Učesnici javne rasprave o nacrtu Kodeksa o ponašanju i odijevanju na Univerzitetu u Sarajevu, koja je održana u petak, 13. 7. 2018. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, složili su se da nacrt treba odbaciti. Tokom rasprave ovaj dokument dovođen je u vezu s fašizmom, seksizmom, šovinizmom i ksenofobijom, a rečeno je i da je u sukobu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH i drugim aktima koji su po svom pravnom značaju viši od Kodeksa.
Zabranjena je aktivnost političkih stranaka, ali je, dakle, po Kodeksu očito dopušteno da politički kandidati javno istupaju sa osobnim političkim mišljenjem, rekla je, između ostalog, profesorica Lejla Turčilo, koja je bila i moderatorica rasprave.
Na samom početku rasprave Lejla Turčilo je pozvala sve zainteresovane da kažu šta misle o spornom dokumentu i najavila da će ti stavovi biti upućeni Senatu Univerziteta u Sarajevu. Kazala je kako je nacrt pun stilskih, jezičkih i gramatičkih grešaka, te da on direktno osporava 11. član Etičkog kodeksa, u kojem piše da je nedopustiv svaki oblik diskriminacije, neposredne ili posredne, temeljen na religiji, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, stilu života, imovinskom stanju, porijeklu, porodičnom i bračnom statusu, drugom stanju, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, zdravstvenom stanju, političkom opredjeljenju.
Docent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu Dinko Osmanković rekao je da je, neposredno pred početak javne rasprave, Vijeće Elektrotehničkog fakulteta jednoglasno odbacilo ovaj dokument jer smatra da se njime pokušava uvesti sistemska korupcija u rad akademske zajednice. Napomenuo je da su članovi 2, 6 i 13 posebno diskutabilni, te dovode u pitanje samu definiciju akademski prihvatljivog ponašanja.
Bilo kakvo normiranje u akademskoj zajednici ima samo jedan jedinstven cilj, a to je jednoumlje, zaključuje Osmanković.
Studentica Azra Omerović ocijenila je da bi članom 9 ovog Kodeksa – u kojem stoji da informacije i podaci koji za poslovanje Univerziteta u Sarajevu imaju iznimnu važnost i imaju se smatrati poslovnom tajnom, a njihovo otkrivanje neprihvatljivim ponašanjem – Univerzitet u Sarajevu postao još više zatvoren za javnost. Ona smatra da se ovim još više potvrđuje nepreciznost Kodeksa jer se postavlja pitanje ko procjenjuje važnost informacije?
U raspravi su učestvovali i oni koji smatraju da bi se nacrt Kodeksa o oblačenju trebao usvojiti, jer, kako kažu, na Univerzitetu je moguće vidjeti svašta.
Muškarac ima pet puta veću požudu od žene, a upravo način odijevanja izaziva požudu, rekao je jedan učesnik u javnoj raspravi, čime je izazvao burne reakcije ostalih sudionika i sudionica, među kojima je bila i replika-pitanje da li je problem određena djevojka koja se nekako obukla ili onaj ko je tretira kao objekat?
Emina Mušija iz Odbora za upravljanje kvalitetom na Senatu Univerziteta u Sarajevu istakla je da nije učestvovala u kreiranju Kodeksa, ali se osvrnula na debatu ocjenom da se etika i moral individualno shvataju. Sličan komentar imala je i Maša Durkalić, feministkinja i aktivistkinja iz Sarajeva, koja je rekla da se ovim Kodeksom ugrožava tjelesni integritet žena i muškaraca i dozvoljava prodiranje fašizma u društvo, te zaključila da je ovo kultura patrijarhata i perpetuiranje kulture silovanja. Jasmin Hasanović, asistent na Fakultetu političkih nauka, ocijenio je da je problem u politiziranju tijela jer institucija ovim nacrtom upravo zadire u naša tijela. Skrenuo je pažnju na samu kontradiktornost nacrta, govoreći o zabrani šorceva na DIF-u ili poteškoći u savladavanju slikanja akta na Akademiji likovnih umjetnosti. Hasanović je ocijenio i da normiranje određenog svjetonazora negira pluralnost, te da je skepsa zamijenjena dogmom, a znanje vjerovanjem.
Tokom rasprave otvoreno je pitanje iz čega zagovornici Kodeksa crpe uporište za takav dokument. Rečeno je i da se, iako postoje neki ekstremni slučajevi unutar Univerziteta, ne bi trebao nametati kodeks koji je restriktivan za sve jer je uvriježeno mišljenje da svi imaju individualne etičke, moralne i druge vrijednosti. Stav da se Kodeksom Univerzitet čuva od degradacije i opadanja opovrgnuo je jedan sudionik, koji ga je ocijenio kao degradaciju Univerziteta, koja se ogleda u tome što imamo sve manje priznatih naučnika koji ostvaruju velike rezultate, a sve više profesora koji zastupanju antinaučne i pseudonaučne teze.
Ševala Kurspahić, predstavnica studenata Filozofskog fakulteta, u ime studenata i studentica svog fakulteta postavila je nekoliko pitanja, ali nije dobila odgovore.
Šta je povod za sastavljanje Kodeksa, zbog čega i zbog koga je on napisan? Je li provedena ikakva anketa u vezi s tim da li neko na fakultet dolazi neprikladno odjeven, ili o tome utječe li fizički izgled na rezultate tokom studija? Šta je umjerena šminka i nakit? Kako će Kodeks utjecati na poboljšanje uslova studiranja? Hoće li nas ovaj Kodeks pomjeriti za makar jedno mjesto na rang-listi svjetskih univerziteta?, pitala je Kurspahić, a Mahir Cvrk, predstavnik studenata Fakulteta političkih nauka, u svom izlaganju ocijenio je da polupismeni nacrt Kodeksa krši sam sebe jer narušava ugled Univerziteta iako je jedan od njegovih ciljeva da očuva ugled Univerziteta. Podsjetio je i na to da su osnovne norme oblačenja već uvrštene u Zakon i istakao da je samim tim ovaj Kodeks nepotreban, pa zaključio kako je nacrt namjerno nakaradno napravljen kako bi se oni koje ovaj Kodeks obuhvata pozvali na slobodu govora.
Mi se borimo za osnovnu stvar za koju su se borili ljudi od prije 70 godina, a to je sloboda govora, rekao je Cvrk.
Prisutnim se obratila i novinarka Dženana Karup koja smatra da se ovim nacrtom manifestira islamizacija Univerziteta i, naglasivši važnost slobode mišljenja, dodala da je cilj Kodeksa da se postane dio mase.
Učesnici su postavili niz pitanja: kako da se Univerzitet odbrani od žalbi za seksualno uznemiravanje i mobing kada profesori počnu da mjere dužinu dekoltea, suknje ili šorca; koliko će Kanton izdvojiti iz sredstava za uklanjanje tetovaža, a čuo se i prijedlog da na Filozofskom fakultetu tokom cijele godine bude obavezno nositi kabanice jer pojedine prostorije prokišnjavaju i nastavu nije moguće izvoditi.
Nakon jednoiposatne diskusije, nacrt Kodeksa ponašanja i odijevanja na Univerzitetu u Sarajevu u potpunosti je odbačen.
