Početkom svake godine na času odjeljenske zajednice bira se rukovodstvo razreda – predsjednik, potpredsjednik, blagajnik, predstavnik u Vijeću učenika. Ovaj čin može se iskoristiti za razgovor sa djecom ne samo o odgovornosti i dužnosti, nego i o stvarnim izborima i glasanju. Sedam do deset dana prije odabira rukovodstva razreda, najavite događaj učenicima i učenicama, objasnite im šta znače funkcije na koje će biti birane i ohrabrite ih da se u što većem broju pripreme i kandidiraju za njih.
Recite im da pripreme svoje mini programe i obraćanja glasačima i glasačicama koje će prije samog glasanja izložiti. Tom prilikom naglasite da se predsjednik ili predsjednica razreda ne treba birati po ljepoti ili boji očiju, sviđanju ili nesviđanju, nego po jasnom programu koji će život u razredu učiniti boljim.
Narednog časa pažljivo saslušajte prijavljene kandidate i kandidatkinje, a zatim razgovarajte s razredom o načinu na koji su kandidati predstavili svoje programe. Posebno se osvrnite na njihov sadržaj. Budite kritični tako da raspravljate o akcijama, idejama, načinima njihovog provođenja, a ne o ličnostima prijavljenih učenika i učenica. Ovaj razgovor je, također, prilika da razgovarate o načinu na koji generalno danas biramo političke vođe. Kojim kriterijima se tada vodimo? Koliko se informiramo o programu određenog kandidata ili kandidatkinje? Kakve vođe i sa kojim karakteristikama biramo? Koji bi to demokratski kriteriji bili? Razgovarajte onda o tome kakav vođa treba da bude? Koje sposobnosti treba da posjeduje? Kako da se ponaša prema drugima? Treba li buduća predsjednica slušati i biti obazriva prema potrebama svakog učenika? Treba li razgovarati s njima i čuti njihove potrebe, uvažavati konstruktivne kritike i tako biti još bolja?
Nakon ovog razgovora, prije nego glasanje počne, kažite da je stigao dopis od direktora škole ili Ministarstva obrazovanja ili Nastavničkog vijeća – neke više instance, s većim autoritetom od Vas, u kojem piše da ove godine predsjednik razreda može biti samo djevojčica i da će se od svih prijavljenih kandidata na funkciju predsjednika birati samo djevojčice. Budite ozbiljni i istrajni u ovom saopćenju te pratite reakcije učenika i učenica. Šta će reći? Da li će se buniti? Kako? Koji učenici? Pratite da li će učenicima pasti na pamet konkretna akcija povodom ove odluke. Da li će pitati na osnovu kojih argumenata je ova odluka donesena. Pustite razred da i dalje vjeruje u ovu odluku, ali polako počnite razgovarati o tome da li je odluka uredu. Ako nije, zašto nije? Pričajte onda o tome da li su određene pozicije moći i privilegije rezervirane samo za jedan spol. Ako da, zašto? Prisjetite se sada karakteristika dobrog vođe koje ste maloprije definirali i razmotrite da i žene i muškarci mogu podjednako da ih posjeduju te zaključite da spol nije određujući faktor uspjeha rukovodstva. Onda u razgovor uključite stvarnu političku situaciju u BiH i pitajte učenike i učenice kojeg spola ima više na vodećim funkcijama? Pričajte o tome zašto se uvijek kaže da će se birati predsjednik razreda i zašto se odmah podrazumijeva da predsjednik treba biti muško? Zašto su većina vođa danas u BiH muškarci? Pitajte onda dječake kako su na svojoj koži osjećali danas kada ste im nešto uskratili i proglasili ih manje sposobnim.
Nakon toga učenicima i učenicama možete reći da svi trebaju da biraju i budu birani. Otkrijte im da dopisa nema i da za predsjednika razreda mogu da se kandiduju svi, bez obzira na spol. Ako se nijedna djevojčica nije prijavila, pričajte onda sa njima zašto im nije palo na pamet da budu predsjednice. Onda ponovite sve karakteristike koje treba da ima dobar vođa, osvrnite se i na programe kandidata koje ste danas čuli, pohvalite dobre stvari, a kritički se osvrnite na ono što je moglo bolje. Zatim recite djeci da se ponovo pripreme za naredni čas kada se definitivno bira predsjednik ili predsjednica razreda te ih ohrabrite da, poučeni današnjim iskustvom, ponovo pripreme programe i govore. Neka se potrude da budu što bolji. Također, neka vježbaju i govorne vještine. Napomenite ih da zamole nastavnika ili nastavnicu jezika da im pomogne u tome.
