Posljednjih dana aprila 2022. godine na društvenim mrežama vodi se polemika o Facebook objavi ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naide Hote-Muminović u kojoj je obznanila da će pojedini nastavnici i nastavnice sporazumno preći iz škola na nova radna mjesta u Institutu za preduniverzitetsko obrazovanje. Bez javnog konkursa.
Veći dio radnika bit će angažirano putem sporazumnog prelaska iz škola, a jedan dio pozicija bit će popunjen javnim pozivom. Uredba o zapošljavanju predviđa upravo takve mogućnosti, a isti pravni mehanizam postoji u oba kolektivna ugovora za obrazovanje i to već godinama. Osobe za koje dajem saglasnost za prelazak iz škola istaknuti su prosvjetni radnici koji su se pokazali u svom poslu, napisala je Hota-Muminović na svom Facebooku.
Ministrica se pozvala na Uredbu o zapošljavanju i kolektivne ugovore, a odabrane nastavnike i nastavnice okvalificirala je kao istaknute prosvjetne radnike koji su se pokazali u svom poslu. Imena nekih od njih procurila su u javnost, a sudeći po spisku, ministrica nije imala jasno definirane kriterije prilikom odabira.
U svojoj objavi dalje je istaknula da postoje pojedinci koji nastoje usporiti procese, zloupotrebljavati politiku i medije, zastrašiti ljude, opstruirati, i bez formalne odgovornosti gospodare našim obrazovnim sistemom. Možda oni i postoje, ali se ni Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo ne može pohvaliti odgovornošću i dosljednošću. Kao što je ministrica navela, kroz Ministarstvo obrazovanja prošlo je mnogo ministara, a jedan od njih bio je i Emir Turkušić, za čijeg je mandata 2004. godine donesen Pravilnik o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja odgajatelja/nastavnika i stručnih saradnika u predškolskim ustanovama, osnovnim, srednjim školama u Kantonu Sarajevo. Pravilnik jeste manjkav, ali ipak sadrži kriterije na osnovu kojih se može odrediti ko se pokazao u svom poslu. Neodgovorno je da ministrica ne poštuje ovaj pravilnik, nego proizvoljno svoje odabranike označava kao istaknute prosvjetne radnike, što implicira da se ostali nisu istaknuli, da nisu posvećeni poslu i da su manje stručni i sposobni!?
Prema Pravilniku, odgajatelji, profesori/nastavnici i stručni saradnici ocjenjuju se jednom u dvije godine na osnovu redovnog praćenja rada i postignutih rezultata, a uslov za svako napredovanje je da za svoj rad dva puta uzastopno dobiju ocjenu naročito se ističe. Definirani su i kriteriji za redovno i vanredno napredovanje. Nastavnik stiče pravo na vanredno napredovanje ukoliko, pored dvaput dobivene ocjene naročito se ističe, osvoji maksimalan broj bodova (35).
Bodovanje se vrši po kriterijima:
- autor ili koautor udžbenika, priručnika i nastavnih materijala koji su odobreni od Ministarstva obrazovanja i nauke: 20 bodova za autora, odnosno 10 bodova za koautora, za jedno izdanje;
-
objavljeni radovi na stručnim i naučnim konferencijama i kongresima: 3 boda;
-
objavljeni radovi u stručnim referentnim časopisima: 2 boda;
-
učešće u komisijama za izradu i izmjene nastavnih planova i programa: 2 boda po komisiji;
-
recenzije udžbenika, priručnika i nastavnog materijala: 2 boda za jedno izdanje;
-
uvođenje inovacija u nastavi podržanih od Ministarstva obrazovanja i nauke: 2 boda;
-
priprema učenika za takmičenja na federalnom, državnom i međunarodnom nivou: 3 boda;
-
visoke ocjene znanja učenika na testiranju koje provodi Prosvjetno-pedagoški zavod: 1 bod.
Postoje prosvjetni radnici koji su imali i do 100 bodova po različitim kriterijima, ali takve ministrica nije izdvojila kao istaknute. Ona za svoje odabranike tvrdi da su se pokazali u svom poslu. Kome su se pokazali? Gdje? Pošto ne uvažava kriterije iz Pravilnika o ocjenjivanju, očito su istaknuti radnici oni koji su se pokazali na svim mjestima gdje se pojavljuje ministrica obrazovanja! Prosvjetni radnici koji su posvećeni poslu i uz to se kontinuirano stručno usavršavaju nemaju vremena da se kreću putevima ministara i ministrica obrazovanja da bi ih njihovo oko zapazilo.
Ne želi ministrica obrazovanja javni konkurs za buduće zaposlenike Instituta jer bi se prijavili i neki kojima njeni odabranici ne mogu parirati, a ima i prosvjetnih radnika sa zasluženim stručnim zvanjima viših savjetnika koji se ne bi ni prijavili na javni konkurs. Krajnje je neodgovorno, neprofesionalno i neetično od ministrice obrazovanja, kako god se zvala i iz koje god političke stranke bila, bez jasnih i relevantnih kriterija izdvajati skupinu prosvjetnih radnika kao istaknute. Isto tako je neprofesionalno, nekolegijalno i neetično od prosvjetnih radnika koji su na spisku istaknutih što pristaju na ovakav način zapošljavanja i na ovako proizvoljnu kategorizaciju.
Ministrica će svoje odabranike nagraditi znatno većom plaćom u odnosu na onu prosvjetnih radnika koji ostaju u učionicama. Naime, koeficijent prema kojem se nastavnicima i nastavnicama obračunava plaća je 3,7, sa osnovicom od 330 KM i mogućnošću napredovanja do 4,1 (od 1.221 do 1.353 KM), a odabrani kadrovi ministrice prelaze na radna mjesta stručnih savjetnika i savjetnica sa koeficijentom 5,7 (1.881 KM) i, prema procjeni mnogih, imat će znatno bolje uslove rada. (Budžet Instituta je 865.900 KM, od čega je 722.000 KM predviđeno za plaće i naknade zaposlenih, a 61.400 za ugovorne i druge usluge. U Institutu bi trebalo raditi 12 ljudi, a upravu čine direktorica, petočlani upravni odbor i tročlani nadzorni odbor.)
A zar ne bi trebalo stimulirati ostanak najboljih prosvjetnih radnica u učionicama, a ne da nam najbolje postaju kancelarijske službenice? U suštini, u učionicama uvijek i ostaju oni najsposobniji i najstručniji, koji vole podučavati bez obzira na težinu nastavničkog posla. Budući da odranije postoje učitelji, nastavnice i profesori koji su za istu plaću učionice zamijenili kancelarijama, radno vrijeme i godišnji odmor prosvjetnih radnika za radno vrijeme i godišnje odmore kancelarijskih radnika, nije posao onih koji podučavaju lagan kao što mnogima izgleda. Niko još kancelarijski posao nije zamijenio nastavničkim, jer nije svojstveno ljudskoj prirodi da svjesno sebe dovodi u gori položaj.
