Najduži februar za posljednje četiri godine u medijskom izvještavanju o obrazovanju obilježila je vijest da se u Kantonu Sarajevo odgađa izdavanje potvrda za upis djece u prvi razred osnovne škole, ali ne zbog štrajka, ne zbog manjka ljekara, ne zbog nekog propalog tendera, nego – zbog gužvi za vakcinaciju djece protiv morbila! Očito se jedan broj roditelja odlučio da ipak odgovornost za zdravlje svoje djece podijeli s onima koji o zaraznim bolestima znaju više od njih. Ne služi li znanje i tome: da ne učimo na vlastitom tragičnom iskustvu, ako se ono može izbjeći?
Baštovanstvo
Za razliku od epidemije morbila, u Republici Srpskoj je djecu napala ljubav prema ćirilici i Vuku Karadžiću, u obliku ministrice prosvjete i njene zamjenice, koje su povodom 160 godina od njegove smrt obišle nekoliko škola i govorile o tome kako je jezik naša baština i kako ga treba čuvati... Ouups, to je rekla ministrica visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo, tokom posjete Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. A u Srpskoj je direktorica škole Sveti Sava izjavila: Srpski jezik je ćirilica, a ona je djelo Vuka Karadžića i sama ta činjenica dovoljno govori o njegovom značaju.
Na tragu te lingvističke mudrosti (jezik je pismo) održana je u prostorijama Ministarstva prosvjete i kulture i konstitutivna sjednica Savjeta za standardizaciju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma. (U Savjet su imenovani sljedeći članovi: prof. dr Sreto Tanasić, prof. dr Dragomir Kozomara, prof. dr Ranko Popović, prof. dr Milanka Babić, prof. dr Biljana Samardžić, doc. dr Saša Đukić i prof. dr Mijana Kuburić Macura. Za predsjednika Savjeta je izabrana prof. dr Milanka Babić, a za zamjenika predsjednika prof. dr Mijana Kuburić Macura.)
Od baštine do biroa
Dok ministri čuvaju baštinu, prosvjetni radnici prijete štrajkovima. U Sarajevu i Mostaru okupljanjima, šetnjama i kraćim obustavama rada oni su izrazili nezadovoljstvo odnosom vlasti prema njima. U Mostaru se nezadovoljstvo izražava u konvertibilnim markama, a u Sarajevu je spisak nešto duži. Za nekoliko tačaka predug, tvrde iz kantonalne vlade, jer beneficirani radni staž, naprimjer, nije u njihovoj nadležnosti.
Među zahtjevima nema onoga koji bi tražio promjenu kriterija za zapošljavanje. Jedan slučaj iz Trebinja osvjetljava točkiće mehanizma koji direktorima omogućavaju da štele izbore. Nakon što se jedna kandidatkinja od ukupno dvije prijavljene požalila na objavljene rezultate (da joj bodovi s biroa nisu dobro izračunati), pojavila se ispravka, ali ne samo bodova s biroa, nego i bodova za intervju, ovaj put izmijenjeni opet na njenu štetu. Inspekcija tvrdi da intervju nije u njenom resoru i da tu komisije imaju prostora da namiču razlike u bodovima koje onda favoriziraju kandidate s lošijim objektivnim referencama.
Mobilni timovi – mobilna aplikacija 0 : 1
Roditelji su dali podršku protestima i štrajku upozorenja, ne zaboravljajući da podsjete ministarstva i na druge probleme. U Visokom tako traže osnivanje stručnog tima, sastavljenog od psihologa, defektologa, logopeda i socijalnog radnika, koji bi svakog dana posjećivao drugu školu i pružao svu potrebnu podršku i pomoć djeci i osoblju. Dok se za tim ne nađu pare, roditeljima ostaje da koriste aplikaciju LePetit, na kojoj se, pored 170 priča koje čitaju pisci, prevoditeljice, lektorice..., sada može čuti i 120 logopedskih vježbi, govornih vježbi i multimedijalnih sadržaja.
