Krajem novembra su iz osnovnih i srednjih škola na području Tuzlanskog kantona povučeni zaštitari iz zaštitarskih agencija koje su ugovore potpisivale s Vladom Tuzlanskog kantona na osnovu direktnog sporazuma.
Sredstva nisu planirana blagovremeno i, dok se ne usvoji novi budžet, a to je april ili maj, djeca će biti bez obezbjeđenja, pojasnio je Smajo Mandžić, suvlasnik jedne od zaštitarskih agencija koja je pružala usluge fizičkog i tehničkog obezbjeđenja u školama.
Za ove namjene Vlada TK je u septembru ove godine internom preraspodjelom izdvojila 750.000 KM, ali kako Tuzlanski kanton neće imati usvojen budžet za 2024. do kraja tekuće godine, ova mjera neće biti provođena u narednom periodu. Ovo su potvrdili i iz Ministarstva obrazovanja i nauke u Vladi TK.
Sredstva nisu planirana budžetom koji je kreiran u decembru 2022, a ono što smo izdvojili proteklih mjeseci obezbijedili smo preraspodjelama, kažu u Ministarstvu.
Podsjećanja radi, zaštitari su uvedeni na početku školske 2022/23. godine, nakon što je u Beogradu u jednoj osnovnoj školi ubijeno devet učenika i nakon što je u Lukavcu jedan učenik u školi pucao na nastavnika. U međuvremenu je Vlada Tuzlanskog kantona napravila vanredan trošak u obliku maturalnog poklona – oko 3.500 maturanata je u julu dobilo po 300 KM, što je nešto više od milion KM. Posljednji rebalans budžeta Tuzlanskog kantona za 2023. godinu rađen je 30. oktobra i definisano je uvećanje za 5,7 miliona KM, ali tim povećanjem nije obezbijeđen novac za tehničko i fizičko obezbjeđenje u školama.
Predsjednik kluba SDP-a u Skupštini Tuzlanskog kantona Dževad Hadžić kaže da se ranije moglo predvidjeti da škole neće imati dovoljno novca.
Sigurno ima neki drugi interes zbog koga je Vlada Tuzlanskog kantona donijela ovakvu odluku, kaže Hadžić i odbija pojasniti na šta misli kada govori o drugim interesima.
Zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona Lejla Ćebić-Đerzić bila je jedna od onih koji su smatrali da je fizičko obezbjeđenje moguće samo kao prelazno rješenje, a da je važnije u škole uvesti socijalne pedagoge koji bi na vrijeme detektovali svako devijantno ponašanje djece, ali i u porodicama gdje djeca žive.
Moralo se voditi računa o dugoročnom efektu mjera, nikako samo o kratkoročnim rješenjima, jer opis posla zaštitara i njegove ovlasti djelovanja nikada nisu definisane, upozorila je zastupnica Ćebić-Đerzić.
Tokom posljednje sjednice Skupštine Tuzlanskog kantona zastupnik Hamza Bešić je Ministarstvu obrazovanja uputio poslaničko pitanje o broju škola koje su tokom posljednjih mjeseci angažovale fizičko obezbjeđenje i zbog čega to nisu uradile sve škole. Tvrdi da, prema nezvaničnim informacijama, škole u Gradačcu nisu koristile usluge zaštitarskih agencija.
Mislim da tim licima nije mjesto u školama i da bi bilo adekvatnije da zaposlenici vode računa o miru i da pomažu dežurnim učenicima. Ovo je jedno nesnalaženje sistema jer Ministarstvo ne povlači nikakve ozbiljne korake. Iz priča koje znam kao roditelj, jedni direktori žele obezbjeđenje, drugi ne, rekao je Bešić.
Iako je radna grupa za suzbijanje maloljetničke delikvencije, koju je imenovala Vlada TK, izradila dokument s analizama dosadašnjih aktivnosti, u njihovim prijedlozima nema mjere o fizičkoj zaštiti u školama. Većina mjera se odnosi na osnaživanje saradnje između centara za socijalni rad, Centra za mentalno zdravlje u TK, Klinike za psihijatriju, škola... U dokumentu je predloženo i osnivanje zavoda za bolesti ovisnosti u TK, poboljšanje uslova rada stručnog kadra u školama, te preporuka o sistematizaciji radnih mjesta institucija koje rade s maloljetnicima na prevenciji i tretmanu, ali i da stručna lica imaju osnovno fakultetsko obrazovanje iz područja socijalne pedagogije, pedagogije, medicine, psihologije i drugih srodnih pomažućih profesija. O ovome je trebala raspravljati Skupština Tuzlanskog kantona na sjednici koja je održana 15. decembra, ali su zastupnici i zastupnice jednoglasno konstatovali da je informacija primljena k znanju i o njoj se dalje nije očitovao niko od prisutnih.