Drugi čas biranja predsjednika ili predsjednice razreda samo saslušajte programe prijavljenih kandidata i recite onda razredu da se spremi za glasanje. Prije nego im podijelite listiće možete im reći: Šta bi bilo da kažem da danas mogu glasati samo djeca iz seoskih sredina? Ili da mogu glasati samo djeca sa smeđim očima? Da li bi to bilo fer i kako vam ovo zvuči? Ovo je sada idealna prilika i trenutak da s učenicima i učenicama razgovarate o diskriminaciji i uskraćivanju prava. Pričajte o tome koji to ljudi danas u našem društvu nemaju jednaka prava kao ostali. Kome se sve uskraćuju prava i po kom osnovu? Da li je to dobro ili ne?
Pustite onda djecu da glasaju. Glasanje će trajati kratko. Neka glasove ubace u neku kutiju. Nakon glasanja, prije nego saopštite rezultate, iskoristite pažnju učenika i učenica da im što plastičnije objasnite kako danas funkcionira demokratija u BiH. Kažete im da, recimo, jedan od učenika (imenujte nekog učenika ili učenicu uz naglašavanje da je to slučajni odabir) želi u WC. Vi kao nastavnik i neko ko ima moć kažete da taj učenik ili učenica ne može ići u WC. Onda kažete da, kad malo bolje razmislite, može ići u WC jedino ako u razredu glasate i ako taj učenik ili učenica dobije polovinu glasova. Pitajte razred da li je to uredu? Ako se slože sa ovim prijedlogom, onda im recite: Eh, sada ću vam ja objasniti šta je bosanska demokratija. Glasamo da neko ide u WC, ali svi koji budu za, odgovarat će. I to najteža pitanja. Vidite koliko bi onda učenika i učenica podiglo ruku. Ovu vježbu sa svojim đacima često radi nastavnik geografije u Drugoj osnovnoj školi Ilidža/Hrasnica Fahrudin Bičo i cilj mu je da njome ohrabri đake da se bune i da im pokaže kako se mogu i moraju buniti protiv ovakve bosanske demokratije. Isto objasnite i vi svojim učenicima i učenicama, a onda konačno prebrojite glasove i proglasite predsjednika ili predsjednicu.
Da bi djeca razvila snažan osjećaj borbe za pravednost, često, nažalost, moraju prvo na vlastitoj koži osjetiti nepravdu, diskriminaciju i uskraćivanje nekog prava – vrijednosti nedemokratičnog društva. Učenici i učenice će, također, kroz život često osjećati na vlastitoj koži nepravdu i dolaziti u iskušenje da postupe po principima iste. Škola može i treba biti mjesto koje će djeci prvo približiti ove pojmove na iskustvenom nivou, tako da djeca osjete djelić nepravde na vlastitoj koži, a da ih opet zaštiti od veće boli i patnje uz jasno objašnjenje da je sve dio igre biranja predsjednika razreda. Objasnite još jednom dječacima i(li) djeci kojoj ste tokom biranja predsjednika razreda uskratili pravo da biraju ili budu birani da niste imali ništa lično protiv njih, da je ovo sve proces učenja i promišljanja svijeta u kojem žive i u kojem će sutra kao punoljetni ljudi birati i možda biti birani. Neka svake godine izbor predsjednika ili predsjednice razreda bude takav da djeca pripremaju programe, da skupa ponavljate vrijednosti demokratije i karakteristike dobrih vođa. Biranje predsjednika razreda može se tako iskoristiti – kako smo vidjeli – za poučavanje djece demokratskim kriterijima i vrijednostima kojima se sutra trebaju voditi prilikom zaokruživanja nečijeg imena na nekoj listi – od predstavnika stanara do funkcija sa mnogo više odgovornosti. Također, ako nekada požele da se i sami kandidiraju za određene funkcije, djeca će, ako sa njima budete ovako birali predsjednika ili predsjednicu, imati već razvijenu svijest o tome kakav kandidat ili kandidatkinja trebaju da budu. Ujedno, biranjem predsjednika može se govoriti i o (rodnoj) diskriminaciji, privilegiji, dužnosti, obavezi, dosljednosti, povjerenju – stvarima koje će djeci trebati 365 dana u godini, a ne samo na dan izbora.
