Skraćenicu SMET davne 1990. godine upotrijebila je Nacionalna fondacija za razvoj nauke (National Science Foundation). SMET je skraćenica koja potiče od prva četiri slova oblasti prirodnih nauka, matematike, inžinjerstva i tehnologije (S science, M math, E engineering, T technology). Sa SMET-om se javnost upoznaje 2003, a već 2007. godine postaje STEM.
STEM pristup učenja je interdisciplinaran i obuhvata oblasti prirodnih nauka (biologija, hemija, fizika), oblast tehnike i inžinjerstva (tehnička kultura) i oblast matematike. Zasnovan je na ishodima učenja i znanju, a krajnji cilj mu je unapređenje života učenika i učenica u Bosni i Hercegovini na kraju osnovne, odnosno srednje škole. Ali...
(Pitam se šta je krajnji cilj predmetima koji nisu STEM...)
Pošto u osnovnoj školi rade učitelji koji čine većinu sa jezičarima (stranim i domaćim), razrađena je taktika kako da se u taj STEM uključe i oni, a da tehničari i inžinjeri na to ne obrate pažnju. Odatle se pojavio DIZAJN robota i svih tehničkih sredstava za koji je potrebna UMJETNOST, a pridodato je i malo ČITANJA.
STEM je po tome trebao postati RA-STEM ili samo raSTEM (R je od reading; A je od art), ali je prevladao internacionalni akronim STREAM (S science, T technology, R reading, E engineering, A art, M math).
Sa ovim je stvar bila riješena. Projekat koji su trebali voditi inžinjeri, nastavnici i profesori fizike, hemije, matematike, tehničke kulture i eventualno nastavnici i profesori biologije i informatike, preuzeli su učitelji, nastavnici jezika, domaćih i stranih (prednjačili su Englezi i Bosanci), a za one koji nisu upoznati – to je VEĆINA iz zbornice pojačana nastavnicima informatike.
Nevezano za akronime, u Bosnu i Hercegovinu počeo se slivati novac za podršku novoj modi. Evo nekoliko zvučnih naziva:
Projekat ENABLE (2016–2020) (Enhancing and Advancing Basic Learning and Education – ENABLE BiH; Finansijska podrška – EU i USAID; Nosioci – British Council, WYG i GYZ; Realizator – Save the Children).
U sklopu projekta ENABLE uspostavljeno je 12 STEM model škola širom BiH. Svaka od škola opremljena je STEM laboratorijom (po pet u oba entiteta, dva u Brčko distriktu i tri PMF-a).
Tri STEM centra izvrsnosti uspostavljena su u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru (multidisciplinarno izvođenje nastave).
Svaki od laboratorija opremljen je, a vrijednost opreme je 20.000 $ po učionici.
Nastavnici STEM disciplina prošli su kroz specijalističke obuke.
Za četiri godine 298 edukatorica, učitelja i predavačica (od čega 223 žene i 75 muškaraca) završilo je treninge za primjenu STEM kurikuluma u podučavanju.
Projektom je obuhvaćeno ukupno 2.556 osnovaca i srednjoškolaca, od čega 1.252 učenice i 1.304 učenika. U periodu od četiri godine u projektu ENABLE učestvovali su predstavnici univerziteta, ministarstava obrazovanja, pedagoških zavoda, praktičari, nastavnici i međunarodni stručnjaci. Profesor dr. Muharem Avdispahić (PMF Sarajevo), jedan od eksperata, bio je zadužen za izradu operativnih nastavnih planova i programa za integriranje principa STEM u redovnu nastavu u Bosni i Hercegovini. Tim profesionalaca STEM trenera/mentora koji su imali zadatak da tokom dvogodišnjeg monitoringa obezbijede provođenje STEM pristupa u nastavi u dvije škole u Kantonu Sarajevo činili: su Mirsad Kazazović, Adnan Islamović, Ibrahim Muharemović, Edin Tabak, Aida Rizvanović, Amel Mujagić, Dževdeta Dervić, Lejla Sabljica, Sandi Tafro, Sanela Sirćo i Eldina Dizdar.
Projekat TABLA – od 24. septembra 2019. do 23. septembra 2023. logički se naslanja na ENABLE. U sklopu projekta 104 škole su dobile najsavremeniju STEAM opremu i laboratorije (po 20.000 $). Nastavnice STEM disciplina koje su prošle obuku nastavljaju proces prenošenja znanja na svoje kolege. TABLA je imala za cilj unaprijediti sposobnosti kritičkog razmišljanja učenika i učenica te ostvariti poboljšanje njihovog akademskog uspjeha u egzaktnim naukama.
U sklopu projekta TABLA nastala je i publikacija Okvir za modularni program nastavničkih fakulteta, čiji su autori: prof. dr. emeritus Lamija Tanović, prof. dr. Dragan Matić, prof. dr. Emina Dedić Bukvić, prof. dr. Alma Pobrić, doc. dr. Amela Medar, prof. dr. Luciana Boban, mr. sci. Mirela Šuman, doc. dr. Ines Nuić, a izdavač je Save the Children.
Edukatorice, praktičari, ekspertice, timovi, učenici, direktorice, ministri, savjetnice, voditelji projekata i finansijeri... I milioni, pretpostavljam, ulaganja u opremu, obučavanje, konferencije, putovanja, hotele, radionice, softvere...
I, gdje smo danas, 2024. godine?
Sjećam se kako su kolege na nastavničkom vijeću škole u kojoj radim ushićeno predstavljale ove projekte, ali sada je kabinet STEM-a zaključan, tabla se ne koristi, a oprema, ako već nije zastarjela, uskoro će biti.
Kao nastavnik tehničkog dokazujem valjanost svog znanja funkcionalnošću svega što sa učenicima i učenicama napravim. Strujno kolo – na kraju ili sijalica svijetli ili ne svijetli (ili izazove kratki spoj i izbaci osigurač za pola škole) – košta 0,60 KM. Prekidači koštaju od dvije do pet KM, sijalična grla 1,5 KM, šipke za narezivanje jedan metar oko četiri KM, šperploča 1 m2 oko 15 KM, lim 1 m2 oko 15 KM, letva 4 m oko 5 KM. Na času svi učenici rade i poslije 90 minuta nisu umorni, žele nastaviti, ali raspored to ne dozvoljava.
Pošto STEM, koliko vidim, ne radi, zanima me ko će od uvaženih profesora i stremformatora objasniti nama u plavim mantilima gdje je problem.
Je li sve rađeno da snalažljive kolege učitelji i jezičari dopunjavaju norme od 11 ili 13 ili 15 časova kroz projekte i edukacije za nauku, tehniku, matematiku i inžinjering, ili je ideja bila da se novcu američkih i evropskih poreznih obveznika zamete trag u bosanskohercegovačkoj kvaziobrazovnoj reformi?
Ili STEM radi, samo ne u javnim školama, nego u privatnim školicama, pa ga zato ne vidim.
