurala maksimalna mogućnost integracije, podučavanje treba planirati istodobno tako da se i relevantne teme mogu pojaviti u isto vrijeme. No, predmetni nastavnici ne mogu ništa isplanirati ako se autori predmetnih kurikuluma nisu dogovorili i planirali istodobno izučavanje korelativnih nastavnih sadržaja!
Korelacija nije ostvarena ni u kurikulumu za osnove tehnike u petom razredu, gdje piše da je važno poznavanje hemije kada se obrađuju teme koje su neposredno vezane za nastavu hemije, kao što su: energenti, kiseline i baze, minerali, rude, metali, legure, dobivanje i svojstva metala i legura, plastične mase, celuloza, upotreba i zaštita metala, elektrohemijska korozija i postupci zaštite metala od korozije, građevinski materijali, primarni i sekundarni galvanski članci, tehnike u zaštiti životne sredine i tako dalje, ali učenici hemiju počinju izučavati tek u osmom razredu!
Kada bi se uradila detaljna analiza pokazalo bi se mnogo primjera u svim predmetnim kurikulumima.
Uz to imamo i nove, veoma kompleksne nastavne pripreme. Valjda – što je kompleksnija, djeluje inovativnije i pametnije. Tako izgleda, a u stvarnosti se suštinski ništa ne mijenja.
No, budući da je većina nastavnica navikla šutjeti o uočenim nebulozama ili pričati u užim stručnim kuloarima, u nastavnoj pripremi napisaće bilo šta, tek da zadovolji formu. Isto tako, u dnevnik rada upisaće nastavnu jedinicu, a nešto drugo će na času raditi jer – tog sadržaja nema u udžbeniku! I još besplatnom! Rad nastavnica će se ocjenjivati na osnovu stranačkih, prijateljskih i rodbinskih veza. Takvi će ostvariti i ove nemoguće ciljeve! Mislim, na papiru. A možda tako i treba! Možda je ovako sve i urađeno da bi se radile analize za koje će se opet formirati komisije i neko će opet dobiti honorar. Možda sam ja samo previše ozbiljno shvatila svoj posao...
