Vijesti po kojima će se pamtiti deseti mjesec u 2024. godini prije svih ostalih su one o dojavama da su u sarajevskim školama postavljene bombe. Počelo je 3. oktobra, pa se nekoliko puta ponovilo, nastava se prekidala, škole su evakuisane, uslijedili bi kontradiverzioni pregledi, da bi se na kraju ispostavilo da su dojave lažne. Djeca su ostajala kod kuće, roditelji su morali izostajati s posla, pa su zakukali da se anarhiji stane ukraj (da se otvori pitanje sigurnosti u školama i traže konkretni koraci i rješenja za ovaj gorući problem), nakon čega je s ministarstvom dogovoreno multisektorsko rješavanje. Istovremeno je jedan maloljetni dojavljivač uhapšen, ali su anarhisti nastavili s dojavama, čak se inicijativa primila i u Tuzli. Najzad je djeci dosadilo, ili su prošli termini pismenih i kontrolnih, pa je tema sišla s naslovnica portala.
Kaišti, kaišja, javaša...
U sjeni bombaškog procesa ostala je pomalo zataškana afera s vršnjačkim nasiljem u elitnoj sarajevskoj Prvoj bošnjačkoj gimnaziji. Navodno je jedna grupa đaka potaknuta izazovom s Tik-Toka kaiševima tukla drugu, ali se ništa konkretno ne zna, jer su mediji ostali paralizovani pazeći da ne otkriju identitet maloljetnih aktera. Sve što znamo – znamo od mahale koju mediji citiraju, pozivajući se na nezvanično i navodno. Npr.: Naime, u javnosti nije poznato ko je konkretno maltretirao učenike, ali se nezvanično zna da su dobili kazne smanjenog vladanja te da im je zabranjen odlazak na ekskurziju. To znači da oni koji su maltretirani svakodnevno na hodnicima sreću svoje zlostavljače.
Izgleda da su dežurni novinari propustili predavanje, ili se o tome na studiju žurnalistike ne govori, da vijest ne odgovara samo na pitanje ko (dovoljno je bilo reći grupa đaka iz škole) nego i na šta, gdje, kada, kako, zašto.
Make it happen
Koga zanima šta se stvarno desilo izguglaće bude li dovoljno uporan, dosjetljiv i radoznao. Istraživačko novinarstvo je mrtvo, živjelo istraživačko guglaferstvo. I ako ste pomislili da stvar ne može potonuti dublje, požurili ste sa zaključkom. Naprimjer, naišli ste na naslov: Nasilje u Bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu: Kao glavni sudionik se pominje direktoricin, ali koliko god brzo čitali, ne stignete do kraja jer vam ekran požuti i zlostavljanje u školskom toaletu dobije slogan Make it happen. Tim optimističnim riječima na žutom ekranu, naime, Raiffeisen banka reklamira svoju nagradnu igru. Šta vas sada više zanima: nagrade, ili direktoricin?
Možda odron novinarskih standarda nema veze s propuštenim predavanjima na žurnalistici, nego s činjenicom da redakcijama rukovode lutci na kanafi, a da se kvalitet novinarskog rada mjeri isključivo klikovima. Time bi se onda moglo objasniti i višednevno neznanje medija i institucija o tome kako se zove roditelj koji je upao u zbornicu bijeljinske srednje škole i išamarao profesoricu.
Stabilna pozicija na Times Higher Education World University Rankings
Sad više nije toliko čudno ni što se iz medija ne može saznati ima li Sarajevski univerzitet rektora ili nema. Inspekcija je, naime, našla neke nepravilnosti u glasanju senata (par zamjenskih dekana glasalo je s ovlaštenjem, što nije dozvoljeno, a glasao je, kao prodekan, i jedan od dva kandidata (i budući rektor), što je inspekcija također ocijenila nezakonitim). Onda je valjda Univerzitet tužio inspektoricu, a i neka skupštinska komisija je nešto odbila. Uglavnom: na sajtu Univerziteta, gdje bi čovjek očekivao da će naći na par klikova sve relevantne informacije, nema ničega. Ima da UNSA čuva stabilnu poziciju na Times Higher Education World University Rankings 2025.
Trojansko kljuse
Među nepravilnostima ne navodi se, jer je ta glupost u zakonu, da je čak sedam studenata, članova udruženja građana Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS), učestvovalo u glasanju. Jedna nevladina organizacija sedam glasova, a jedan fakultet – jedan.
