Na svjetskom obrazovnom polju nesumnjivo se odvija revolucija, ali uspavani bosanskohercegovački obrazovni sistem još uvijek je u crno-bijelom filmu table i krede.
Tehnologija sve više potiskuje klasično obrazovanje. Veliki broj online besplatnih obrazovnih platformi, sa hiljadama kurseva na više različitih jezika, dostupan je svima koji žele da se obrazuju, bez izlizivanja kartica ili tanjenja novčanika. Nekoliko miliona ljudi širom svijeta preuzimanjem različite edukativne literature i materijala, slušanjem i gledanjem predavanja najvećih stručnjaka i najuvaženijih profesora današnjice sa najpriznatijih sveučilišta (poput američkog Harvarda, Stanforda, Yalea, Berklija, MIT-a i sl.) unapređuju svoja znanja na akademskom nivou putem interneta, do tog nivoa da mogu ravnopravno da diskutuju sa predavačima. Prije samo pedeset godina takav scenarij bio je nezamisliv. Ovaj moderni pristup edukaciji već odavno je postao sastavni dio svjetskog školskog sistema. Nesumnjivo je najvažnija inovacija u obrazovanju u posljednjih sto godina.
Diploma sa težinom
Kvalitetno formalno obrazovanje nije lako dostupno. Dobiti diplomu postaje sve skuplje, a razlog tome uglavnom se može naći u lošoj državnoj strategiji. Skupe škole širom svijeta sve se više guraju u prvi plan, postaju najbolje i najpoželjnije, te se roditelji često zadužuju kreditima da bi ih priuštili svojoj djeci. Za javne škole ima sve manje interesa, smanjuju se budžeti, nastavnici se bune...
Ako obrazovanje kao proces posmatramo odvojeno od te diplome s težinom, dostupnost interneta i besplatna ponuda izuzetno vrijednih obrazovnih sadržaja trebala bi da ohrabri sve generacije da kontinuirano proširuju znanja, shodno imperativu cjeloživotnog učenja i sve većih zahtjeva društva. Besplatni kursevi, čiji je kvalitet neosporan (Coursera je 2012. godine dobila prestižnu nagradu Crunchies za najbolji startup biznis u oblasti obrazovanja), ohrabruju nas da slobodno istražujemo svaku temu koja nas fascinira; da usvojimo neka nova znanja i dobijemo uvid u osnove svakog zanimanja. A to je naročito korisno učenicima koji tek trebaju da izaberu svoje buduće zanimanje.
Besplatni online kursevi postali su popularni krajem 2011. godine kada je Univerzitet Standford započeo svoja tri online kursa, za koja su platforme razvijali od 2008. godine. Iste godine nastaju i tri najveće MOOC platforme Udacity, Coursera i Edx. Koncept javno dostupnih svjetskih predavanja važnih predavača proširen je dodavanjem testova, ispita, vježbi, foruma i certifikata. Postalo je besplatno sve ono što studenti na kampusima najprestižnijih univerziteta plaćaju hiljade dolara. Sve to je redefinisalo obrazovne pristupe današnjice i razvilo neke bolje načine nastave.
MOOC (Masivni otvoreni online kursevi)
MOOC je zajednica platformi za besplatno online učenje. Već pomenuta Coursera, najpopularnija platforma ovog tipa, također je dio ove zbirke. MOOC trenutno predstavlja 70 stranica koje nude besplatne obrazovne platforme iz 3.719 različitih naučnih oblasti.Zajednička vizija, timsko učenje i usavršavanje glavni je cilj ovog pokreta. Sve platforme nisu jednako koncipirane. Najčešće su orijentisane na fakultetsko obrazovanje, ali postoje i predavanja za srednjoškolce. Jedni imaju odjeljke za praćenje napretka studenata, drugi nude sasvim drugačiji sistem. Platforme su podržali i predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michelle Obama – koja je pokrenula i peticuju Besplatan online pristup koledžima za sve kroz SAD nacionalna akreditovana MOOC slobodna sveučilišta.
MOOC zbirka:
Kako kursevi funkcionišu
Kurseve, koji uglavnom traju nekoliko sedmica, može pohađati ko god želi, bez obzira na predznanje i temeljno obrazovanje pojedinca. Nisu ograničeni brojem polaznika. Poželjno je da zajednica bude što brojnija, jer polaznici mogu i sami postati instruktori i pomoći drugima koji imaju pitanja ili probleme pri savladavanju gradiva za koje su stručni. Registracija na obrazovne platforme je moguća putem e-maila, Facebooka, Twittera i sl. Nakon registracije slijedi informisanje o predavačima, o sadržajima kurseva i biranje kurseva. Potom se u učionici kurseva mogu pronaći svi materijali potrebni za uspješno učenje i završetak kursa: pismene informacije, video zapisi, testovi za samoprovjeru, prepisi i podaci o ostalim polaznicima. Može se urediti osobni profil te komunicirati s ostalim polaznicima, kao i sa predavačima. Obavijest o početku kursa kandidati dobiju putem e-mailate individualno kreiraju raspored učenja. Edukativni sadržaji (video, step-by-step, članci, knjige i sl.) uglavnom se usvajaju početkom sedmice, dok se u nastavku od polaznika zahtijeva da, zavisno od koncepta platforme, odrade određene zadatke: vježbe, kvizove, eseje, da ocjenjuju radove drugih kolega na maternjem jeziku i sl. Važan aspekt ovakvog načina učenja je primjena principa igara: poticaj u vidu bodova, sakupljanja i osvajanja bedževa, prelaženja nivoa, razni oblici praćenja napretka učenika... Sve što ostane nejasno može se razraditi na specijaliziranim korisničkim forumima u interakciji s profesorima i ostalim polaznicima. Polaznici ne moraju polagati ispite tokom ili na kraju kursa. Za uspješan završetak kursa izdaju se PDF certifikati bazirani na kodeksu časti. (Polaznici moraju pristati na kodeks časti koji ih obavezuje da šalju samo originalne radove koje su sami napisali, da sami rješavaju testove i ispite i da ih nikada ne pokazuju drugim studentima.)
Kursevi su najčešće podijeljeni na četiri modula. Svaki modul se sastoji od 8 do 10 predavanja, nakon kojih slijede kratki kvizovi. Na kraju svakog modula polaže se test koji sadrži od 5 do 10 pitanja sa nekoliko ponuđenih odgovora. Na nekim platformama server, tokom rješavanja testova, ne nudi odgovor koja pitanja nisu tačno odgovorena. Nakon iskorištena tri pokušaja, polaznik dobija tabelu sa tačnim i netačnim odgovorima. Svaki test se može polagati tri puta, a za certifikat je potrebno sakupiti 60% od ukupnog broja bodova.
Verifikovano nije džaba
U posljednje vrijeme i sistem besplatnih obrazovnih platformi donekle se komercijalizovao: uvedene su cijene za pojedine kurseve i ukinuti su, na nekima čak i potpuno, PDF besplatni certifikati, te su ponuđene nove opcije, specijalizacija i verifikovani certifikati, što se naplaćuje. Materijali za učenje još uvijek su besplatno dostupni za sve.
Foto: Armin Šestić
Redovno pratite skolegijum.ba jer ćemo vam predstaviti još mnogo opcija kako da se kontinuirano i kvalitetno obrazujete!
