Na kraju prvog polugodišta pokazalo se da su đaci prvog razreda JU Gimnazija Živinice postigli loše rezultate – mnogo je negativnih ocjena po predmetima, a oni koji su prolazili vrlo dobrim uspjehom pokvarili su ocjene! Od njih 24 u odjeljenju, samo je sedam odlikaša. Razgovarali smo o tome na času odjeljenske zajednice, nastojeći da utvrdimo uzroke i posljedice lošeg uspjeha, ali i nađemo rješenje problema. Da bi im olakšala snalaženje, predložila sam da koristimo drvo problema.
Na velikom papiru nacrtali smo drvo sa korijenom i granama. Na stablu je napisan ključni problem koji istražujemo, korijen su uzroci problema, grane su posljedice, a plodovi na vrhovima su moguća rješenja! Crtež smo zalijepili na tablu, a ja ih, kao nastavnica, sve vrijeme podstičem i objašnjavam im razliku između uzroka i posljedica, jer prvi put rade ovu tehniku, a i prvi su razred.
Prvi zadatak bio je definisati šta sve utiče na loš uspjeh u školi: pubertet, loše ponašanje, teški predmeti poput matematike i fizike, nezainteresovanost za učenje, nedovoljno učenja, prevelika upotreba mobilnih telefona, lijenost učenika, korona, loši uslovi rada, obimno gradivo, problem u porodici, učenje sa nerazumijevanjem, učenje činjenica napamet, đaci ne poštuju nastavnike, nastavnici ne poštuju učenike, učenice su nezainteresovane za nastavu, na nastavi je dosadno jer nema puno ogleda i vježbi, nastavnice nemaju autoritet, nastavnici komuniciraju samo sa najboljim učenicama, dok zapostavljaju slabije, konflikti među đacima, konflikti između nastavnika i učenika, učenici izostaju s nastave kada su najavljeni kontrolni i testovi, učenice ne nose knjige i zbirke, strah od nastavnica, i tako dalje.
Potom svaki đak ima zadatak da na radni listić napiše moguće uzroke problema, a kasnije će svi svoje listiće zalijepiti na drvo na tabli.
Njihova razmišljanja počinju da se nižu: nastavnik ne zna dobro objasniti gradivo i prenijeti znanje; nastavnik nema autoritet; nastavnica precjenjuje svoj predmet; dosadan predavač; neadekvatna objašnjenja, bez praktičnog pokazivanja; korištenje tehnologije na nepravilan način... Uzrok je i učenik koji je neodgojen, bezobrazan, nedosljedan, neodgovoran; lijenost; problemi u porodici; oslanjanje samo na znanje usvojeno tokom časa, što je nedovoljno za odličan uspjeh; loše mentalno zdravlje. Uzrok je previše obiman nastavni plan i program. Uzrok je trenutna epidemiološka situacija.
Naredni zadatak je da sve učenice na radne listiće napišu moguće posljedice ovih uzroka, svaka učenica posljedice za uzroke koje je navela. I te listiće će zalijepiti na drvo na tabli, ali u krošnji.
Posljedice lošeg uspjeha odjeljenja su: učenici ne poštuju nastavnika koji ne zna prenijeti znanje, omalovažavaju ih; dolazi do nesporazuma između nastavnica i učenika; galama je na času; učenice ne razumiju gradivo; dosadno im je na času; ne dolaze na nastavu; ne stiču znanje; loše ocjene učenika stvaraju lošu sliku i ugled nastavnika. Posljedica lošeg uspjeha odjeljenja, kada je uzrok učenik koji je neodgojen, bezobrazan, nedosljedan, neodgovoran i ne uči, jesu: cjelokupni nastavni proces je ugrožen; nastavnici koji predaju gube vrijeme na opomene; učenik može ponavljati razred; uslijediće kazne za cijeli razred ili pojedince; gomilaju se loše ocjene; raste stres i nervoza; biće uvedena zabrana korištenja telefona; smanjuje se samopouzdanja učenica; međusobni odnosi u odjeljenju su loši.
Posljedica lošeg uspjeha odjeljenja, ako je uzrok preobiman nastavni plan, jeste prelazak učenika u neku drugu školu ili na zanat (s tim da će tu školu lakše završiti i brže naći posao).
Posljedice lošeg uspjeha odjeljenja, ako je uzrok trenutna epidemiološka situacija, izolacija i samoizolacija, jesu: apatija, stres, nervoza među djecom, smanjeno druženje s vršnjacima, učenici se opuste sedam dana dok ne pohađaju nastavu i manje uče.
Naredna faza je osmisliti rješenje za problem kako bi se spriječile posljedice, poboljšali uslovi za rad i ostvario veći uspjeh u odjeljenju.
Učenici i učenice su svoja zapažanja/mišljenja/rješenja i prijedloge bilježile na listiće i postavljale na drvo na tabli, ali u vrh krošnje, kao plodove: razgovor sa razrednim starješinom i roditeljima; razgovor sa pedagogicom škole; konsultacija sa prijateljima; redovno praćenje nastave; manje korištenje telefona; redovno učenje; više učenja; educiranje nastavnica za korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT); đaci i roditelji moraju biti odgovorni .
Kasnije smo razgovorom došli do nekoliko zaključaka: da bi se popravio loš uspjeh odjeljenja, svi se moraju uozbiljiti – i nastavnici i đaci; učenice moraju redovno učiti i biti odgovorne prema nastavi; nastavnici se moraju edukovati, ići na seminare, raditi na sebi, biti dosljedni u svom radu, koristiti nove metode rada i pripremati se za čas svakodnevno; učenici trebaju biti aktivni sudionici nastave, učiti kako učiti, a učiteljice koordinatorice aktivne nastave, osavremenjivati nastavne metode i davati punu podršku djeci; nastavnici moraju od učenika tražiti da nauče misliti, rješavati probleme, pripremati sadržaj, praktično raditi, povezivati usvojena znanja i životno iskustvo.
Shvatila sam da đaci više poštuju nastavnike za koje osjete da im je stalo do učenika i učenika. Oni lakše stiču njihovo povjerenje. Isto tako, edukovana nastavnica, bolje pripremljena za čas, ima veći autoritet i u odjeljenju stvara dobru radnu atmosferu, disciplinu i poštovanje.
Na ovom času odjeljenske zajednice bila je i moja kolegica, nastavnica bosanskog jezika, koja informacije o novinama u nastavi objavljuje na internet-stranici škole. Pedagogica je tražila da drvo problema ostavimo u školi kako bi ga i drugi nastavnici mogli koristiti u svim odjeljenjima i napraviti analizu uspjeha na kraju školske godine.
Inače, ova tehnika može se koristiti u svim predmetima i pomaže da đake uvedemo u problem koji će istraživati tokom časa.
