Adis ima dvanaest godina i živi u sarajevskom naselju Aneks. Svaki dan se prema Otoci, gdje pohađa osnovnu školu Mehmedalija Mak Dizdar, spušta dugačkom, strmom i krivudavom Vrbovskom ulicom koja nema trotoare za pješake. Ulica je opasna ljeti kada automobili jurcaju i ulaze široko u krivine, a zimi, kada se prostor za kretanje još više suzi, zbog snježnih padavina i opasnija. Proteklih zima se često dešavalo da psi u blizini trolejbuske stanice u Aneksu laju na njega i da ga prepadnu, pa ga zbog toga uvijek neko prati do škole.
Adis kaže da voli svoju školu na Otoci i da je navikao na svoje prijatelje, ali da će se prebaciti u novu školu u Aneksu čim bude otvorena. Tako su mu savjetovali roditelji, a i njemu je, kaže, lakše i bliže jer će mu tada do škole trebati svega dvije minute. Kaže da zna i da će dio njegovih drugova i drugarica iz razreda također preći u novu školu, pa se nada da će opet zajedno ići u razred.
Adis je samo jedno od 215 djece koja će po otvaranju škole na Aneksu napustiti školu Mehmedalija Mak Dizdar na Otoci.
Cijena sitnica – od milion do 6,5 miliona
Izgradnja nove škole na području Aneksa i Hrasnog Brda započeta je 2014. godine na lokalitetu nekadašnjeg ženskog zatvora. Inicijativu za to su stanovnici naselja Hrasno Brdo pokrenuli 2007. godine. Za početak radova bio je osiguran milion konvertibilnih maraka, od čega je 400.000 KM obezbijedila Općina Novi Grad, 350.000 Kanton Sarajevo i 250.000 Općina Novo Sarajevo.
Na zvaničnoj stranici Vlade Kantona Sarajevo na dan početka radova, 12. maja 2014. godine, objavljena je informacija da će projekat izgradnje škole koštati četiri miliona KM. Na zvaničnoj stranici Općine Novo Sarajevo na isti dan pojavila se informacija da ukupna vrijednost izgradnje iznosi preko 3 miliona KM, a finansirat će se kroz tri budžetske godine 2014., 2015. i 2016. godinu. U oktobru 2017. godine načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić izjavio je kako projekat ove škole košta 6,5 miliona KM.
April blizu, a pedagoški standardi konkretni
Do početka 2018. godine svi vanjski radovi na školi su završeni, postavljena je stolarija i škola je pokrivena, te je raspisan tender za izvođenje unutrašnjih radova. Upis u novu školsku godinu za prvačiće je predviđen za april, no mještani kažu da još ne znaju da li će škola zvanično biti otvorena ove godine i da li će biti područna ili ne.
Do objave ovog teksta iz Ministarstva obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo nismo dobili odgovor na ovo pitanje. Prema dostupnim podacima, oni su u škole na tom području uputili zahtjev da proiedu ankete među učenicima, a prema izjavama direktora O.Š. “Mehmedalija Mak Dizdar”, Muniba Kukavice, koji je samoinicijativno anketu proveo u “svojoj” školi, novoosnovana škola bi mogla imati učenika dovoljno za 13 odjeljenja što prema pedagoškim standardima nije dovoljno za registraciju nove škole za šta je potrebno osamnaest odjeljenja.[1]
Istovremeno bi u školi Mehmedalija Mak Dizdar broj odjeljenja bio smanjen ispod osamnaest. Kukavica upozorava da ovi podaci otvaraju pitanja da li će Ministarstvo, uprkos normativima koje je samo definisalo i koji to ne dopuštaju, otvoriti školu ili će izmijeniti normative i standarde da bi odgovorili na potrebe škole koja ne ispunjavaju uslove od osamnaest odjeljenja.
Dodaje da ovaj problem povlači sa sobom i problem za nastavnike OŠ Mehmedalija Mak Dizdar koji moraju znati gdje će popunjavati normu ako se broj odjeljenja smanji.
A nastavnici bez norme
S obzirom na to da je u budžetu Kantona Sarajevo već planirano 406.400 KM za prva četiri mjeseca rada sa 40 zaposlenih u školi na Aneksu, pretpostavka je da to neće biti područna škola, što onda znači da bi zaposleni u OŠ Mehmedalija Mak Dizdar mogli postati tehnološki višak.
Najbolja solucija bila bi da škola na Aneksu bude područna škola u sastavu škole Mehmedalija Mak Dizdar, (...) i kada se stvore uslovi da bude dovoljan broj učenika i u školi na Aneksu i u školi Mehmedalija Mak Dizdar, da li za godinu, dvije ili pet godina, onda da se škola na Aneksu osamostali, a dotad da nastavnici rade ovdje i da dopunjavaju normu gore, kaže Munib Kukavica.