I ministrica visokog obrazovanja, umjesto da to trojansko spljuse izbacuje iz zakona, ako već ne može iz Senata, a da u zakon ubacuje studentska vijeća i u Senat uvede jednog studentskog, a ne sedam stranačkih predstavnika, ona se nadurava s njima preko medija oko prava na besplatno studiranje i njihovih navodno basnoslovnih zarada. I čini se i da kleveće, jer predsjednik studentskog univerzitetskog enđioa najavljuje tužbu, osporavajući poluinformacije i insinuacije nedostojne jedne ministrice visokog obrazovanja.
Potemkinove učionice
Nakon što je s ministricom za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naidom Hotom-Muminović obišao novoopremljene kabinete biologije i fizike u osnovnim školama Hrasno i Aleksa Šantić, premijer KS-a Nihad Uk izrazio je izuzetnu dragost što smo učenicima i nastavnicima omogućili rad u učionicama opremljenim savremenom tehnologijom. Prisjećam se svojih školskih dana i žalostan sam što nismo imali priliku učiti u ovako modernim uslovima, koji bi svakom učeniku sigurno olakšali buduće profesionalne izbore. Evo, shvatili smo da se premijer kantona može postati i u težim uslovima, bez savremene tehnologije, u skromnim učionicama. Zapravo, shvatili smo da škola nema veze s političkom karijerom. Štaviše, da je udrob cinizma, populizma i ignorantstva dobitna kombinacija, inače bi trojkaški plesni par Hota – Uk iskoristio ovu priliku da javno odgovori Nusretu Ahmetoviću, koji na stranicama Školegijuma iz sedmice u sedmicu opisuje naličje njihove kvazibrige za obrazovanje.
Korak ispred metka
U najdužem mjesecu u godini (zbog onog sata povrata u posljednjoj nedjelji) još se obrazovanje na portalima spominjalo u kontekstu elementarnih nepogoda koje su pogodile jablaničko područje; zabilježeno je i da su studenti Univerziteta u Banjaluci dobili Studentski kulturni centar, koji nismo vidjeli kako izgleda, jer je uredništvo članak opremilo slikom direktora. Oguglali na obrazovnu crnu hroniku, ovlašno smo registrovali da je u sarajevskoj Mašinskoj školi jedan učenik pištoljem ranio drugog. Srećom, ministarstvo je imalo spreman naredni korak, u kojem će se pobrinuti da stručne službe škola pruže psihološku podršku učenicima i nastavnicima potrebnu za suočavanje sa stresnom situacijom, kroz angažman Mobilnog stručnog tima za krizne intervencije i pružanje savjetodavne podrške odgojno-obrazovnim ustanovama u prevenciji nasilja / neprihvatljivih oblika ponašanja i zaštiti učenika. Wow!
Također smo saznali da je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske organizovalo promociju prijedloga Knjige za praćenje razvoja i učenja djeteta izrađene u saradnji sa UNICEF-om (...), u sklopu projekta Praćenje razvoja i učenja djeteta u predškolskim ustanovama. Logično.
Listopad u brojkama
8,7
milijuna eura, što je, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, ukupna vrijednost odobrenih projekata za institucije iz BiH u okviru posljednjeg poziva Europske komisije za dostavu projektnih prijedloga Erasmus+ programa.
500
zaokružen broj đaka osnovne škole Suljo Čilić koji su zbog štete od bujica ostali bez grijanja u učionicama.
1.416
broj učenika srednjih škola s područja Banjaluke koji su se prijavili na konkurs za dodjelu stipendija, u ukupnom iznosu od 1,8 miliona KM. Iznos pojedinačne mjesečne stipendije za koju su kriteriji uspjeh u školi i socijalni statusi je 100 KM, a za deficitarna zanimanja 170 KM.
0
iznos u markama koji treba platiti za kurs ruskog jezika u organizaciji Ruske ambasade u BiH. Časovi će se održavati na Filološkom fakultetu i u Poljoprivrednoj srednjoj školi u Banjaluci.
450
Broj studenata iz 29 zemalja koji trenutno studiraju na Medicinskom fakultetu u Foči, ubjedljivo najvećem u BiH.
4
najmanji broj djece koji višečlanu porodicu oslobađa plaćanja školarine, po inicijativi Udruženja porodica sa četvoro i više djece grada Banjaluka, koju je prihvatio Upravni odbor Univerziteta u Banjaluci.
4.000
iznos u eurima nagrade za inovativnu ideju o korištenju prirodnog polimera, proteina keratina, u galenskim i kozmetičkim proizvodima, dobijanjem iz vune, koju su na regionalnom takmičenju Zapadnog Balkana, Balkaton 5.0, održanom u Tirani, predstavili banjalučki srednjoškolci.