Dvije bombe i skalpel
Najzad, ni đaci u februaru nisu sjedili skrštenih ruku. Dvije su sarajevske škole zatvorene zbog dojava o bombi, a jedna se našla u centru medijske pozornosti nakon što je jedan dječak u nju došao sa skalpelom. Prema prvim informacijama, naravno neprovjerenim i bez navođenja izvora, dječak je prijetio učenicima u prostorijama škole, a na svu sreću izbjegnuta je tragedija. Prema drugim, koje su iz škole došle u vidu zvaničnog saopštenja, ništa se ozbiljno nije desilo, osim što se dječak slučajno sam povrijedio.
A onda, umjesto da se prvi medij izvini zbog senzacionalističkog pristupa temi (koja uključuje i maloljetnike!), javio se drugi medij da pita zašto je onda škola čekala dva dana i medijska pisanja da bi se oglasila o ovom nemilom događaju koji se desio u njihovoj školi. Da li bi se čekalo i da je imalo drugačije posljedice, a ne lakše tjelesne povrede, kako navode?
Usmeni dio runde
Medijsko praćenje obrazovanja ovdje je dotaklo dno. Ako ne znamo tačno šta se desilo, objavićemo sve što vjerujemo da se desilo, odgovornost je na onima koji prije nego što napišu informaciju ipak žele utvrditi činjenice. U poređenju s ovolikom količinom arogancije, vijest da su se studentice sarajevskog pravnog fakulteta plasirale na usmeni dio Evropske runde Monroe E Price Media Law Moot Court, takmičenje koje organizira Univerzitet u Oxfordu, a koje će se održati u Parizu ne čini se vrijednom pažnje. Pa ipak, ne samo da iz vijesti nismo saznali kada će se taj usmeni dio runde održati, nego nakon mjesec dana ne znamo ni da li su studentice uopšte otišle.
Možda se TV-indeks, kako će se zvati televizijski studio otvoren na sarajevskoj žurnalistici, namijenjen praktičnom radu studenata, posveti analizi ovakvih brljotina.
And brljoskar goes to...
Nagrada za brljotinu mjeseca ipak ide Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, za saopštenje povodom održavanja koncerta Baje Malog Knindže u dvorani OŠ Branko Radičević – Starčevica – ulaz besplatan. Promotor četništva, kako ga je predstavila opozicija, šatorski pjevač, kako su ga nazvali roditelji, dobitnik Njegoševe nagrade iz ruku kolege iz šatora Milorada Dodika, s repertoarom koji uključuje edukativne stihove poput: Moj je tata zločinac iz rata/Vi se potrudite, pa ga osudite/Nema niko muda da vodi ga do suda ili oj kako sam stres'o Đuku, k'o zemljotres Banjaluku nema, prema tom saopštenju, nikakve veze s Ministarstvom, jer dvorana u kojoj đaci rade fizičko ne pripada školi (škola je je samo koristi), nego Gradu Banjaluci. Ni riječi o tome kako se ime škole našlo na plakatu i zašto je uopšte problem da ono tamo bude.
Februar u medijskim brojkama
57
broj učenika koji će za rad na praksi zarađivati mjesečno oko 200 maraka, nakon što je Općina Sanski Most sklopila ugovore o dualnom obrazovanju sa 16 privrednih subjekata ukupne vrijednosti 200.000 KM.
6, broj učenika drugog i trećeg razreda dobojske Ekonomske škole koji se obrazuju za bankarskog, odnosno ekonomskog tehničara, kao i za poslovno-pravnog i poslovno-informatičkog tehničara, i koji će februar provesti na plaćenoj praksi u Novom Sadu u Privrednoj komori Vojvodine
247
miliona dolara, koliko je potrebno da se nabavi, po procjeni UNICEF-a, 344.690 računara koji ispunjavaju preporučene IKT standarde za obrazovne institucije
2763.
mjesto na koje je napredovao Univerzitet u Banjaluci (sa 2845. mjesta) na najnovijem preliminarnom Vebometriksovom izvještaju, među 31.000 veboizmjerenih univerziteta u svijetu