On upozorava da Općinska vijeća Općine Novo Sarajevo i Općine Novi Grad treba da definišu školska područja za obje škole i da je tek onda moguće provesti ankete i imati informacije o tačnom broju učenika koji će pohađati te škole. Naglašava da je moguće da u budućnosti poraste broj učenika iz novoizgrađenog stambenog kompleksa na Otoci odakle je za sada prijavljeno malo djece. Određivanje školskih područja je dodatno potrebno jer u aprilu počinje upis prvačića. Roditelji djece koja žive u naseljima Aneks i Hrasno Brdo su zabrinuti jer ne znaju da li će se i kada škola u blizini otvoriti i gdje da upisuju djecu.
Uloga urbanizma u obrazovanju
Do zaključenja ovog teksta iz Ministarstva nismo dobili ni odgovor na pitanje na osnovu kojih procjena i analiza je donijeta odluka o otvaranju nove škole.
Eksperti za urbanizam upozoravaju da kod izrade regulacionih planova, u okviru kojih se planiraju stambene jedinice, poslovne jedinice pa i školske zgrade, treba uzeti u obzir broj djece koja bi mogla pohađati planirane škole.
Arhitektica Nasiha Pozder kaže da su objekti za školstvo u urbanističkoj nomenklaturi označeni kao društvena infrastruktura, i da podliježu (...) određenoj standardizaciji i procjeni prilikom planiranja. Ona pojašnjava: Osnovna škola planira se za naselja veća od 5.000 stanovnika što bi, u optimalnom smislu, bila mjera jedne mjesne zajednice, ali postoji niz dodatnih faktora i formula kao naprimjer statistika, natalitet, blizina i kapacitet susjednih škola, procjena starosti budućih stanovnika i slično, koje smo kod planiranja obavezni uzeti u obzir. Da biste u nekoj mjesnoj zajednici gradili školu, ukoliko ona nije predviđena u regulacionom planu, obaveza mjesne zajednice je da nadležnom ministarstvu dostavi elaborat potreba (...) u kojem se navodi i tačan broj stanovnika. Broj djece se uzima po utvrđenom procentu u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Od Ministarstva nismo dobili ni odgovor na pitanje da li je gradnja nove škole usklađena sa regulacionim planovima niti da li je napravljena analiza koja bi bila garant da će u novoizgrađenim zgradama na području regulacionih planova Alipašin Most VI i Alipašin Most VII postojati dovoljan broj djece koja će se upisati u OŠ Mehmedalija Mak Dizdar i popuniti nedostatak izazvan odlivom učenika zbog otvaranja škole u Aneksu.
A april daleko, daleko…
S obzirom na to da je april upisni mjesec za prvačiće, roditelji djece koja žive u neposrednoj blizini škole na Aneksu trebali bi imati informacije o njenom (ne)otvaranju. Umjesto toga, ostavljeni su u neznanju gdje će njihova djeca započeti ili nastaviti školovanje. Naš Adis s početka teksta još ne zna gdje će ići u školu u septembru, a Ministarstvo šutnjom ne olakšava situaciju ni njemu, ni velikom broju djece iz okolnih naselja i njihovim roditeljima koji znaju da je april blizu.
No ako uzmu u obzir da je gradnja zgrade počela na početku priprema za izbornu kampanju 2014., možda bi se trebali nadati da bude završena na vrijeme za kampanju 2018. godine.
[1] Rečenica “Do objave ovog teksta iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi Kantona Sarajevo nismo dobili odgovor na ovo pitanje, ali prema izjavama direktora OŠ Mehmedalija Mak Dizdar, Muniba Kukavice, i rezultatima ankete koju je on samoinicijativno proveo u okolnim školama, novoosnovana škola bi mogla imati učenika dovoljno za trinaest odjeljenja. Prema pedagoškim standardima, za registraciju nove škole potrebno je osamnaest odjeljenja” je zamijenjena rečenicom “Do objave ovog teksta iz Ministarstva obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo nismo dobili odgovor na ovo pitanje. Prema dostupnim podacima, oni su u škole na tom području uputili zahtjev da proiedu ankete među učenicima, a prema izjavama direktora O.Š. 'Mehmedalija Mak Dizdar', Muniba Kukavice, koji je samoinicijativno anketu proveo u 'svojoj' školi, novoosnovana škola bi mogla imati učenika dovoljno za 13 odjeljenja što prema pedagoškim standardima nije dovoljno za registraciju nove škole za šta je potrebno osamnaest odjeljenja.” jer je pri obradi teksta došlo do brisanja nekoliko riječi što je promijenilo njeno značenje. (25. 1. 2018.)
